Trenutna situacija u Republici Hrvatskoj i u cijelom svijetu već ima i imati će izuzetno negativan utjecaj na gospodarstvo. Vlada RH je predstavila niz mjera za poduzetnike koje očigledno neće biti dovoljne te su u zadnjim danima u medijima bile oštro kritizirane od strane poduzetnika. Kakav će utjecaj koronavirusa na imati na radnike te koja su njihova prava?
Povezano:
- Gospodarstvo na izdisaju – 93% malih i srednjih poduzetnika neće izdržati više od tri mjeseca
- Više od 5300 poduzetnika traži hitne mjere za spas gospodarstva
- I najbolje hrvatske poduzetnice na koljenima zbog korone
- Hitni koraci koje morate napraviti u svom biznisu kako bi izbjegli katastrofu zbog korone
S obzirom na to da je siguran pad poslovanja pa čak i prestanak poslovanja niza subjekata u privatnom sektoru, više od milijun radnika zaposlenih u privatnom sektoru moglo bi izravno osjetiti utjecaj ove krize.
Ako ste radnik u privatnom sektoru, što možete očekivati u ovom razdoblju, na što obratiti pozornost i koja su Vaša prava?
Zaštita od prijenosa i širenja virusa COVID-19
Izvanredne mjere koje su trenutno na snazi obvezuju sve građane, a radnici su dužni pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera kako je to propisano Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu te drugim zakonima i propisima.
Zakonom o radu je također propisano kako je radnik tijekom trajanja radnog odnosa dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u obavljanju ugovorenih poslova radnik dolazi u dodir.
Jednako kao što postoji obveza radnika da se pridržava svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, tako s druge strane postoji i izrijekom propisana obveza poslodavca da radnicima osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima te u skladu s obveznim uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i preporukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i drugih nadležnih tijela.
Radnik sukladno odredbama Zakona o radu ima pravo i odbiti raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te za to vrijeme ima pravo na naknadu plaće sve dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Sve aktualne upute i preporuke objavljuju se ovdje.
Radnik kojem je određena samoizolacija
U slučaju da radniku zaposlenom u privatnom sektoru bude određena obavezna samoizolacija, isti je dužan pridržavati se takvog naloga nadležnog tijela, jednako kao i njegov poslodavac.
U periodu dok se nalazi u samoizolaciji, radniku pripada pravo na naknadu plaće sukladno posebnom propisu ako nije u mogućnosti obavljati poslove svog radnog mjesta, odnosno pripada mu pravo na plaću ako je u mogućnosti raditi od kuće i o tome je postigao dogovor s poslodavcem.
Ako bi poslodavac od radnika unatoč određenoj samoizolaciji tražio postupanje koje ne bi bilo u skladu s određenom samoizolacijom, radnik nije dužan udovoljiti zahtjevima poslodavca te to ne može biti opravdan razlog za otkazivanje radniku ugovora o radu.
Izmjene ugovora o radu uslijed izvanrednih okolnosti
Radnici mogu očekivati da će uvjeti rada odnosno njihov postojeći ugovor o radu biti podložni promjeni uslijed trenutnih izvanrednih okolnosti. Tako je moguće da će biti promijenjen raspored radnog vremena, da će biti uveden nejednaki raspored radnog vremena, da će se radno vrijeme preraspodijeliti. Isto tako, moguće je skraćivanje radnog vremena, odnosno određivanje rada u nepunom umjesto u dosadašnjem punom radnom vremenu te određivanje smjenskog rada.
U slučaju da poslodavac odluči smanjiti plaću radniku zbog izvanrednih okolnosti i smanjenja opsega rada, potrebno je da o tome bude zaključen Aneks ugovora o radu kojim poslodavac i radnik sporazumno (privremeno) ugovaraju nižu plaću od dosadašnje. Ako bi radnik odbio potpisati Aneks ugovora o radu kojim mu se određuje smanjena plaća, poslodavac mu je dužan isplatiti prvotno ugovorenu plaću propisanu ugovorom o radu. Ako poslodavac to ne bi učinio, radnik ima pravo od poslodavca tražiti isplatu razlike plaće.
