Popisi ‘za i protiv’ neće vam pomoći u odlučivanju, a evo i zašto

Pri donošenju teških odluka, mnogi si pomažu metodom ‘za i protiv.’ Sastavljanje popisa u kojemu s jedne strane izdvajate dobre, a s druge strane loše strane određene odluke jednostavna je metoda za odlučivanje o malim i velikim životnim stvarima. Barem tako mnogi misle. No, iako to može biti efikasno kod malih odluka poput hoćete li kupiti čvrsti ili tekući jogurt, kod bilo kakvih većih odluka takvi su popisi u najmanju ruku beskorisni.

‘Za i protiv’ pristranosti

Bivša igračica pokera i stručnjakinja za donošenje odluka Annie Duke tvrdi kako nas liste ‘za i protiv’ zapravo čine još pristranijima.

“Kad razmišljamo o nečemu, najčešće smo već odlučili. Ako nešto želite učiniti, naći ćete puno ‘za,’ a ako ne želite, naći ćete puno ‘protiv,'” pojasnila je za Forbes. “Drugi je problem što takvi popisi ne uzimaju u obzir težinu odluke. Koliko je neka stvar loša ili dobra?”

Zapravo bismo trebali razmisliti o tome što najviše vrednujemo, pa čak i pronaći coacha koji će nam pomoći da se držimo svojih odluka. Umjesto popisa, puno je bolje odrediti neki kriterij koji će sam za sebe stajati kao pokazatelj da trebamo nastaviti ili odustati od nekog cilja.

“Trebate se zapitati što će vam pomoći da ostvarite ono što vrednujete, a da pritom ulažete onoliko koliko možete podnijeti.”

Primjerice, biste li bili spremni preselite se u novi grad kako biste radili za tvrtku u čiji cilj vjerujete i čiji rad cijenite? Razlog iz kojeg popis ‘za i protiv’ ne bi bio koristan pri procjeni ovakve odluke je što je ta odluka vrlo značajna, velika i (dugo)trajna, a i ne tiče se samo vas.


Pročitajte više: Kako izbrusiti intuiciju i donositi bolje poslovne odluke?


Dozvolite si odustajanje

Duke savjetuje i da zamislite sebe i svoj život godinu dana nakon neke odluke. Kako vam izgleda? Jeste li sretniji?

“S popisom ‘za i protiv’ samo se zavaravate i pogrešno mislite da ste otkrili nešto novo. Ono što ste uglavnom otkrili je vaša pristranost.”

Uostalom, ne morate svaku odluku provesti do kraja. Recimo da ste odlučili istrčati maraton. Na pola puta se ozlijedite i ne možete trčati dalje. Vjerojatno ćete biti razočarani što niste istrčali svaki kilometar, iako je i pola zaista veliko postignuće. Ljudi se općenito teško nose s (percipiranim) neuspjehom.

Zato, kad postavljate ciljeve, obavezno uključite pojam ‘osim ako.’ Dakle, istrčat ćete maraton osim ako se ozlijedite. Dobit ćete novi posao osim ako vas ne traže da učinite nešto neetički.

“Mnogi misle da ako imaju plan B, da je to dokaz da se ne trude dovoljno. No, to nije istina,” govori Duke. “To samo znači da ne idete u nove izazove bez promišljanja.”

Foto: Canva / Annie Duke Twitter

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -