Voditeljica Odsjeka za spajanja, preuzimanja i ESG Hrvatskog Telekoma te članica nadzornog odbora u HT Mostaru Jelena Adrović Krčmar osoba je koja uspijeva pronaći slobodno vrijeme čak i tamo gdje ga nema.
Njezin životni i karijerni put su se ispreplitali te je obitelj i karijeru počela graditi u isto vrijeme, odnosno odmah nakon što je završila fakultet. Prekršila je time nepisano pravilo da prvo treba pronaći siguran posao, a tek onda krenuti s obiteljskim životom.
“Nisam birala poslove prema sigurnosti, već prema mogućnostima.”
Svoju je karijeru gradila u velikim tvrtkama jer su joj omogućile prilike za daljnje učenje, što joj je na početku karijere bilo jako važno.
„Nisam birala poslove radi sigurnosti, više zbog toga što su mi određeni sustavi nudili više mogućnosti da se razvijem unutar samog područja financija“, govori nam Adrović Krčmar i dodaje kako je horizontalna mobilnost u takvim tvrtkama bila jako dobra.
Neutažive želje za znanjem, ubrzo nakon fakulteta upisala je i MBA kako bi lakše precizirala kojim se aspektom financija želi baviti.
„Tijekom prvih deset godina karijere sam promijenila nekoliko poslova i poslodavaca, ali i skupila iskustva i znanja u različitim sektorima unutar područja financija.“ Prilika za rad u Hrvatskom Telekomu pružila joj se prije nešto više od pet godina. Počela je na poziciji voditeljice projekta, a posljednje tri godine vodi Odsjek za spajanja i preuzimanja, a od nedavno je zadužena i za održivo upravljanje, odnosno ESG.
„Za prelazak u HT bih rekla da je bio nešto teži od drugih početaka, primarno zbog kompleksnosti ICT industrije,“ priznaje. Prilagodba se, doduše, isplati jer danas ima priliku raditi s kolegama iz drugih sektora unutar same tvrtke, ali i izvan nje. Različite struke razmjenjuju znanja i iskustva, što je za Adrović Krčmar poticajno okruženje za profesionalni razvoj. Konačno, to olakšava i napredovanje.
Pročitajte više: Direktorica regulatornih poslova HT-a: Razbijanje predrasuda vezanih uz godine predstavljao mi je jedan od najvećih izazova
“Nisam se voljela odvajati od djece”
U svoj je život svjesno utkala mnoge izazove, a jedan od većih je svakako pohađanje MBA programa tijekom porodiljnog dopusta.
„To je bio iznimno izazovan period života u kojem sam se nosila sa svim problemima s kojima se susreću sve majke i neprospavanim noćima koje sam koristila za učenje i rad kad god mi se pružila prilika. Međutim, sav trud i napor ne bi značili ništa da nisam imala podršku obitelji i neprocjenjiv baka servis,“ otkriva. „Kroz obje trudnoće sam radila do mjesec dana prije termina, a s drugim djetetom sam se vratila na posao nakon šest mjeseci.“
Priznaje kako ju je tada posebno mučila grižnja savjesti. Nije imala osjećaj da dovoljno vremena posvećuje obitelji, odnosno djeci. Nije se voljela odvajati od njih. Sama je sebi uporno govorila da ih je ipak ostavila u dobrim rukama, uz osobe od povjerenja, kao i da je važnije kako s njima provodi
vrijeme nego koliko. Danas, srećom, ima dovoljno vremena za privatne i poslovne obveze. U tomu joj pomaže mogućnost rada od kuće, kao i klizno radno vrijeme.
Kao posebno težak karijerni period navodi početak pandemije kad je lockdown rad preselio u domove, a djeca su krenula u online školu. Tad je radila na vrlo velikom projektu zbog čega je morala biti na online sastancima od jutra do kasnih noćnih sati. Istovremeno je nastojala djeci pomoći s nastavnim programom.
“Dan mi je trebao trajati puno više od 24 sata da bih sve stigla.”