Odluka poslodavca o radu od kuće
Rad od kuće u redovnim okolnostima predstavlja rad na izdvojenom mjestu rada sukladno Zakonu o radu. S obzirom na izvanredne okolnosti, moguće je da radnik i poslodavac sporazumno izmijene ugovor o radu na način da kao mjesto rada odrede kuću radnika. Iako je riječ o izvanrednoj i privremenoj situaciji, poslodavac je dužan radniku osigurati uvjete i opremu za rad te voditi brigu o organizaciji posla i sigurnosti radnika, radnom vremenu i odmorima radnika.
Radnik je dužan za vrijeme obavljanja rada od kuće posao i zadatke koje dobiva po nalogu poslodavca obavljati s dužnom pažnjom.
U slučaju da je određen rad od kuće radnik ima pravo na svoju redovnu plaću s obzirom da je jedino što se promijenilo mjesto obavljanja rada.
Odluka poslodavca o privremenom prekidu rada
Sukladno odredbama Zakona o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Također, Zakon o radu propisuje i da radnik koji odbije raditi zbog neprovedenih propisanih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ima pravo na naknadu plaće za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, ako za to vrijeme ne obavlja druge odgovarajuće poslove.
Naknada plaće u vrijeme prekida rada određuje se u iznosu visine prosječne plaće koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
Dakle, moguće je da u djelatnostima za koje rad od kuće nije moguć bude doneseno odluka poslodavca o prekidu rada uslijed izvanrednih okolnosti u kojem slučaju će radnik imati pravo na naknadu svoje redovne plaće.
Odluka poslodavca o otkazu
Nažalost za očekivati je da će biti veliki broj i najtežih mjera po radnika odnosno donošenja odluka o poslovno uvjetovanim otkazima. Poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu poslovno uvjetovanim otkazom u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga.
Prilikom donošenja takve odluke, Zakonom o radu je propisano da su poslodavci koji zapošljavaju više od dvadeset radnika dužni voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
Ako u šest mjeseci nakon otkazivanja radniku zbog poslovno uvjetovanog otkaza poslodavac bude imao potrebu za zaposlenjem, morat će na istim poslovima zaposliti odnosno ponuditi zaposlenje radniku kojemu je otkazao.
Kako je to i ranije navedeno, nenazočnost radnika na poslu zbog određene samoizolacije ili zbog bolesti nije opravdan razlog za otkaz.
U slučaju da radnik primi odluku o otkazu, poslovno uvjetovanom ili drugom, ima pravo podnijeti u roku od petnaest dana od dostave odluke zahtjev za zaštitu prava poslodavcu.
Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika za zaštitu prava ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Ako je predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje tužbe sudu teče od dana okončanja toga postupka.
Povezano:
- Većina poduzetnika čeka kvalitetnije mjere Vlade!
- Vladine mjere za poduzetnike nisu dovoljne, ovo nam treba ODMAH!
- Odvjetnica o klauzuli “više sile” u trenutnoj situaciji epidemije korona virusom
Naknada za vrijeme nezaposlenosti
U slučaju da radniku bude uručen otkaz ugovora o radu, pod određenim uvjetima će imati pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od osnovice. Osnovicu čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa.
Novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju koje je ovisno o vremenu koje je osoba provela na radu te je minimalno trajanje da bi se naknada mogla ostvariti 9 mjeseci rada u zadnja 24 mjeseca. U tom slučaju radnik će imati pravo na isplatu naknade u trajanju od 90 dana. Trajanje isplate naknade se povećava proporcionalno vremenu provedenom na radu pa će tako isplata naknade biti isplaćivana 120 dana za rad duži od dvije godine, 150 dana za više od tri godine, 180 dana za više od četiri godine pa do 450 dana za 25 godina rada. Zahtjev se podnosi HZZ-u u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.
Autorica Iva Babić, odvjetnica, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb. Za više informacija: [email protected], www.petric-kajic.hr
Foto: Unsplash, Rawpixel
