Razgovor o uvođenju eura prisutan je na našim prostorima već dugi niz godina, a konkretizirao se posljednjih nekoliko kad je postalo izglednije da će Hrvatska u eurozonu ipak ući. Poboljšanjem uvjeta za promjenu valute, intenzivirala se rasprava, koja je kulminirala najavom da će Hrvatska 1. siječnja 2023. godine ući u eurozonu. Ta nam se godina opasno približila pa ne preostaje drugo nego ispitati kako će uvođenje eura utjecati na hrvatske poduzetnike.
Uvođenje eura moglo bi biti izazov i dodatni trošak
Neki od problema o kojima se već naveliko govori su ‘zaokruženje’ cijena, pri čemu se očekuje da bi moglo doći do povećanja cijena na puni euro prema gore, što bi značilo poskupljenje nekog proizvoda do 7,5 kuna. Za poduzetnike bi to moglo značiti poskupljenje sirovina i usluga koje koriste, što uz trenutno poskupljenje energenata ne zvuči bajno.
Drugi veliki problem predstavljaju troškovi prilagodbe različitih uređaja, bankomata i softwarea drugoj valuti. Pretpostavlja se da će uvođenje eura zahtijevati investiciju u postojeću tehnologiju upravo zbog toga što dio nije prilagođen drugim valutama uopće. Tko će snositi taj trošak, još uvijek nije odgovoreno.
U konačnici, očekuje se da bi problematičan mogao biti takozvani ‘period prilagodbe’ u kojemu će biti moguće primati novac u kunama, ali se preporučuje ostatak vratiti u eurima. Iako se radi o situaciji koja će svakako biti problematičnija u maloprodaji, postoji mogućnost da bi to moglo predstavljati problem i poduzetnicima.
Pročitajte više: Poskupljenje je udarac na mnoge tvrtke! Evo kako gotovo bezbolno podići cijene svojih usluga
Pitali smo stručnjakinje – što očekivati?
Promjena valute nije mala stvar. Osim što se radi o prekidu veze s autohtonom hrvatskom kunom, koja je mnogima prirasla uz srce, radi se i o stvarnim financijskim promjenama. Pitali smo naše članice, koje se bave računovodstvom, knjigovodstvom i poreznim savjetovanjem, kako misle da će uvođenje eura utjecati na poduzetnike. Hoće li ih dodatno oslabiti?
Snježana Mateša Fember, vlasnica knjigovodstvenog servisa Taris, uvjerena je da će do određenih promjena doći, a u kojim razmjerima – tek ćemo vidjeti. Helena Budiša, vlasnica četiriju splitskih UHY tvrtki za računovodstvo, knjigovodstvo i porezno savjetovanje, na promjenu valute gleda s dozom optimizma jer očekuje da bi uvođenje eura moglo donijeti više koristi dugoročno. Vesna Jurković, direktorica poslovne grupe 3D financije, koja se bavi financijskim savjetovanjem fizičkih i pravnih osoba također očekuje pozitivne učinke na gospodarstvo – prije svega potaknuta dobrim iskustvom drugih država članica, a onda i činjenicom da je već sada kuna vezana uz euro.
‘Do određenih će promjena sigurno doći ‘
Poduzetnica i vlasnica računovodstvenog servisa Taris, Snježana Mateša Fember na vlastitu je inicijativu postavila pitanje bankama hoće li se na neki način naplaćivati konverzija valute kod obračuna kredita, kakav je inače slučaj u takvim situacijama. Pristigao joj je odgovor da još uvijek nisu donesene takve odluke. “Uz postojeću inflaciju i opći rast cijena i hrane i energenata, uvođenje eura u ovom trenutku definitivno izgleda kao dodatni udar na poskupljenje i famozno zaokruživanje cijena koje će se sasvim izgledno dogoditi,“ ističe stručnjakinja i nastavlja.
„Osobno smatram da se premalo govori o troškovima koji će nastati prilikom uvođenja eura. Prema iskustvima drugih zemalja koje su uvodile euro, ukupni se trošak procjenjuje na 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda, a to podrazumijeva razne troškove poput zamjene bankomata, prilagodbe softvera, uništavanja novčanica kune, preračunavanja cijena i sl. Hoće li i to pasti na teret poreznih obveznika?“
Uvođenje eura moglo bi imati pozitivne posljedice
Helena Budiša vlasnica je četiriju tvrtki u Splitu: UHY HB EKONOM, koja se bavi računovodstvenim i knjigovodstvenim uslugama, UHY SAVJETOVANJE, koja se bavi savjetovanjem u vezi EU fondova i konzaltingom. Također je suvlasnica i CEO tvrtki UHY POREZNI SAVJETNIK i Poduzetnički akcelerator Split.
