U zagrebačkom hotelu DoubleTree by Hilton održan je još jedan u nizu i prvi ovogodišnji Networking breakfast, prepoznatljiv event u organizaciji Women in Adria koji uz edukaciju pruža i mogućnost za umrežavanje. Ovoga puta glavna zvijezda bila je globalna stručnjakinja za dizajn, Iva Babaja, koja je ovom prilikom podijelila svoje znanje na temu brendiranja.
Vrijedno globalno iskustvo dostupno na hrvatskom tržištu
Svoje iskustvo Iva Babaja prikupila je kroz 23 godine dizajnerske prakse, 9 godina freelancanja, 12 godina u advertisingu i 10 godina na čelu Svjetskog savjeta za dizajn, a odnedavno ga je nadopunila i onim poduzetničkim. Naime, prije točno godinu dana otvorila je hibridnu tvrtku koja spaja agencijski rad s dizajn studijem i tako pruža najbolje od oba svijeta.
Kroz brojne angažmane kojima vrvi njen CV i još brojnija putovanja, Iva je stekla globalni uvid u branšu i trendove i zato je okupljenima nesebično podijelila što je to zapravo dizajn i što znači u današnje vrijeme.
Doba koncepta
Vizualna pismenost danas je nužna za opstanak. Zašto? Baš kao što je u renesansi dominantni medij bila likovna umjetnost, a u baroku glazba, danas se svijet bazira na vizualnim informacijama. S obzirom na razvoj digitalnog područja, te iste informacije dostupne su u mjeri koja može biti i pretjerana.
„Danas je sve dostupno u dva klika i zato smo prezasićeni nebitnim informacijama. Ovakav svijet izobilja koji je pretrpan izborima prestaje biti održiv. Iz tog razloga za opstanak našeg mozga i preživljavanje važna je redukcija“, ističe Iva.
Skraćivanje forme u apstraktne simbole najjednostavnije možemo vidjeti i na našim mobitelima, gdje prevladavaju različite ikone, za razliku od brojki i slova prije samo desetak godina. A redukcija dovodi i do novog doba koje se odmiče od informacijskog.
„Krećemo se od ekonomije i društva baziranog na logičkom, linearnom, gotovo kompjuterskom kapacitetu i doba informacija prema ekonomiji i društvu baziranom na inventivnom, empatičkom, holističkom pristupu koji ga polako zamjenjuje, dobu koncepta.“
Kreativnost kao biznis
O kreativnosti postoji zaista puno mitova. Ona nije nepogrešiva, nije vezana uz pojedinca i ne gleda samo u budućnost. Da je riječ o važnoj ekonomskoj grani dokazuju zemlje koje su prepoznale njenu vrijednost.
„Zemlje poput Koreje ili Tajvana dokazuju kako dizajn kroz suradnju s vlastima može pomoći nacionalnoj ekonomiji. Kreativna ekonomija kod nas ne postoji jer zakonodavstvo nije dobro, a ne postoje ni investicije“, zaključuje.
Koliko je važan dobar dizajn dokazuje i primjer Grčke, koja je uz njegovu pomoć preuzela police s premium maslinovim uljem u svjetskim trgovinama. Naime, bez obzira na činjenicu da je najveći proizvođač ove mediteranske namirnice, sve dok nije promijenila pristup prema dizajnu, Grčka je u ekonomskom smislu gubila od Italije. Uspjeh s maslinama nastavio se i kroz druge proizvode poput meda i čaja.
Kakav je to dobar dizajn?
Dizajn može podići vrijednost, ali samo kada dolazi na početku, a ne na kraju procesa. On mora biti inkorporiran u vrijednosti i poslovni model, a zatim i u proizvod te krajnji doživljaj korisnika koji je u centru cjelokupne priče.
Dizajn korisničkog iskustva iznimno je važan dio današnjeg poslovanja. Da bi funkcionirao, dizajn mora biti optimiziran kroz sve dijelove predstavljanja brenda, što znači u reklamama, trgovini ili već u samom logu.
„Dobar dizajn nikako se neće postići kroz kupovinu loga na web stranicama za 5 dolara. Instant recept koji uključuje nerelevantan izbor boja i fonta neće postići željeni učinak“, upozorava.
Kako onda uspješno kreirati brend? Postoje mnogi alati za analizu brenda i definiranje branda i njegovih atributa. Zatim je potrebno definirati i „value proposition“, odnosno koje funkcionalne i emotivne benefite ima naš brend te koja je njegova vrijednost i osobnost.
„Važno je poznavati vlastiti proizvod. Brend donosi jedinstvenu vrijednost kupcu, čuva vaše pravo da profitirate, čini prodaju novih usluga, privlači i zadržava talent te vas prisiljava da održite dano obećanje“, ističe.
Odgovor na pitanje kako ne biti zaboravljen skriva se u brend arhitekturi, odnosno odnosu brenda i svih njegovih dijelova. Najbolji primjer je Apple, brend kod kojega se ne radi samo o izvrnosti i dizajnu nego i o kulturi te kultu koji su stvorili. Ono što je danas iznimno važno je i cilj, a to jasno dokazuju i brojke.
„Danas se naglasak stavlja na svrhu, a ne profit. Čak 66 posto kupaca preporuča one brendove koji promoviraju dobar cilj, a dramatična diferencijacija u rezultatima događa se i kod onih brendova koji ostvaruju emotivnu sponu sa svojim kupcima.“
Sutra postaje danas
Komunikacijska strategija zapravo ima vrlo jednostavne dijelove. Potrebno je upitati se ŠTO, KOME I KAKO govorimo. Neki od alata kojima se brojni najveći brendovi služe uključuju arhetipske motive i aspiracije. Za razliku od moćnih arhetipa koji su zapravo duboke ljudske želje koje marketing dodatno potiče, aspiracija je težnja za nečime što nije esencijalno nego luskuz.
Tržište se neprestano mijenja i zato je, kako Iva kaže, potrebno „držati prst na njegovom bilu“. Danas je jedan od trendova povratak brendova prema dojmu „malog obrta“, čime se odvajaju od zasićenosti masovne produkcije. Također, boje i uzorci više nisu tabu. Ipak, samo promjena stalna jest.
„Svaka akcija ima reakciju, a svaki trend ima nasljednika“, naglašava Iva.
Utjecaj interneta dovodi do sve veće popularnosti dinamičkog identiteta koji kombinira različite elemente i uvodi responzivnost, odnosno promjenu vizualnog ovisno o formatu na kojem se koristi. Budućnost zasigurno donosi i nove uzbudljive trendove o kojima nekad nismo ni sanjali.
Ženska solidarnost
Svoje izlaganje ova globalno prepoznata stručnjakinja završila je pozitivnim osvrtom na sve brojnije inicijative koje organiziraju upravo – žene.
„Iako se nalazimo u vremenu teške poduzetničke klime, izgleda da žena ženu ipak može podržati. Postoji sestrinski odnos između nas i ovo pomaganje, dijeljenje znanja i iskustva svakako znači napredak“, poručuje.
Foto: Martina Cvek
