Nedavno je London doživio jedan od većih požara u posljednjih nekoliko godina kada je izgorio Grenfell Tower i za sobom odnio i nekoliko žrtava, a sve veći broj požara dolaskom ljeta širi se i našom obalom. To su iznimno teške i stresne situacije,a njihovo rješavanje ne bi bilo moguće da nema požrtvovnih i nadasve hrabrih vatrogasaca i vatrogaskinja koji za druge ljude riskiraju vlastiti život.
Iako se u nekim manjim sredinama žene koje se odluče pridružiti vatrogastvu još uvijek susreću s predrasudama i komentarima poput onih da im nije mjesto u “muškom” poslu, ta se slika polako ali sigurno počinje mijenjati, a sve veći broj hrabrih žena pokazuje da itekako svojim angažmanom mogu pomoći u spašavanju ljudskih života. Prema podacima dostupnima u “Vatrogasnoj mreži” Hrvatske vatrogasne zajednice, žene čine 15% od ukupnog broja hrvatskih vatrogasca. Iako u manjini, ruše predrasude kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu.
Prva vatrogasna zapovjednica Londona u povijesti
Jedna od takvih žena je i Dany Cotton, koja se vatrogastvom bavi od 1988. godine, a našla se u središtu pozornosti upravo zbog ranije spomenutih nemilih događanja u Londonu. Ono što je posebno zanimljivo u njezinoj priči jest to što je ona prva zapovjednica Londonske vatrogasne brigade u povijesti Velike Britanije.
Kako stoji u njezinom intervjuu na službenoj stranici Londonske vatrogasne brigade, riječ je o iznimno iskusnoj i hrabroj ženi koja je imala sreću što je odrastala u obitelji koja se nikada nije zamarala predrasudama i stereotipima, pa je tako i njezin posao oduvijek smatrala normalnim kao i bilo koji drugi.
No, takvo viđenje vatrogastva nije bilo oduvijek prisutno ni u njezinoj zemlji, a ni u ostatku Europe. Naime, tijekom trajanja Drugog svjetskog rata ženama diljem Europe dozvoljeno je da se uključe u svoja lokalna dobrovoljna vatrogasna društva isključivo zbog manjka broja muškaraca koji su u to vrijeme bili na ratnim bojištima. Međutim, čim je opsadno stanje završilo, na snagu je ponovno stupila zabrana pojave žena u vatrogastvu u velikom broju država, pa tako i u Velikoj Britaniji, gdje je, kako kaže spomenuta Dany Cotton, tek 1982. godine ženama ponovno dozvoljeno uključivanje u ovu profesiju.
Hrvatske vatrogaskinje uz bok muškim kolegama
Slična situacija vladala je i na našem području, s tom razlikom što ženama ipak nije toliko dugo bilo zabranjeno uključivanje u vatrogastvo pa smo po tom pitanju bili napredniji čak i od Velike Britanije. Naime, prva vatrogaskinja nekadašnje Kraljevine Jugoslavije bila je Anka Dravarek, članica Industrijske dobrovoljne vatrogasne čete Tivar (današnji DVD Varteks), dok je prva viša vatrogasna časnica bivše države bila Katica Kaja Valečić, koja je i radila kao stručnjakinja protupožarne zaštite u nekadašnjoj tvornici Lipa Mill.
U posljednjih nekoliko godina u vatrogastvo se uključuje i sve veći broj Hrvatica. Iako je ta brojka još uvijek neusporediva s muškim vatrogascima, ipak se događaju pozitivne promjene.
Primjerice, splitska vatrogaskinja, koja ne samo da uz bok svojim kolegama gasi požare, nego vozi i navalna vatrogasna kola je Tanja Crljen, članica DVD-a Split. Riječ je o jedinoj splitskoj vatrogaskinji koja kombinira vožnju kola i gašenje požara, za što je morala položiti i vozački ispit C kategorije. Baš kao i Dany Cotton, imala je podršku obitelji jer su joj oba roditelja bili članovi DVD-a.
Još jedna iznimka koja vatogaskinje postavlja na mjesta od krucijalne važnosti je i DVD Gornja Šemnica, koji je na sve čelne pozicije postavio žene. Kako prenosi VoxFeminae, ovaj zagorski DVD odstupio je od ustaljenih normi prema kojima žene u DVD-ima obavljaju uglavnom administrativne poslove pa je predsjednicom imenovana vatrogasna časnica Jelena Veseljak, njezina zamjenica je vatrogasna časnica Danijela Rukav, tajnica je vatrogasna dočasnica I. klase Sanja Grobotek, a blagajnica vatrogasna dočasnica Petra Vuzem
No, sve druge hrvatske županije također imaju svoje vatrogaskinje kojima se mogu ponositi, a prema broju žena u svojim dobrovoljnim vatrogasnim društvima prednjače redom Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Međimurska županija.
Antea Kaleb vatrogastvo kombinira s poduzetništvom
Mnogim od tih žena vatrogastvo je dobrovoljni posao uz koji još imaju i svoj stalni posao, a često i obitelj i djecu. Takav je slučaj i s našom članicom Anteom Kaleb, koja ne samo da je to tridesete izgradila uspješnu karijeru uz troje djece, nego je već nekoliko godina kvalificirana vatrogaskinja koja izlazi na opasan teren uz bok svojim muškim kolegama.
Kako nam je rekla u našem prošlogodišnjem intervjuu, to je dugo bila njezina želja, a prvo vatreno krštenje bilo joj je na Pelješcu 2015. godine kada je tri dana bila odvojena od svog posla i obitelji te s kolegama i kolegicama sudjelovala u gašenju velikog požara.
Njezina obitelj pruža joj podršku u oba njezina posla, no nije ravnodušna kada riskira svoj život da bi pomogla drugima.
„Suprug me oduvijek podržavao u svim mojim željama, a i djeca su se navikla. Kada se dogodi hitna situacija pa moram izaći na teren, uvijek djeci kažem kamo idem te im napomenem da se ne moraju brinuti jer će se mama brzo vratiti. Vjerujem da ipak u njima postoji mrvica straha, no kako vrijeme prolazi, sve im je lakše. Čak je i moja kći nedavno rekla da želi postati vatrogaskinja“, rekla nam je Antea.
Što ženu čini idealnom za ovo stresno zanimanje?
Sve naše vatrogaskinje zaslužuju našu zahvalnost što umjesto nas sve riskiraju i spašavaju našu imovinu i živote, a spomenuti primjeri dokaz su da nema nikakvog razloga okarakterizirati vatrogastvo kao “muško” zanimanje.
Štoviše, prema podacima brojnih novih psiholoških istraživanja pokazalo se da se žene daleko lakše nose sa stresnim situacijama i da se usmjerenije na demokratično vodstvo jer imaju razvijenije međuljudske vještine, a sve ih to čini idealnima za vatrogastvo. Za razliku od muškaraca, njihov urođeni majčinski instinkt u njima stvara jaku želju za zaštitom onih slabijih kada se nađu u teškim situacijama, a jednako se tako ne libe tražiti pomoć od drugih kada osjećaju da je to nužno, što ih čini idealnim timskim igračima, prijeko potrebnim u stresnim situacijama kao što je borba s požarima.
Foto: 123rf
