Robert Owen je 1817. godine napravio revoluciju kad je skovao slogan ‘8 sati rada, 8 sati rekreacije, 8 sati odmora’ kako bi smanjio broj sati koje su radnici morali odrađivati. Jedna od prvih tvrtki koja je primijenila ovu filozofiju je Ford Motors, tek 1914., a novi način rada rezultirao je značajnim povećanjem produktivnosti. Tako je nastao ‘od 9 do 5’ radni svijet kakvog danas poznajemo. Iako je svijet napredovao od 1914. godine, mentalitet prisutnosti u radnom okruženju od 9 do 5, 5 dana u tjednu još uvijek postoji. Zašto?
Pročitajte više: Fleksibilno radno vrijeme u Hrvatskoj još uvijek samo privilegija, ne i standard
Predstavlja li sjedenje za stolom 8 sati dnevno zaista produktivnost?
Živimo u svijetu koji je uvijek povezan, potrošači, klijenti, menadžeri i kolege očekuju pristup proizvodima, uslugama, odgovorima putem e-pošte, tehničkoj podršci i savjetima 24 sata dnevno 7 dana u tjednu.
Pa zašto onda još uvijek imamo mentalitet da naši zaposlenici rade u uredu od 9 do 5? Predstavlja li sjedenje za stolom 8 sati dnevno zaista produktivnost i odražava li okruženje u kojem sada živimo?
Pandemija koronavirusa napokon je dokazala da poduzetnici mogu preživjeti – čak i napredovati – kad njihovi zaposlenici rade od kuće. U stvari, mnogi od tih zaposlenika smatrali su da su toliko produktivni i da im posao predstavlja toliko dobru nagradu kada rade na daljinu ili od kuće da su počeli tražiti izvrsne poslove koji su im više odgovarali nego povratak u ured.
Pročitajte više: Skraćeno radno vrijeme i karijera?
Dakle, suvremeni radnik danas želi fleksibilnost, slobodu, autonomiju, vodstvo, svrhu i poštovanje. Cjelodnevno sjedenje u ured kako biste bili sigurni da vaš zaposlenik radi, ne ispunjava niti jednu od tih potreba.
Današnju produktivnost zaposlenika treba prosuđivati prema učinku koji oni proizvode, a ne prema tome koliko su sati prisutni u svom radnom okruženju. Istraživanje govori samo za sebe. Organizacije koje imaju fleksibilnost imaju znatno bolje financijske rezultate od svojih konkurenata. Ne samo da ove prakse doprinose ogromnim financijskim koristima za tvrtku, već jednako važno rezultiraju angažiranijim i sretnijim zaposlenicima.
Pročitajte više: Fleksibilno radno vrijeme – ravnoteža ženama danas ispred plaće
Veliki sam pobornik skraćivanja radnog vremena na 6 sati jer će rezultati rada biti jednaki
Naša HR stručnjakinja i inzultantica Jasna Rilović nam je otkrila što ona misli o radu od 9 do 5 i je li vrijeme za promjene po pitanju toga. “Rad od 9 do 5 ima jedino smisla kada se radi u smjenama ili na normu.”
Inače, za sve ostale vrste poslova, Jasna smatra da je takvo radno vrijeme bespotrebno iz više razloga:
- Čovjek ne može efektivno raditi 8 sati pa to obično izgleda ovako: 6 sati rada + 2 sata pauze, druženje, ručak, kava
- Neki ljudi puno bolje funkcioniraju u popodnevnim ili večernjim satima – ako ima posao to dozvoljava, zašto ne bi tako radili
- Što vam je kao poslodavcu bitnije – da se posao kvalitetno napravi ili da se napravi pod vašom vremenskom kontrolom?
Osim što se zalaže za autonomiju u radu, Jasna smatra da bi trebalo biti i drugačije radno vrijeme. “Veliki sam pobornik skraćivanja radnog vremena na 6 sati jer će rezultati rada biti jednaki, a zadovoljstvo zaposlenika puno veće!”
Foto: Unsplash/Israel Andrade
