Žene se osjećaju nesigurno u tramvaju. Žene se osjećaju nesigurno dok trče. Žene se osjećaju nesigurno hoditi u sumrak i noću, pa čak i vlastitom ulicom. Uznemiravanje u javnom prostoru nije stvar na koju se odmahuje rukom, mnogim ženama (opravdani) strah svakodnevno je u mislima… poruke su to koje stoje iza kampanje “Što nosim u torbi” i istoimene izložbe fotografija i priča koja je ovog tjedna postavljena na Zrinjevcu.
Uznemiravanje u javnom prostoru: od suzavca do teleskopske palice
Žene, naime, svakodnevno u javnom prostoru doživljavaju različite oblike uznemiravanja. Kako bi se doznalo na kojim se mjestima osjećaju nesigurno, u travnju je pokrenuta kampanja “Što nosim u torbi?”. U sklopu kampanje mjesec dana prikupljale su se fotografije predmeta iz ženskih torbi. Upravo se u torbama najčešće nalaze predmeti koji ženama omogućuju da se u javnom prostoru osjećaju što sigurnije.
“Nosim suzavac svaki dan, cijeli dan gdje god da idem jer sam najviše seksualnih uznemiravanja i uznemirujućih iskustava doživjela u tramvaju, na ulici, u dućanu usred bijela dana, a čim padne mrak suzavac je uvijek u jednom džepu, a mobitel u drugom, pogotovo ako sama hodam”.
Ovo je jedna od priča koje su izložene na Zrinjevcu. Otkrivanjem priča poput ove, u kojima se opisuje kakvim su neugodnostima i nasilju žene bile izložene u javnom prostoru, skupina žena okupljenih oko inicijative „Razotkrijmo skriveno uznemiravanje“ želi potaknuti nadležne institucije da najproblematičnija mjesta u gradovima učine sigurnijima.
Pročitajte više: Amnesty International: Hrvatska guši ljudska prava, na meti i žene
Napali ju 4 puta pa upisala tečaj borilačkih vještina
Cilj kampanje je osvijestiti javnost da se žene osjećaju nelagodno u javnim prostorima i to ne samo noću već i “usred bijela dana”. Osim ‘klasičnih’ predmeta za obranu, kao što je suzavac, žene koje su podijelile svoje fotografije i priče istaknule su da u torbi nose i predmete poput teleskopske palice i elektrošokera.
“Prije sam imala sprej, ali od kada su me napali četiri puta, trenirala sam borilačke vještine. Nosim u ruci sprej za oči. Nosim i kad šetam psa, uvijek u ruci. Već sam doživjela razne napade pa što je sigurno, sigurno je. Na benzinskoj me neki divljak probao napasti kroz zatvoreni prozor pa sam kupila i elektrošoker“, opisala je druga žena.
Otkako je prije godinu dana aplikacija Safecity prevedena na hrvatski jezik, zaprimila je više od 70 prijava uznemiravanja. Prijave obuhvaćaju vrijeme, mjesto te vrstu uznemiravanja. Mnoge žene takva uznemiravanja ne prijavljuju policiji, nego iskustva o tome dijele na društvenim mrežama.
Pročitajte više: Ulično uznemiravanje ženama je svakodnevica što pokazuje i aplikacija Safecity
Što se može? Poboljšati rasvjeta, postaviti kamere…
U travnju je, prilikom predstavljanja kampanje, Dunja Bonacci Skenderović, konzultantica za suzbijanje nasilja nad ženama, istaknula da žene izvan kuće u svojim torbama nose velike svežnjeve ključeva, noževe, skalpele, pa čak i alat.
Jedna od izloženih slika prikazuje da nije strano niti da žene radi obrane posjeduju – teleskopsku palicu.
“Mogu ju koristiti sklopljenu ili je trzajem produžiti. Kad mi ju je suprug poklonio rekao mi je da je ilegalna, kazna za nošenje i korištenje bila je 10.000 kuna, ali da će radije platiti kaznu nego cijenu sprovoda. Nisam ju do sada koristila, ali je nosim uvijek sa sobom i uz nju se osjećam sigurno”.
Iako se Hrvatska generalno smatra sigurnom zemljom, a istraživanja pokazuju da je Hrvatska jedna od zemalja u kojoj se ljudi osjećaju najsigurnije kad šetaju noću, neupitno je da je Zagrebu potrebna Strategija urbane sigurnosti, smatra Rada Borić, zastupnica u Skupštini Grada Zagreba i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba. Naime, gradovi su u većoj mjeri nesigurniji u odnosu na ruralne sredine.
„Zagreb radi na Strategiji urbane sigurnosti. Grad treba biti sigurno mjesto za sve! Pogotovo treba suzbiti uznemiravanje i nasilje koje se događa prema ženama zato jer su žene”, poručila je Borić.
Dodala je da je nužno prepoznati nesigurna mjesta kako bi institucije zadužene za sigurnost poduzele sve što mogu da ta mjesta postanu sigurnija. Moguće je, među ostalim, poboljšati javnu rasvjetu, postaviti kamere i pojačati policijske ophodnje.
Foto: Petra Orešković, Women in Adria
