Slučaj silovanja 15-ogodišnje djevojčice u Zagrebu koji je doveo do uhićenja četvorice nešto je o čemu se zadnjih nekoliko dana piše naveliko. Prikaz je to surove realnosti ženskog života u javnom prostoru. Naime, ovo se nedjelo dogodilo upravo u javnom prostoru, u parku u centru Zagreba. Ulično uznemiravanje ženama je svakodnevica o kojoj se ne govori dok ne eskalira do nasilja.
Ne, silovane žene to nisu zaslužile
Dunja Bonacci Skenderović na ovaj se slučaj osvrnula na svojem LinkedIn profilu.
Silovanje je najekstremniji primjer rodno uvjetovanog nasilja, a na njega se gotovo pa ‘odmahuje rukom.’ Zanemaruju se prijave žena kad ih netko prati, ‘slučajno’ dodiruje, dobacuje im… A kada dođe do silovanja, postavljaju se pitanja kako si je to žrtva mogla dopustiti.
Masovno se preispituju njezino ponašanje, odjeća, vrijeme u koje je izašla van, pa i detalji privatnog života, sve kako bi se ‘dokazalo’ da je žrtva zapravo ‘zaslužila’ silovanje.
Ako nekoga pokradu na cesti, ne zamjera mu se što je nosio skupi sat. Ako netko bude upucan, nije problem što ne nosi pancirku. Ali silovanje – e, tu se već traži opravdanje. A silovanje se ne događa iz nužde, u samoobrani…
Isto tako, s opljačkanim se ljudima suosjeća, dok se silovane žene optužuje i da su lagale, bilo da žele uništiti nečiji kredibilitet, bilo da žele pozornost. Kad žena izrazi strah od mračnih ulica i kad prelazi cestu kako bi izbjegla mušku osobu, naziva je se ‘paranoičnom’ i mizandričnom. U očima društva, ulično uznemiravanje nije dovoljno velik problem da bi žena ‘opravdano’ pazila na sebe i da je se ne bi izrugivalo zbog straha koji osjeća.
Kako da se žena onda osjeća sigurno u javnom prostoru?
Nikako.
Pročitajte više: Koliko puta žene trebaju prijaviti nasilje da bi pravosuđe i policija reagirali?
Safecity – mapiranje uličnog uznemiravanja
U travnju ove godine, Bonacci Skenderović je s još nekoliko drugih žena globalno aktivnu mobilnu aplikaciju Safecity odlučila prevesti na hrvatski. Aplikacija je to koja korisnike upozorava na opasnosti u gradu, te gradi sustav u kojemu nalazimo nesigurne četvrti, a koja je pokrenuta još 2012. godine u Indiji. Njezina osnivačica je ElsaMarie D’Silva.
“Odlučila ju je napraviti nakon jednog veoma brutalnog silovanja koje se dogodilo u javnom prijevozu u Indiji,” pojašnjava nam Dunja Bonacci Skenderović, konzultatntica specijalizirana za problematiku rodne ravnopravnosti i rodno uvjetovanog nasilja.
U aplikaciju je podatke moguće upisati računalno ili putem aplikacije, a svaki je unos anoniman.
“Safecity je platforma koja spaja društvenu odgovornost i podatke, te tako želi javne prostore učiniti sigurnima, prvenstveno za žene, koje su u mnogo većem broju žrtve uličnog uznemiravanja,” ukratko opisuje aplikaciju.
Bonacci Skenderović povezala se s D’Silvom, te je na njezin nagovor 2022. godine organizirala obilježavanje Međunarodnog tjedna borbe protiv uličnog uznemiravanja u Hrvatskoj. Taj je tjedan radila s kolegicama Ivanom Šalinović, Ernom Tomišom i Ninom Sabolić, a tada su odlučile i prevesti aplikaciju.
“Ulično uznemiravanje se banalizira i kada žena ispriča da joj se dogodilo uznemiravanje u javnom prostoru najčešća reakcija okoline i bližnjih je: ‘pretjeruješ,’ ‘ma, pusti to’ i sl. U stvari nismo svjesni koliko je ono često jer naprosto nemamo dovoljno podataka o tome.”
Upravo je zato važno okupiti podatke o uznemiravanju na jednom mjestu i podići tako svijest o problemu uličnog uznemiravanja. Također, i same žene će biti svjesnije kako se to nije dogodilo samo njima.
Aplikacija se uređuje i ažurira u potpunosti volonterski.
Pročitajte više: Nakon slučaja Wolt moramo se upitati koliko još potencijalnih zlostavljača ima sve naše podatke?
“Ulično uznemiravanje žene ne ostavlja ravnodušnima.”
U ovih je nekoliko mjeseci u Hrvatskoj zabilježeno preko 30 prijava uličnog uznemiravanja – i to samo putem aplikacije. Najviše prijava dolazi iz Zagreba, zatim iz Rijeke, te Splitsko-dalmatinske županije.
Bonacci Skenderović tako dijeli iskustvo jedne žene koju je pratio stariji muškarac, dobacivao joj, vrijeđao je, a na kraju i pokušao staviti njezinu ruku na svoje spolovilo. Srećom, korisnica je pobjegla, a nakon ovog se iskustva povukla iz socijalnog života jer ju je strah samu hodati po vani.
Općenito, prikupljene prijave su pokazale kako je javni prijevoz veoma problematičan.
“Žene veoma često doživljavaju različite vrste uznemiravanja tijekom transporta, nevezano radi li se o gradskom ili međugradskom prijevozu. Nadalje, pokazalo se da uznemiravanje žene ne ostavlja ravnodušnima, te da su veoma često potresene time što im se dogodilo.”
Ovo je samo jedna od mnogo sličnih situacija s kojima su se susrele mnoge žene diljem Hrvatske, a odlično ilustira i koliko brzo nasilje eskalira. Od hodanja do vrijeđanja do seksualnog zlostavljanja.
Bonacci Skenderović se nada kako će još više žena iskoristiti aplikaciju da bi upozorile druge na ono što im se dogodilo.
Uskoro započinje Safecity Data Intervention Challenge, te traje od 13. rujna do 13. listopada. Cilj ovog izazova jer kroz 10-ak online susreta i radonica sve sudionice i sudionike uključiti u prikupljanje podataka o uličnom uznemiravanju u njihovim zemljama, kao i osmisliti akcije rješavanja problema. Izazov je dostupan svima od 18 do 35 godina, a uvjet je dobro poznavanje engleskog jezika. Prijave su moguće putem poveznice.
Aplikaciju Safecity moguće je preuzeti putem Apple i Google Play trgovina.
Foto: Canva / LinkedIn Dunja Bonacci Skenderović