Shvatila je tada i da više voli sastanke uživo jer joj „fali taj ljudski element u sastancima“, naročito kad su kamere isključene. Ipak, smatra kako mogućnost rada od kuće većini ljudi donosi poboljšani balans privatnog i poslovnog života.
Pročitajte više: Sanja Milinović, direktorica sektora za korisničku podršku u Hrvatskom Telekomu: „Čvrsto vjerujem da tamo gdje ima volje, ima i načina“
Održivo upravljanje – izvan granica tvrtke
Među njezinim je zadaćama posebno zanimljiv aspekt održivog upravljanja, što je i dalje relativno nov pojam. On pokriva, između ostalog, dobrobit okoliša, ali i zaposlenika unutar tvrtke.
„Zanima nas kako poslovanje tvrtke utječe na okoliš i koje su to aktivnosti kojima pozitivno utječemo na društvo, bilo da se radi o zadovoljstvu zaposlenika ili društvu u cjelini,“ pojašnjava Adrović Krčmar. Tako se promiče raznolikost u društvu s ciljem poticanja pozitivnih promjena.
Konačno, važno je i samo korporativno upravljanje pri čemu je potrebno održavati visoke etičke standarde i standarde dobroga korporativnog upravljanja koji stvaraju organizaciju s jasnom svrhom i donosi dugoročnu vrijednost.
Osim što je zaposlenica Hrvatskog Telekoma u Zagrebu, Adrović Krčmar je i članica nadzornog odbora Hrvatskih telekomunikacija u Mostaru. Otvoreno nam govori kako ova paralelna funkcija od nje zahtjeva dodatno vrijeme budući da traži vrlo veliku odgovornost.
„Uz poznavanje financija, jako je važno poznavati i zakone kojim se regulira poslovanje tog društva, statut, poslovnike i druge akte društva,“ pojašnjava i dodaje kako je dužnost nadzornog odbora raditi u interesu društva te kako je on vrlo važan element korporativnog upravljanja.
Pročitajte više: Elvira Pećnik iz King ICT: Od studentice s djecom do it-evke s diplomom iz ekonomije
„Krivo preračunavanje cijena nije dozvoljeno, ali dizanje cijena jest dokle god je opravdano.“
Adrović Krčmar je inače izabrana za voditeljicu projekta uvođenja eura u HT grupu. Pothvat je to koji sa sobom nosi brojne zakonske obveze za kompletno hrvatsko gospodarstvo.
„Konkretno, na HT se odnosi obveza dvojnog iskazivanja cijena koja je započela 5.9.2022. Od iduće godine ćemo sve cijene preračunati u eure, ali cijene će se i dalje iskazivati dvojno, samo što će iznosi u kunama biti informativne prirode“ pojašnjava. „Veliki je to izazov za cijelo gospodarstvo, a rekla bih i za HT s obzirom na veličinu sustava.“
Svima je poznato kako krivo preračunavanje cijene u svrhu ‘zaokruživanja’ nije dozvoljeno. Međutim, ako dođe do opravdane promjene cijene, takva nova cijena se preračunava uz primjenu fiksnog tečaja
konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Adrović Krčmar stoga misli da će tvrtke i trgovine u nekom trenutku doista i korigirati svoje cijene.
„Negdje se to već i sada događa, ali očekujem da će u većoj mjeri biti tek sljedeće godine. Tu prvenstveno mislim na cijene usluga s kojima se ljudi svakodnevno susreću, poput cijena u dućanima ili frizerskih i kozmetičkih usluga.“
Priznaje kako joj je i osobno teško odviknuti se od kune, no vjeruje kako su se tako osjećali i ljudi u zemljama u kojima se euro već godinama koristi.
„Uostalom, kad sam bila mala, nije mi bio problem priviknuti se na novu valutu. A sad vjerujem da će ljudima biti i lakše jer je euro svima dobro poznat i dosta dobara i proizvoda već sada mjerimo u eurima. Nekretnine gotovo isključivo mjerimo u eurima.“
Foto: Jelena Adrović Krčmar, privatna arhiva
