Već je velik i socijalno iznuđen iskorak učinjen kada je 2019. godine omogućeno umirovljenicima u starosnoj mirovini da rade na pola radnog vremena, a pritom zadrže puni iznos mirovine. Dvije godine kasnije isto je omogućeno i korisnicima obiteljskih mirovina. Uskoro bi se trebao dogoditi još veći iskorak, iznuđen manjkom radne snage na tržištu i lošim socijalnim položajem umirovljenika.
Naime, u ponedjeljak je na konstiturajućoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe dogovoreno da se umirovljenicima omogući i rad u punom radnom vremenu – osam sati, ali uz isplatu pola iznosa mirovine.
‘Naši umirovljenici rade da prežive’
Informaciju je N1 prenijela Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) koja je sudjelovala na konstituirajućoj sjednici Vijeća, a na kojoj je bio i ministar rada i mirovinskoga sustava Marin Piletić.
“To smo dogovorili i to će biti uvršteno u novi Zakon o mirovinskom osiguranju. Godinama smo to tražili i sada je napokon naš prijedlog prihvaćen”, kazala je.
U Europi, dodaje Petrović, stopa zaposlenosti umirovljenika je 25 posto, u skandinavskim zemljama čak 40 posto, a u Hrvatskoj tek 2,8 posto.
“U europskim zemljama umirovljenici rade da si poprave kvalitetu života, a ne zato da prežive kao što je slučaj kod nas. Zato umirovljenici iz tih zemalja putuju, idu na krstarenja ili ljetuju po dva mjeseca”, kaže.
Pročitajte više: Ekonomski analitičar: Fakultetski obrazovan čovjek bi trebao imati 3000 eura plaće
Trenutno ih radi oko 33.000
Na puno radno vrijeme – osam sati dnevno, 40 sati tjedno – sada mogu raditi samo korisnici mirovina prema posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci).
“Tražili smo da svi to mogu, da ne bude diskriminacije i povlaštenih u tom smislu. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava potvrđeno nam je da će to biti prihvaćeno. Prijedlog najprije mora ići u javnu raspravu, ali nema tu nekih posebnih detalja. Po svom izboru umirovljenci će moći raditi ili pola radnog vremena uz punu mirovinu ili puno radno vrijeme uz pola mirovine”, objašnjava Petrović.
Trenutno u Hrvatskoj na pola radnog vremena radi oko 33.000 umirovljenika. Lani ih je radilo oko 28.000, a godinu prije oko 24.000. Očito je da interes i potreba postoje i od umirovljenika i kod poslodavaca. Naročito u trgovini gdje je nedostatak radnika najizraženiji, a broj zaposlenih umirovljenika najveći. Osim trgovine, umirovljenici ponajviše rade u prerađivačkoj industriji, zatim u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Ljeti i u turizmu.
Prostora ima, a vjerojatno i interesa
Na pitanje gubi li se time smisao mirovine kao razdoblja života u kojemu bi ljudi trebali zasluženo “mirovati” nakon odrađenog radnog vijeka, Petrović odgovara protuargumentom o nezasluženo niskim mirovinama.
“Shvaćam to, ali pogledajte kako u drugim zemljama ljudi mirovini rade da bi si priuštili putovaja i ljetovanja. Naši umirovljenici ne razmišljaju o tome jer se bore za preživljavanje. Naravno, neće raditi svi, nego samo oni koji to mogu. Kod nas je 2,8 posto umirovljenika koji rade, što je mizerno naspram 25 posto koliki je prosjek u Europi. Znači da prostora za to ima, a vjerojatno i interesa. Nije cilj da umirovljenici rade. Cilj je da imaju mirovine dovoljne za pristojan život. Ali ako ih nemaju, zašto im ne omogućiti da rade ako žele i mogu”, kazala je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske za N1.
Pročitajte više: Koja je idealna dob za odlazak u mirovinu?
Broj umirovljenika koji rade dosegao rekord u sezoni
Inače, rekordan broj od 32.573 umirovljenika koji rade u mirovini zabilježen je krajem srpnja. Najviše ih je zaposleno u trgovini, oko 5500, zatim u prerađivačkoj industriji, građevini, ali i u stručnim djelatnostima i administraciji.
Na poslovima usko vezanima za turizam do polovine radnog vremena radi oko 2800 umirovljenika. Među poslovima koji se nude i umirovljenicima na burzi rada, oko 220 je oglasa za rad u trgovini.
Rad u mirovini na pola radnog vremena opcija je koju koristi sve više umirovljenika. Broj zaposlenih u prijevremenoj, starosnoj i obiteljskoj mirovini, kao i umirovljenih branitelja, vojnika i policajaca dosegao je krajem kolovoza rekord od 32.573 onih koji rade. U odnosu na lipanj, prema podacima HZMO-a, riječ je o 602 radnika više, kada ih je bilo gotovo 1000 više nego u svibnju, piše Mirovina.hr.
Imaju pravo i na godišnji
Radeći na pola radnog vremena, umirovljenici ostvaruju gotovo ista prava kao i ostali radnici. Razlike nema ni između rada u nepunom i punom radnom vremenu. Posebno je to značajno u slučaju godišnjeg odmora. Pravo na najmanje 20 dana godišnjeg odmora imaju svi radnici, bez obzira na to koliko sati rade. Ako radite sezonski, imate također pravo na godišnji. Nakon mjesec dana ostvarujete 1,66 dana godišnjeg odmora, odnosno pet dana za tri mjeseca. Ipak, kada je riječ o dnevnom odmoru, Zakon o radu radi razliku između radnika.
Mjesečno, svaki radnik “zaradi” 1,66 dana godišnjeg (20 dana podijeljeno s 12 mjeseci). To bi značilo da nakon tri mjeseca rada ostvaruje pravo na pet dana godišnjeg odmora. Taj godišnji može iskoristiti prije nego što mu istekne ugovor i na to ima apsolutno pravo. Zakon o radu kaže da je ništetan sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Premda neki poslodavci, pogotovo na određeno vrijeme u sezoni, radije koriste opciju novčane isplate godišnjeg odmora, takva praksa pravno nije valjana, piše N1.
Pročitajte više: Omjer radnika i umirovljenika u Hrvatskoj je sve povoljniji
Nema prava na pauzu, ali ima na novi izračun mirovine
Kada je riječ o pauzi, Zakon o radu ovdje ipak radi razliku između radnika na pola i puno radno vrijeme. Naime, samo radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor od najmanje 30 minuta. Drugim riječima, volja je vašeg poslodavca hoće li vam dati pauzu unutar četverosatnog radnog vremena, jer po zakonu to nije dužan.
Ništa manje važno, umirovljenik koji radi ima pravo na novi izračun mirovine nakon što napuni godinu dana staža osiguranja. To znači da će mu mirovina radom na pola radnog vremena nakon dvije godine biti povećana na temelju ostvarenih uplata doprinosa po osnovi rada.
Foto: Canva
