Hrvatska već godinama ima Zakon o ravnopravnosti spolova pa i pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. No, još uvijek je daleko od ravnopravnosti u stvarnom životu.
Posljednju prepreku za realizaciju ravnopravnosti postavio je sam Ustavni sud koji je tek nekoliko dana prije raspuštanja posljednjeg saziva Sabora donio odluku kojom suspendira dio Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji se odnosi na diskvalifikaciju lista na kojima je manje od 40 posto kandidata drugog spola.
Žena u hrvatskoj politici nema dovoljno
No, unatoč tome, prema Zakon u o ravnopravnosti spolova, lista koja ne kandidira minimalno 40 posto pripadnika drugog spola, bit će novčano kažnjena. Prema nekim procjenama, kazne će najviše osjetiti dvije najveće koalicije – HDZ-ova i SDP-ova. Naime, i Državno izborno povjerenstvo potvrdilo je kako će kažnjavati one izborne liste (odnosno stranke koje su kandidirale te liste), na kojima ima manje od 40 posto kandidata drugog spola.
A na aktualnim listama u HDZ-ovoj koaliciji ima tek 12 posto žena. SDP-ova koalicija ima dovoljan broj žena ukupno gledano, ali kad se pogledaju liste za pojedine izborne jedinice, ipak im nedostaje žena u pet izbornih jedinica.
S obzirom na to da je u posljednjem sazivu Sabora bilo 25 posto zastupnica, a od pet potpredsjednika Sabora samo jedna žena, očito je da nema dovoljno žena u hrvatskoj politici. Ni u Vladi nije bilo ništa bolje. Imali smo 18 ministara i tek tri ministrice.
Prema podacima iz Sabora, iz saziva u saziv povećava se udio žena, ali “pred Hrvatskoj je još mnogo rada na poticanju pravednije zastupljenosti žena u političkom predstavništvu”.
Gostujući na HRT-u, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, istaknula je kako se u politici radi o raspodjeli moći u tijelima u kojima se donose odluke, a u većini tih tijela sudjeluju isključivo muškarci.
Tako, iako žene postoje na izbornim listama, često služe kao “rezerve” te ih se koristi za “popunjavanje” upražnjenih saborskih mjesta kad njihovi muški kolege odu na neko više mjesto u izvršnoj vlasti.
Imamo predsjednicu, ali…
Zanimljivo je kako profesorica Tamara Gazdić-Alerić s Učiteljskog fakulteta smatra da hrvatsko društvo, iako je izabralo ženu za predsjednicu, još uvijek nema mentalni sklop koji bi prihvatio više žena u politici.
“Proučavajući petnaest godina djelovanja Hrvatskog sabora, primijetila sam da ne postoji lingvistička razlika između muških ili ženskih zastupnika, ali postoje primjeri vrijeđanja žena od strane muških kolega na temelju spola”, istaknula je gostujući na HRT-u profesorica Gazdić-Alerić.
A da je problem zaista u mentalnom sklopu pokazalo je i istraživanje o procjenama razloga podzastupljenosti žena u politici.
Kako je istaknula pravobraniteljica Ljubičić, muškarci smatraju da se žene ne bave politikom zbog “obiteljskih obaveza”. U prijevodu, muškarci i dalje smatraju kako bi ženama na prvom mjestu trebala biti obitelj, a ne karijera. S druge strane, ženama je obitelj tek na trećem mjestu među razlozima za ne bavljenje politikom. Prva dva su mnogo važnija. Tako ističu da neće biti prihvaćene kao muški kolege, ali i ono što je možda još važnije, jer nemaju podršku svojih partnera (supruga) za bavljenje politikom.
Pozitivno je što i muškarci i žene smatraju kako su žene zainteresirane za bavljenje politikom. Tome u prilog ide i podatak da su među 10 najaktivnijih zastupnika u Saboru i dvije žene. Njih su se dvije (Jadranka Kosor i Ingrid Antičević-Marinović), javljale više od 700 puta za riječ. U usporedbi s njima neki od zastupnika, riječ nisu zatražili nikad.
Ravnopravnost u politici još daleko od stvarnosti
Problem je taj što se, iako se svi slažu kako bi se trebalo učiniti sve da se uspostavi ravnopravnost spolova, u praksi to baš i ne trude napraviti. Slučaj s kvotama za žene na izbornim listama samo je jedan u nizu. Jer zakon i kazna za nepoštivanje zakona postoje, ali je velikim strankama očito jednostavnije platiti kaznu nego “riskirati” da u njihovo ime odlučuje žena.
Svi se slažu kako bi u politici trebalo biti više žena i kako bi ih trebalo poticati da sudjeluju u političkom životu.
“Žene jesu u hrvatskoj politici rijetkost. Iako ih je sve više na odgovornim funkcijama, njihova životna uloga je zahtjevnija, ali i same moraju prepoznati trenutak kada se aktivirati”, rekla je Sanja Putica iz Zajednice žena Katarina Zrinski.
Foto: 123rf
