COVID-19 utjecao je na gotovo svaki aspekt našeg života. Stručnjaci za usklađenost poslovanja možda se pitaju hoće li i kako to u konačnici utjecati na usklađenost u organizacijama. Hoće li se sustavi i procesi iza usklađenosti uistinu i duboko transformirati ili ćemo se vratiti poznatim, pred-pandemijskim načinima traženja usklađenosti? U svjetlu predstojećeg Okruglog stola i formiranja Radne skupine za smjernice za usklađenost 22. listopada 2020., razgovaramo o pitanjima povezanim s usklađenošću s dr. Sandrom Damijan, koja je Viša članica Savjetodavnog odbora za Europu u Sigma Ratings i Tomislavom Pribanić, Voditeljicom za Etiku, Rizike i Usklađenost iz Novartisa.
Sandra, kako je COVID-19 uopće promijenio poslovni svijet i općenito usklađenost poslovanja?
Zemlje širom svijeta nalaze se na neistraženom teritoriju. Pojava i širenje COVID-19 dotakla je sve aspekte društva, a razmjeri humanitarne krize podudaraju se s raširenim ekonomskim poremećajima. Tvrtke koje su godinama imale razumne ekonomske ekspanzije morale su zamijeniti postojeće strategije, brzo prilagoditi svoje poslovne modele i poduzeti sve potrebne mjere kako bi preživjele. Utjecaj na radnike i potrošače bio je slično dramatičan. Kako smo suočeni s drugim valom korone dok pokušavamo ponovno pokrenuti gospodarstvo, moramo poduzeti dvojni imperativ: zaštiti života i sredstava za život. Da bismo uspjeli u ovom tome, moramo prvo stvoriti učinkovite politike koje bi mogle ubrzati ekonomski oporavak zemalja i smanjiti financijski utjecaj na pojedince i poslovanje, a drugo, iskoristiti krizu da katalizira promjene i preispita temeljnu strukturu tvrtki, sektora i cjelokupno gospodarstvo.
Pročitajte više: Poslovni model i/ili poslovni plan
Tomislava, iz perspektive tvrtke, kako Covid-19 mijenja okruženje usklađenosti?
Mislim da odgovor započinje činjenicom da se poslovni svijet dramatično promijenio i da se vjerojatno nikada neće vratiti na ono što je nekada bilo “normalno”. Ne postoji put natrag do statusa quo koji je postojao za tvrtke prije pojave COVID-19, pa bismo umjesto toga trebali biti usmjereni na put koji je pred nama. Procesi, metodologije i prethodne “najbolje prakse” više nisu primjereni svrsi u ovom novom scenariju. Jedan od najvećih šokova pandemije bila je sama nesigurnost koju je stvorila za gotovo sve. To nas podsjeća na jednostavnu činjenicu: neizvjesnost i rizik uvijek su bili s nama, a bit će i trenutaka kada ih je teško ublažiti. Dakle, u okruženju post-pandemijske usklađenosti sigurno je pretpostaviti da ćemo vidjeti brže usvajanje novih pristupa i, što je značajno, novih tehnologija, dok tvrtke slijede načine osiguranja “kontinuiteta usklađenosti” tijekom prekida.
Sandra, govorimo puno više o potrebi za korporativnom održivošću. Zašto se toliko fokusiramo na prakse korporativne održivosti sada kada se tvrtke bore za opstanak?
Održivost poslovanja i u ovim vremenima ostaje na vrhu dnevnog reda kako u korporacijskom svijetu tako i kod investitora. Covid-19 se je pokazao kao pravi stres test za to. I svakako možemo očekivati porast vladinih politika, aktivizam ulagača i značajnije održivo ulaganje. A što se tiče investitora – ESG pitanja postaju nevjerojatno važna. Ulagači žele biti sigurni da će javni ili privatni sektor u kojeg ulažu biti u snažnoj poziciji da iz ove krize izađu što efikasnije, ali i da donose vrijednost.
Ne znamo što će se dogoditi tijekom sljedećih 3 do 6 mjeseci. Ali mislim da su lekcije tijekom posljednjih nekoliko mjeseci zaista važne. Doista, mnoge se tvrtke bore za opstanak i ne smijemo žuriti s procjenama što je dobro, a što loše, no moramo naglasiti ono što djeluje i pružiti te informacije onima koji ih trebaju. Kad razmišljate o odnosima s investitorima, korporativnom upravljanju i financijama, u ovom trenutku je izuzetno važno način na koji se percipiraju tvrtke i rizici s kojima se suočavaju.