Na promjenu valute gleda kudikamo optimističnijim očima. “Mislim da će uvođenje Eura kao službene valute u Hrvatskoj proći prilično glatko. Hrvatski građani, a i poduzetnici su navikli izražavati cijene u Eurima i do sada. Tako svakodnevno imamo objave cijena na primjer, stanova, najmova, smještaja u eurima, kao i cijene nabave roba iz EU članica (razni katalozi, materijali) koje naručuju hrvatski poduzetnici. Prvog siječnja 2002. je istovremeno 12 država članica EU istovremeno ušlo u eurozonu i do danas je još 9 država članica uvelo Euro kao svoju valutu. Mislim da je iskustvo svih tih zemalja iskorišteno da se euro u Hrvatsku uvede na najbolji mogući način.”
‘Zakon će sve definirati i urediti’
Velike nade polaže u Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koji je sada na javnom savjetovanju, a trebao bi urediti odnose promjene valute – pravila o preračunavanju cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, odrediti trajanje prijelaznog razdoblja te propisati obveza dvojnog iskazivanja, kao i način praćenja primjene te obveze.
Poskupljenja preko noći, ističe, ne bi trebalo biti. Zakon određuje i zabranu povećanja cijene bez opravdanog razloga. “Samo uvođenje eura neće i ne bi smjelo biti razlog poskupljenja preko noći. Na cijenu prvenstveno utječe cijena nabave, a povećanje cijena nam se dešava i sada, kada imamo povećanje cijene energenata, cijena transporta, nemogućnost nabave nekih sirovina, proizvoda i slično.”
Dapače, cijelom procesu se raduje zbog toga što će nestati tečajne razlike, pogotovo po pitanju kredita ili nabave iz inozemstva. Veliki pomak očekuje i u turizmu, gdje bi se gosti mogli osjećati mnogo sigurnije plaćanjem u vlastitoj valuti. U početku će troškova biti, sigurna je. Dijelom zbog prilagodbe društvenih ugovora, pri konverziji nominalne vrijednosti poslovnih udjela društva d.o.o. i j.d.o.o., a postojat će i određeni informatički izazovi, no splitska poduzetnica smatra da se radi o manjem problemu, u odnosu na koristi cijelog procesa.
„Uvođenje eura neće oslabiti poduzetništvo, nego naprotiv, otvorit će nove prilike te je na nama poduzetnicima da nađemo svoju nišu u euro zoni te proširimo i poboljšamo naše poslovanje uz manje kamate i bolji kreditni rejting RH.”
Pročitajte više: Cijena u prodajnom procesu-odmah ili na kraju?
Hrvatska će biti dobro, banke očekuju problemi
Direktorica poslovne grupe 3D financije, Vesna Jurković, koja se bavi financijskim savjetovanjem fizičkih i pravnih osoba kad razmišlja o uvođenju eura prvo sagledava iskustvo drugih država članica. Ono joj govori da do drastičnih zaokruživanja cijena ne bi trebalo doći, kao što nije došlo ni, primjerice, u Sloveniji.
Ulazak Republike Hrvatske u europsku monetarnu uniju, prema njoj, trebao bi imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo, ali i na stanovništvo upravo zbog:
- Očekivanog dodatnog poboljšanja investicijskog rejtinga Republike Hrvatske
- Očekivanog snižavanja kamatnih stopa
- Očekivanog povećanja stranih investicija u Republici Hrvatskoj
- Očekivanog pozitivnog utjecaja na turistički sektor
“Potrebno je napomenuti da je trenutno većina kredita plasiranih gospodarstvu i stanovništvu vezana uz euro, dok su prihodi ipak najvećim dijelom vezani uz kunu, što znači da svaki pomak tečaja EUR/HRK prema gore ima negativan utjecaj na profitabilnost poduzeća te na raspoloživa sredstva stanovništva. Prelaskom na euro, ovaj negativan utjecaj će nestati.”
Loše bi mogle proći, ističe financijska savjetnica, jedino banke koje će morati pronaći način da kompenziraju dosadašnje pozamašne prihode od tečajnih razlika.
Foto: Canva
