Ursula von der Leyer ponovno je izabrana za predsjednicu Europske komisije. S 401 glasom ‘za’, 284 ‘protiv’ i 15 suzdržanih, von der Leyen je osvojila svoj drugi mandat.
Ukratko, Europski parlament danas je nastavio glasati kako bi se uspostavile strukture potrebne za rad tog tijela EU u sljedećih pet godina. Nakon što su velikom većinom glasova dali povjerenje Roberti Metsoli da i sljedeće dvije i pol godine bude predsjednica Europskog parlamenta, zastupnici su izabrali i 14 potpredsjednika Parlamenta te pet takozvanih kvestora koji čine Predsjedništvo Parlamenta, piše Jutarnji list. Danas je na redu bilo glasanje po pitanju ostanka von der Leyen na čelu EK.
Nova-stara predsjednica
Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Europski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv imenovanja njemačke pučanke na čelo Komisije. Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem lipnja kada je dobila potporu Europskog vijeća, te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.
S obzirom da grupacije centra u EP-u raspolažu s dovoljnim brojem glasova očekivalo se da će von der Leyen dobiti natpolovičnu potporu i uz određeni postotak onih koji ne glasaju u skladu s većinom u svojim skupinama. Moguću podršku njemačkoj demokršćanski nisu isključivali ni Zeleni koji imaju 53 zastupnika niti desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) sa 78 zastupnika. Zeleni su, po izvješćima medija, na kraju odlučili podržati von der Leyen.
No presuda suda EU-a od srijede da njezina Komisija nije bila dovoljno transparentna u nabavi cjepiva tijekom pandemije covida-19 njezin je izbor učinio neizvjesnijim.
Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavi cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.
Opći sud EU-a u srijedu je presudio da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora tako što je ‘zacrnila’ dijelove ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva.
Imala je sreće?
Von der Leyen je, međutim, očito pomogla činjenica da bi u slučaju da ne bude izabrana u institucijama EU-a nastala kaotična situacija, pored mađarskog predsjedanja koje već izaziva sporove.
U slučaju da nije dobila potporu parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata, samit europskih čelnika bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u parlamentu.
Reagirajući na odluku suda, Komisija je istaknula kako su “presude Općeg suda su u pogledu većine zahtjeva u skladu s odlukama Komisije” te da je sud potvrdio da je imala pravo omogućiti djelomičan pristup.
Tužba je prihvaćena u samo dvije točke, odnosno da je Komisija trebala pružiti dodatne objašnjena za odbijanje pristupa određenim odredbama ugovora te da je trebala dostaviti osobne podatke članova pregovaračkih timova, napominje Komisija opravdajući svoj postupak time je da je bilo teško postići ravnotežu između prava javnosti na informaciju i pravnih zahtjeva koji su proizlazili iz samih ugovora.
Oni koji opravdavaju postupak Komisije ističu kako su se ti ugovori sklapali u izvanrednim okolnostima širenja covida-19 kada je prioritet bio što prije osigurati cjepiva za građane EU. Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.
Pročitajte više: Fifty-Fifty: Ovih šest političarki ide u Europski parlament
Von der Leyen zadovoljila očekivanja političkog centra
Von der Leyen se prije glasovanja obratila zastupnicima u Europskom parlamentu a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta.
U svom prijedlogu programa najavila je „Komisiju investicija”. Na prvoj plenarnoj sjednici novog saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba „veliki poticaj”, te da je potrebno manje birokracije i „mikroupravljanja” kako bi se poslovanje olakšalo. Najavila je i nastavak zelene tranzicije EU-a prema čistim energentima, poput vodika, i politika zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.
Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te kako pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Države.
U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.
Govor i obećanja je morala pažljivo balansirati i očito je zadovoljila očekivanja tri centristička kluba i Zelenih. ECR je svojim zastupnicima prepustio da glasaju svaki u skladu sa svojim “nacionalnim interesima”.
Čelnica Komisije nakon glasovanja u Europskom parlamentu može započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.
Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a rođena je u političkoj obitelji: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht. Na čelu Komisije je od 2019. godine
Rođena je u Bruxellesu, gdje je njezin otac, kasniji premijer savezne pokrajine Donja Saska Ernst Albrecht, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici, pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina svog života.
Krajnja desnica bez važnije uloge u tijelima EU
Inače, već na samom početku mandata novog EP-a, većina u Europskom parlamentu poslala je poruku krajnjoj desnici da, usprkos rastu broja mandata, neće dobiti nikakvu važnu ulogu u tijelima Europskog parlamenta. Pokazali su to rezultati izbora za potpredsjednike.
‘Izvisili’ su svi kandidati za potpredsjednike koji dolaze iz redova novoosnovanog saveza stranaka Patrioti koji je osnovan na prijedlog mađarskog premijera Viktora Orbána, a u kojem je i stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen iz Francuske. Iako je ta skupina treća po broju zastupnika u Europskom parlamentu, niti jedan njihov kandidat nije uspio dobiti potreban broj glasova za izbor na funkciju potpredsjednika Europskog parlamenta. Sličnu sudbinu imali su i kandidati iz druge krajnje desne stranke, Suverenista.
S druge strane, prošli su kandidati iz skupina Zelenih i ljevice, iako one imaju znatno manji broj zastupničkih mjesta u ovom sazivu Europskog parlamenta. Socijalisti i demokrati imat će pet potpredsjednika, Europska pučka stranka tri, ali imaju predsjednicu Parlamenta, liberali i konzervativci po dva, a Zeleni i ljevica po jednog potpredsjednika, piše Augustin Palokaj za JL.
Foto: Europska komisija
