Vesna Trnokop Tanta poduzetnica je koja je prije uplovljavanja u poduzetničke vode iskrojila bogatu 22-godišnju karijeru u javnom sektoru. Prvi posao koji je dobila u Ini zacrtao joj je budućnost, a vrhunac karijere u javnom sektoru dosegla je na poziciji predsjednice uprave Jadranskog naftovoda. Iako je sama izašla iz javnog sektora, aktivno prati trendove u zapošljavanju žena na najvišim pozicijama javnog sektora, a na nedavnoj konferenciji “Žene u javnom sektoru” upozorila je na negativnu statistiku.
Povezano:
- Inspirativne žene iz javnog sektora ispričale su svoje priče o uspjehu
- Konferencija”Žene u javnom sektoru”: Javni sektor kao put za uspješnu karijeru
- Žene u Norveškoj moćne u javnom sektoru, ali ne i u biznisu
Dobivši posao na jedinom objavljenom natječaju za poziciju predsjednika uprave javnog poduzeća, Vesna Trnokop Tanta i danas ostaje jedna od vrlo rijetkih žena koje su ikada obnašale tako visoku funkciju u hrvatskom javnom sektoru. Prije nego što je dobila ovaj posao, radila je na raznim međunarodnim projektima iz oblasti nafte i plina, a kao direktorica nabave Ine provela je restrukturiranje i objedinjenje procesa nabave na nivou cijele Ine. U tijeku četverogodišnjeg mandata kao predsjednica uprave JANAF-a uspješno je provela proces restrukturiranja tvrtke, uključila je JANAF u međunarodne projekte te je dobitnica nagrade za managera godine u javnim poduzećima.
Trend zapošljavanja žena na najviše pozicije u javnoj upravi u Hrvatskoj znatno pada za razliku od EU trendova
Iako je Vesna sav svoj uspjeh postigla velikim trudom, radom i iznimnom stručnošću u svom području, kada se uzme u obzir poražavajuća statistika žena na najvišim funkcijama u javnom sektoru moglo bi se reći da je imala i dozu sreće. “SELECTIO index žena koji mjeri udio žena u upravama društva u sastavu indeksa CROBEX, u 2019. je značajno pao na 14,5% u odnosu na 19,7% krajem 2018. godine”, objasnila je Vesna Trnokop Tanta.
Ovo pokazuje znatan odmak od trendova Europske Unije gdje je udio žena u najznačajnijim društvima izlistanim na burzama u EU 26,7% za 2018. godinu. Prema podacima za istu godinu, zastupljenost žena u upravama 100 najznačajnijih društava na londonskoj burzi je 29% i ukazuje na trend porasta. Ovo pokazuje da nismo u skladu s trendovima, a Vesna smatra da bi se veći pomak mnogo ostvariti uvođenjem jasnih pravila u zapošljavanju u javnom sektoru.
Poznati su i točni podaci za 48 hrvatskih trgovačkih društava koja su raspršena po svim gospodarskim sektorima s izrazito visokim udjelom državnog vlasništva. Žene su prisutne u upravnim odborima 21 trgovačkog društva, od čega je jedna predsjednica uprave, sedam članica uprave te 29 članica nadzornih odora. “To znači da imamo čak 27 trgovačkih društava u kojima nema žena u nadzornim odborima”, kaže Vesna.
“Uvođenje transparentnih pravila kod izbora predsjednika uprava društava u vlasništvu države zasigurno bi doprinijelo i većoj prisutnosti žena na vodećim pozicijama u upravama društva”
Također dodaje da unutar izrazito nepovoljne statistike ipak ima nekoliko svijetlih primjera. Tako je na primjer uprava ERICSSON-a Nikola Tesla sačinjena isključivo od žena, dok upravu Arena Hospitality Group-a čini 50% žena, a Adris grupe i AD Plastik-a 33% žena.
Žene visoko postavljaju ljestvicu i ne idu ispod svojih kvaliteta
Osim još uvijek izrazito prisutne muške dominacije, Vesna Trnokop Tanta smatra da žene jednim dijelom same snose odgovornost što ih nema više. U Hrvatskoj danas već postoje mnoge javne inicijative usmjerene na veću inkluziju žena na svim pozicijama javnog sektora. Tako na primjer ističe inicijativu HUP-a – “Inicijativa 30%”, koja se bori za veću prisutnost žena nadzornim odborima.
Iako smatra da žene same snose dio odgovornosti, objašnjava ovo nipošto nije zbog manjka ženske inicijative, već se ovdje krije potpuno drugi razlog. “Žene obično postavljaju ljestvicu jako visoko i ne idu ispod svojih kvaliteta. Stoga često misle da moraju imati mnogo više znanja ili iskustva za određenu funkciju, za razliku od muškaraca. Ovo nipošto nije mana već bi trebala biti prednost koju žene mogu ponuditi”, objasnila je.
Povezano:
Priča iz iskustva – uskraćene stimulacije u korist muškog kolege nižeg obrazovnog statusa
Ipak, ostaje još mnogo potrebe za napredak cijelog društva i borbu žena kao kolektiva. “Mislim da žene u javnom sektoru trebaju itekako imati podršku i mislim da je bitno da se na svim instancama i javnim inicijativama trebamo boriti da što više žena bude prisutno u javnom sektoru. O tome itekako treba pričati”, zaključuje Vesna.
S nama je podijelila i priču iz vremena kada je sudjelovala u restrukturiranju Ine, a to joj je ujedno bio i prvi uvid u dinamiku muško – ženskih odnosa u poslovnom svijetu. “Tada smo na poslu provodili i po 10 do 12 sati. Ja sam nakon nekog vremena slučajno saznala da su za sve nas koji smo radili na tim velikim infrastrukturnim projektima bile predviđene stimulacije na plaću od 10% do 20%. Za dodjelu tih stimulacija bio je zadužen jedan moj muški kolega. Kada sam se raspitala o tome, objašnjeno mi je da su taj dodatak na kraju odlučili dodijeliti drugom kolegi koji je imao malu plaću jer nije završio škole. Tako da na kraju ništa od tih novaca nikad nisam vidjela”, prisjeća se.
Danas je sve to iza nje, i vodi svoju vlastitu konzultantsku tvrtku za javnu nabavu i javni sektor. Kaže da je osim na svoju bogatu 36-godišnju karijeru, najponosnija i na svog 31-godišnjeg sina koji je također poduzetnik. “Prije 2 godine sam ga podržala u otvaranju vlastite tvrtke. Tada sam mu rekla ‘Sine, imati ćeš problema, ali pomoći ću ti, dat ću ti vjetar u leđa.’ Danas je već postigao jako puno, i zbog toga sam ponosna i sretna osoba”, zadovoljno je zaključila Vesna.
Foto: Martina Cvek