Često čujemo da se ne razumije što je to ESG poslovanje, puno je i skepticizma o značajnosti ESG faktora. Dakle, što je ono što vi Sandra vidite kao netko tko se bavi rejtinzima tvrtki i zemlja ono što drugi ne vide ili ne žele razumjeti u smislu veze između usklađenosti, održivosti i vrijednosti tvrtke?
Mislim da će nam ova kriza omogućiti da dobro pogledamo ove aspekte usklađenosti – govorimo o sigurnost zaposlenika, lancu opskrbe – neke od ovih stvari pokazale su se sada vrlo bitnima za uspjeh tvrtki. Istina, često čujemo argumente da ulaganja u ESG-a strategije nemaju bitan povrat na investiciju. No, ova kriza upravo dokazuje da ulaganje u ESG ima financijskog smisla. Podaci pokazuju da su tvrtke s ESG ocjenom iznad 80 (od 100) nadmašile S&P500 u prosjeku za 6,5 postotnih bodova ove godine. Tvrtke s višim ulaganjem u ESG strategije i usklađenost imale su znatno bolje rezultate i bile su otpornije tijekom izbijanja pandemije koronavirusa u usporedbi sa s onima koji se nisu baš bavili time.
Dakle, pitanje isplati li se sve to je bespredmetno. Ako pogledate stvarne performanse održivih strategija, možemo vidjeti da je 90 posto održivih strategija nadmašilo druge. Neke od izvanrednih primjera korporativnih obveznica s fokusom na ESG su Henkel, BASF, MOWI, PepsiCo, Philips, da nabrojimo nekoliko vodećih. To su dobre prakse iz kojih bismo trebali učiti.
Pročitajte više: Future leaders: Vodeća konzultantica za sustave izvještavanja Jelena Malnar velikim tvrtkama pomaže uspostaviti svjetske prakse upravljanja poslovanjem
Tomislava, ima li sada veći naglasak u Novartisu na cjelokupnoj usklađenosti s ESG prioritetima (poput zdravlja, dobrobiti zaposlenika, transparentnosti u lancima opskrbe itd.)?
Moj posao je osigurati da naši instrumenti i politike budu dovoljno fleksibilni da uzmu u obzir novi kontekst, nove trendove i specifičnosti zemalja u jadranskoj regiji u kojoj poslujemo. U Novartisu nismo čekali krizu Covid-19 da bi proveli politike DOP-a i postavili ESG indikatore za procjenu učinkovitosti naših politika i praćenje njihovih učinaka. Zapravo su tijekom krize mnoge tvrtke poduzele proaktivne mjere, na pr. prelazak na daljinski rad, mnogo prije nego što su vlade pokrenule zaključavanja, i brzo su poduzeli mjere kako bi osigurali da zaposlenici budu dovoljno zaštićeni i opremljeni zaštitnim maskama i sredstvima za dezinfekciju ruku. Također, mnoga su poduzeća pokušala svojim zaposlenicima pomoći u pristupu naknadama za nezaposlenost i zaštitila su zdravstvene beneficije, također tamo gdje to zakonski nije potrebno. Vraćajući se na vaše pitanje, odgovor je za mene očit. Politike DOP-a i alati za usklađivanje imaju samo jednu svrhu: osigurati da se posao može promijeniti i prilagoditi / nositi s novim izazovima. Ako to nije u DNK ključne poslovne strategije, tvrtki će biti vrlo teško napredovati u nepredvidljivom i nestabilnom okruženju.
Tomislava, potreba za brzim odgovorima na pandemiju izazvala je niz zabrinutosti zbog suradnje s korumpiranim ili lažnim dobavljačima zbog nedostatka odgovarajuće marljive prakse. Treba li to biti dio razmatranja i poštivanja ESG-a?
Posao najoštrije osuđuje korištenje krize za korumpirane aktivnosti, kao i profiterstvo. Neke su tvrtke zabrinute da bi trenutna kriza mogla oslabiti antikorupcijsku politiku, druge se plaše da bi hitnost situacije mogla ubrzati postupke, na primjer u okviru javne nabave, bez dovoljno razmatranja pitanja integriteta. U vezi s Covid-19, željela bih reći da su ti rizici postojali već prije krize. Oni bi mogli biti veći u nekim zemljama ili sektorima zbog krize, ali većina ih je već postojala. Tvrtke pokušavaju prepoznati i spriječiti rizike bez obzira jesu li povezani s pitanjima integriteta ili utjecajima na okoliš. Rezultati njihove istrage uzimaju se u obzir prilikom ulaganja u tvrtku. Na primjer, u vezi sa stjecanjem posla, izvršni direktor može biti odgovoran za ono što je učinjeno u tvrtki koja se kupuje. A tehnologija može značajno pomoći u rješavanju ovih rizika.
