Da bi se anemija pravilno liječila, bitno je uzroke otkriti na vrijeme. Smanjena količina eritrocita ili hemoglobina može na razne načine raditi probleme u svakodnevnom životu oboljelog. Kako se boriti protiv simptoma?
Različite vrste i uzroci
Anemija je stanje koje se odnosi na smanjeni volumen crvenih krvnih stanica (eritrocita) u krvi i/ili smanjenu količinu hemoglobina, proteina koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama). Ona može biti nasljedna ili stečena, a postoji i više vrsta i stupnjeva anemije. To su primjerice mikrocitna, makrocitna ili megaloblastična i sideropenična anemija.
Najčešćim uzrokom anemije smatra se problem s željezom u organizmu. To može biti nedostatak željeza u prehrani, njegove povećane potrebe uslijed određenih stanja poput trudnoće, gubitka krvi kod različitih krvarenja ili tijekom puberteta. Anemija također može nastati i kod poremećaja apsorpcije željeza u probavnom traktu i kao posljedica određenih bolesti.
Anemija je češća kod žena u reproduktivnoj dobi i to zbog pojačanog menstruacijskog krvarenja. Istraživanja pokazuju da čak 10% žena ima anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza.
Najčešći simptomi
Kao i kod drugih bolesti, tako nam i u slučaju anemije tijelo šalje signale koji ukazuju da nešto nije u redu. Neki od simptoma koji ukazuju da nam nedostaje željezo uključuju konstantan umor, nedostatak koncentracije i bljedoću. Također, simptomi nedostatka željeza u organizmu mogu biti promjena kvalitete noktiju i kose te ispadanje kose. Još neki od čestih pokazatelja anemičnosti su opća slabost i ubrzan rad srca, vrtoglavica, glavobolja i zujanje u ušima.
Pravilno liječenje
Da bismo otkrili uzrok ili uopće postojanje anemije, potrebno je napraviti pretrage kompletne krvne slike. Analizom krvne slike utvrđuje se količina željeza i njegove zalihe u organizmu. U nekim slučajevima provjerava se razina folne kiseline i vitamina B12.
Liječenju anemije se pristupa nakon što se utvrđen njen uzrok. Ako je uzrok anemije određena bolest, potrebno ju je liječiti. Ako se smatra nužnim, potrebno je obaviti i ginekološke pretrage te pretrage probavnog sustava.
Teži oblici anemije liječe se nadoknadom krvi, a ostali oblici uglavnom dopunama željeza, folne kiseline i vitamina B12 te uravnoteženom prehranom. Preporučena dnevna doza željeza je do 200 mg, a dopune željeza se uzimaju sat vremena prije jela i to u kombinaciji s vitaminom C, koji ima važnu ulogu u njegovoj apsorpciji.
Potrebno je dva do četiri mjeseca kako bi se popravilo stanje količine željeza, a terapiju je dobro provoditi još šest mjeseci nakon oporavka.
Anemija u trudnoći i tijekom dojenja
Već je poznata veza folne kiseline, željeza i žena koje planiraju trudnoću. Naime, već tijekom planiranja trudnoće i radi uspješnosti začeća ženama se savjetuje uzimati dopune folne kiseline ili vitamina i minerala koje sadrže veću količinu folne kiseline. Naravno, njen unos preporučuje se i tijekom trudnoće i za vrijeme dojenja.
Folna kiselina je neophodna za pravilan rast i razvijanje ploda. Žene u trudnoći prenose velike količine željeza na fetus i posteljicu i zato ga je potrebno stalno nadoknađivati.
Uloga prehrane
Veoma česta pojava je anemija uzrokovana nedostatkom željeza u prehrani i zato je važno pripaziti da se uključe određene namirnice. Najboljim izvorom željeza smatraju se nemasno crveno meso, jaja, riba, mahunarke i zeleno lisnato povrće.
Od žitarica najviše željeza ima kvinoja, a od lisnatog povrća špinat, kelj, brokula, kupus i blitva. Orašasti plodovi i sjemenke sadrže također određene količine željeza koje mogu pripomoći zdravijoj prehrani.
Najiskoristiviji oblik željeza nalazi se u već spomenutom crvenom mesu. Proteini u mesu poboljšavaju njegovu probavljivost, a meso je bogato i drugim vitaminima i mineralima. Istraživanja pokazuju da su obroci crvenog mesa, uključeni u plan prehrane dva do tri puta tjedno, dovoljni kako bi se spriječila pojava anemije, odnosno nedostatka željeza u organizmu.
Foto: Pexels
