Australski premijer Anthony Albanese najavio je da će njegova vlada djeci mlađoj od 16 godina zakonski zabraniti društvene mreže, piše Jutarnji list. Zabranu je za Women in Adria prokomentirao Dario Marčac, osnivač zajednice Crew koja okuplja TikTok kreatore u regiji Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore i Slovenije.
‘Djeca i mladi često su korak ispred regulacije‘
“Društvene mreže štete našoj djeci i tome želim stati na kraj”, izjavio je australski premijer na konferenciji za novinare. Dodao je da će Zakon ove godine poslati parlamentu, a na snagu bi trebao stupiti 12 mjeseci nakon što ga zastupnici prihvate. Izuzetak neće biti korisnici koji imaju pristanak roditelja.
Marčac s jedne strane razumije namjeru koja stoji iza ovakve zabrane. Društvene mreže, kaže, mogu biti izvor izazova za mlađe korisnike, poput izloženosti neprimjerenom sadržaju, vršnjačkog nasilja i prekomjerne upotrebe koja utječe na mentalno zdravlje. Ipak, zabrana kao rješenje može biti dvosjekli mač.
“Umjesto da djecu i mlade educiramo kako se sigurno i odgovorno ponašati na internetu, ovakav zakon može ih samo gurnuti u neprijavljene aktivnosti ili platforme koje nisu pod regulacijom”, objašnjava.
Osim toga, apsolutna zabrana, upozorava, može stvoriti osjećaj isključenosti kod djece i mladih, posebno jer su društvene mreže danas važan dio njihovog društvenog života. Dugoročno, postoji i rizik da ovakav pristup uspori razvoj digitalne pismenosti, koja je danas jedna od najvažnijih vještina.
Dodaje da je tehnološki gledano vrlo teško potpuno zabraniti pristup društvenim mrežama. Djeca i mladi često su korak ispred regulacije kada je riječ o zaobilaženju pravila – bilo da koriste lažne podatke, VPN-ove ili druge alate. Umjesto apsolutne zabrane, koja je u praksi teško provediva, bolji pristup bio bi razvijanje alata i programa koji omogućuju roditeljsku kontrolu, edukaciju i sigurnije online iskustvo.
Pročitajte više: Djeci zakonom zabranili društvene mreže… Može li to proći i kod nas?
Bi li ovakav zakon mogao biti početak globalnog trenda?
Najveći izazov ove zabrane vidi u kontroli provedbe. Društvene mreže morale bi implementirati strože sustave provjere dobi korisnika, što je tehnički izazovno, ali i potencijalno invazivno za privatnost. Osim toga, zabrana bi mogla stvoriti “crna tržišta” za pristup društvenim mrežama, gdje mladi pronalaze zaobilazne načine kako bi koristili aplikacije. Važno pitanje je i kako postići balans između zaštite djece i poštivanja njihove privatnosti te prava na digitalni prostor.
Marčac ističe da postoji mogućnost da će ovakve inicijative potaknuti globalnu raspravu o sigurnosti djece na internetu, ali sumnja da će zabrana postati dominantan trend.
“Regulacija društvenih mreža već je tema u mnogim zemljama, ali vjerujem da će većina odabrati edukativni i regulatorni pristup umjesto stroge zabrane. U Hrvatskoj bi ovakav zakon bio teško provodiv zbog sličnih izazova, ali svakako možemo očekivati daljnje rasprave o roditeljskoj kontroli, digitalnoj pismenosti i sigurnosnim mehanizmima na platformama”, zaključuje.
Foto: Canva / Marin Tomaš