Pročitajte više: Kako 7 principa kvalitete doprinosi poslovnoj stabilnosti organizacije
Sandra, koliko će važna biti procjena cjelokupne usklađenosti tvrtki, poznavanje njihovog lanca opskrbe i povezanog upravljanja rizicima?
Mnoge tvrtke već su pod “lupom” investitora, dionika, dioničara i naravno nevladinih organizacija. Kršenje zakona ili neetična praksa već utječe na reputaciju i vrijednost tvrtki. Stoga bi trebalo biti u interesu tvrtki da obrate još veću pozornost na identificiranje, sprečavanje i ublažavanje tih rizika. Ono što sigurno možemo predvidjeti je da će u buduće još jači naglasak biti na odgovornom poslovanju, ne samo iz perspektive ulaganja, već i iz ugovorne/poslovne perspektive. Zapravo, sve više tvrtki uključuje klauzule o DOP-u u svoje ugovore ili čak reference na svoj kodeks ponašanja.
Dakle, kada promatramo iz perspektive investitora, u fazi smo temeljne preraspodjele kapitala, posebno u vezi s klimatskim rizicima, ali i šire vezano na nefinancijske rizike. A ti rizici su dapače investicijski rizici. Pitanje više nije koliko i je li compliance važan. To je početna točka za kriterije provjere koje ulagači i drugi dionici primjenjuju kada odlučuju s kime će poslovati.
Sandra, što savjetujete tvrtkama u smislu učinkovite raspodjele njihovih resursa sada kada se bore kako preživjeti, a ne nužno da razmišljaju manje o važnosti compliancea?
Neki će se dijelovi gospodarstva zauvijek promijeniti i neće se vratiti svojoj pretpandemijskoj strukturi. Iz tog će razloga biti potrebni višestruki napori kako bi se poslovanje prilagodilo novoj normali i s tim omogućilo poboljšanje poslovne uspješnosti. U ovom trećem horizontu, reimaginaciji, tvrtke prvo trebaju odlučiti hoće li slijediti tradicionalnim poslovnim modelima ili uvoditi nove, uzimajući u obzir kako su se promijenile potrebe i preferencije njihovih kupaca. Čini se da tvrtke vide užasno puno buke, ali zapravo traže neki signal. Morat će odlučiti o stvarima koje su im važnije i razmišljati o održivoj strategiji, o tome što je hitno u odnosu na dugoročne prioritete.
To bi također moglo dovesti do vala spajanja i preuzimanja te različitih partnerstava. Zapravo, ovo je trenutak kada se pobjedničke tvrtke mogu razlikovati od ostalih.
Pročitajte više: Koliko je uvođenje promjena u poslovanju zbog korona krize spasilo poduzetnice?
Na kraju, Tomislava, pitanje za vas. Što točno radi Compliance Officer i kako izgleda danas jedan radni dan?
Ovo uvelike ovisi o industriji ili organizaciji u kojoj osoba radi, ali službenik za usklađenosti je osoba zadužena za etiku, integritet, rizike I usklađenost s propisima, procedurama i kodeksima. Ne bi smjeli miješati ovu funkciju s pravnom, jer iako je znanje prava korisno u obavljanju poslova, nije nužno. Možemo reći da postoji set univerzalnih zadataka koje ova funkcija ima. Prvi je pomoći u postavljanju ili postaviti procedure, procese i smjernice vezane uz teme usklađenosti. Drugi zadatak je educirati, stvoriti kulturu etičkog ponašanja i osigurati sigurno okruženje za prijavu nepravilnosti. Posljednji zadatak, ne i manje važan je procijeniti rizike, pratiti ih i ukloniti nepravilnosti.
Niti jedan dan nije isti i ujutro krećemo s planom, a popodne završimo s mnoštvom upitnika nad glavom i pitamo se gdje nam je nestalo vrijeme? Najveći dio dana odlazi na savjetovanje raznih funkcija unutar organizacije, sudjelovanje u raznim planiranjima i sastancima. Važno je biti uključen u projekte od samog početka, kako bi uloga savjetnika bila efikasna i kako bi se projekt od početka postavio na prave temelje.
Foto: Privatna arhiva
