Kada je umjetna oplodnja „dopuštena“ i za koga, uvijek je tema koja će izazvati raspravu, a to je potvrđeno i nakon nedavnog medijskog istupa televizijskog voditelja i novinara Zorana Šprajca, koji je komentirao vijest o tome da srpska premijerka čeka dijete sa svojom dugogodišnjom partnericom.
„Srpska premijerka Ana Brnabić postat će mama, odnosno tata, kak’ se uzme“, izjavio je i tako na sebe „navukao“ optužbe za seksizam i homofobiju.
U svojoj večernjoj emisiji Šprajc je ugostio Hrvoja Vrčića, pročelnika Zavoda za humanu reprodukciju u KBC-u Zagreb i specijalista ginekologije i opstetricije u Poliklinici Hilarus, s kojim smo i mi popričali o ovoj aktualnoj temi.
Neplodnost kao sve veći problem
U većini zemalja Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, neplodnih je oko 16% bračnih parova. Neplodnošću se smatra izostanak trudnoće nakon godinu dana redovitih spolnih odnosa bez korištenja kontracepcije. Žena može biti neplodna i u slučaju da nema jajovode, boluje od endometrioze ili jednostavno nema ovulacijske cikluse.
„Broj neplodnih parova je čak i veći od navedenog postotka jer mnogi parovi koji su rodili jedno dijete i žele još roditi djece ne ulaze u statističke podatke. Neki od njih se zapravo ne potrude prolaziti kroz ponekad dugotrajne dijagnostičke i terapijske postupke“, ističe Vrčić.
Medicinski potpomognuta oplodnja je naziv za oplodnju koja se događa uz pomoć medicinskih tehnologija koje pomažu spermijima u oplodnji jajne stanice. Umjetna oplodnja je zastarjeli i netočan naziv koji je još uvijek u upotrebi.
Inseminacija spermija u maternicu ili jajovode najjednostavnija je metoda kod koje se odlaže spermije u navedeni organ kako bi što prije bili bliže u blizini jajne stanice. Oplodnja se u prirodnim uvjetima najčešće događa u jajovodu, no može se odviti i u slobodnoj trbušnoj šupljini nakon što jajna stanica izađe iz jajnika.
Izvantjelesna oplodnja
Ova vrsta oplodnje odvija se u inkubatoru ili uz pomoć mikroskopa. Kod tzv. klasične izvantjelesne oplodnje (in vitro fertilizacija), jajna stanica se inkubira u vrlo maloj kapi medija s pedesetak tisuća progresivno pokretnih spermija od kojih samo jedan oplodi jajnu stanicu.
U slučajevima kad muškarac ima mali broj spermija ili su spermiji slabo pokretni, tada se pod mikrosokopom odabere najbolji spermij, unese se iglom pod mikroskopom u citoplazmu jajne stanice i tako se načini oplodnja. Taj postupak nazivamo izvantjelesna oplodnja s mikroinjekcijom spermija ili intracitoplazmatska injekcija spermija.
Potom se nakon nepunih 24sata pregledavaju jajne stanice. Takva oplođena jajna stanica naziva se zigota, odnosno jednostanični embrij s 46 kromosoma. Tijekom narednih nekoliko dana promatraju se embriji i vraćaju se treći ili peti dan nakon oplodnje. Najbolji rezultati postižu se vraćanjem embrija u stadiju blastociste, odnosno petog dana.
Kolika je uspješnost postupka?
Dijagnostički postupak obrade neplodnog para traje samo nekoliko mjeseci. Pretrage u postupku obrade neplodnog para su spermiogram, provjera hormonskog statusa žene i ovulacije, prohodnost jajovoda te transvaginalni trodimenzionalni ultrazvučni pregled genitalnih organa žene, posebno uterusa, jajovoda i jajnika.
Predkoncepcijska priprema također podrazumijeva zdrav način života i zdravu prehranu. Kod žene je potreban dodatak folne kiseline i vitamina D, a kod muškaraca posebno dodatak vitamina, cinka i selena. Pušenje cigareta, konzumacija alkohola i opojnih droga te prekomjerna debljina smanjuju šansu za trudnoću i rođenje zdravog djeteta.
Uspješnost izvantjelesne oplodnje temelji se na broju živorođene djece po embrio transferu koji iznosi u europskom prosjeku oko 20%. Uspješnost je viša kod mlađih žena s manje uzroka neplodnosti. Uspješnost izvantjelesne oplodnje značajno se smanjuje nakon ženine dobi od 38 godina i u slučajevima kada su uzroci neplodnosti stanja poput endometrioze, kongenitalnih anomalija uterusa ili teškog oblika muške neplodnosti s vrlo malim brojem progresivno pokretnih i morfološki urednih spermija.
Najčešće se govori o stopi trudnoća po embrio transferu koji za žene do 35. godine života u KBC Zagreb iznosi 48%, a kod žena kojima se u postupcima izvantjelesne oplodnje vraćaju odmrznuti zametci stopa trudnoća iznosi 65%.
S druge strane, oko 20% žena s pozitivnim testom na trudnoću ima spontane pobačaje, a oko 5% trudnoća su blizanačke. Danas se sve više teži vraćanju samo jednog zametka kako bi se spriječile visoko rizične višeplodne trudnoće.
„Medicinski potpomognuta oplodnja je za većinu parova težak proces. Potrebno je puno međusobnog suosjećanja i razumijevanja između samih partnera, ali i članova tima koji čine ginekolog, embriolog te medicinska sestra“, naglašava dr. Vrčić.
Hrvatski parovi moraju u inozemstvo
U Republici Hrvatskoj godišnje se napravi oko 8000 postupaka medicinski potpomognute oplodnje, a na nju pravo nemaju gay parovi, kao ni žene bez partnera. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje financijski pokriva četiri postupka sa stimulacijom ovulacije i dva postupka u prirodnom ciklusu.
Po Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji iz 2012. godine, žena koja je zajedno sa svojim partnerom neplodna ima pravo i na liječenje neplodnosti heterolognom oplodnjom, odnosno inseminacijom ili izvantjelesnom oplodnjom s doniranim spermijima neanonimnog darivatelja. Što to znači?
Neanonimnost darivatelja je zahtjev koji proizlazi iz prava djeteta na poznavanje bioloških roditelja što je zagarantirano poveljom Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989. godine. Ipak, to mnoge zemlje u EU i u svijetu shvaćaju kao pravo na brojne podatke o darivatelju ili darivateljici koje ne uključuju ime i prezime dotične osobe i identifikacijski broj (OIB, SCN i slično).
„Nažalost, takve postupke još ne radimo u Republici Hrvatskoj zbog neprihvaćanja neanonimnosti kod potencijalnih darivatelja. Zato oko 30 parova godišnje odlazi na heteroglobnu oplodnju najčešće u Češku i Makedoniju, gdje su liberalniji zakoni. S druge strane, Republika Hrvatska je vodeća zemlja po darivanju organa za transplantacijske programe“, zaključuje dr. Vrčić.
WiA članice ostvaruju popust od 10% na sve usluge Poliklinike Hilarus
Foto: Unsplash
