PDV predstavlja svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodnoprodajnog ciklusa. Obračunava se samo na iznos dodane vrijednosti koja se oblikovala u toj fazi, ne na cjelokupnu vrijednost proizvodnje. Dodana vrijednost može se definirati kao razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga i vrijednosti kupovina inputa (ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i usluge proizvedeni.
PDV je Hrvatska uvela 1998. godine. Opća stopa PDV-a je 25%, dok će sa 1. siječnjem 2020. godine opća stopa PDV-a biti 24%. Za određene proizvode i usluge primjenjuju se niže stope PDV-a od 5% i 13%.
Tko je sve porezni obveznik?
Porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Također, to je i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva (npr. građani i ministarstva).
Porezni obveznik je i osoba koja na području RH nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga čije je mjesto oporezivanja u RH (osim ako PDV plaća hrvatski primatelj dobara ili usluga). Porezni obveznici koji imaju sjedište u EU mogu u Republici Hrvatskoj imenovati poreznog zastupnika. Porezni obveznici koji imaju sjedište izvan EU moraju imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV.
Porezni obveznici su i tijela državne vlasti, državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost. Neoporezivanje tih djelatnosti dovelo bi do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja.
Što sve može biti predmet oporezivanja?
- isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav
- stjecanje dobara unutar Europske unije u tuzemstvu uz naknadu
- isporuka novih prijevoznih sredstava
- obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav
- korištenje dobara, što čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika (ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez)
- obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti
- uvoz dobara
Kako i kada se ulazi u sustav PDV-a?
Prag vrijednosti isporuke usluga ili dobara za ulazak u sustav PDV-a je 300.000,00 kuna prethodne godine. Od 1. siječnja 2019. godine potrebno je ući u sustav PDV-a i tijekom godine čim se prijeđe prag vrijednosti i to od prvog sljedećeg mjeseca. Oni koji ne prelaze navedeni prag, a samostalno obavljaju bilo koju gospodarsku djelatnost zovu se mali porezni obveznici. Oni, ako nabavljaju ili isporučuju dobra ili usluge iz inozemstva dužni su preuzeti poreznu obvezu dok istovremeno nemaju pravo na priznavanje pretporeza. Za poslovanje s EU obvezni su izvaditi PDV identifikacijski broj 15 dana prije isporuke dobra ili usluge.
Ako je porezni obveznik u sustav PDV-a ušao po sili zakona, ima pravo izaći iz sustava PDV-a od sljedeće godine ako u tekućoj kalendarskoj godini vrijednost isporuke dobara ili usluga ne prelazi prag od 300.000,00 kuna.
U slučaju izlaska iz sustava PDV-a porezni obveznik je dužan predati na Poreznu upravu zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a u slobodnoj formi i po potrebi napraviti ostale propisane radnje (provesti ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu, provesti ispravak pretporeza za zalihe i slično).
Obaveze pri dobrovoljnom ulasku u sustav PDV-a
Ulazak u sustav PDV-a može biti i dobrovoljan, a porezni obveznik je tada dužan biti u sustavu 3 godine. Za dobrovoljan ulazak u sustav PDV-a nije obvezno imati ili očekivati vrijednost isporuke usluga ili dobara od 300.000,00 kuna. Porezni obveznik može biti i tromjesečni obveznik, za vrijednosti isporuka do 800.000,00 kuna i mjesečni obveznik, za vrijednost isporuka iznad 800.000,00 kuna. Ako porezni obveznik ima dodijeljen PDV identifikacijski broj, tj. posluje s EU, tada isključivo može biti mjesečni obveznik.
U slučaju da porezni obveznik uđe u sustav PDV-a dužan je na proizvod/robu/uslugu koje prodaje zaračunati PDV prema propisanoj stopi. Ako porezni obveznik prilikom osnivanja društva ili obrta odluči ući u sustav PDV-a, to svakako treba napraviti prije izdavanja prvog računa. Prilikom prijave subjekta na Poreznu upravu predaje se ispunjeni obrazac PDV-P. Na isti način moguće je zatražiti i PDV identifikacijski broj potreban za poslovanje s EU.
Obračunsko razdoblje PDV-a
Obveznici u sustavu PDV-a mjesečno ili tromjesečno rade obračun PDV-a i u jednakim intervalima su dužni platiti obvezu za PDV ili imaju pravo zatražiti povrat pretporeza. Obvezu za PDV odnosno pretporez je moguće plaćati i priznavati prema izdanim i primljenim računima ili prema naplaćenim i plaćenim računima, ovisno o iznosu godišnjih isporuka usluga ili dobara. Porezni obveznik može obavljati i oporezive i neoporezive isporuke. U tom slučaju utvrđuje se pravo na priznavanje pretporeza iskazanog u postotku.
Obveznici PDV-a rade obračun na kraju obračunskog razdoblja i tada saldiraju obvezu za PDV i pravo na priznavanje pretporeza. U slučaju veće obveze za PDV nego prava na pretporez, porezni obveznik je dužan do propisanog roka izvršiti uplatu na račun državnog proračuna namijenjen u tu svrhu.
U suprotnom slučaju obveznik može zatražiti povrat razlike prema obračunu, za što je dovoljno na obrascu PDV označiti polje „povrat“ ili može taj iznos namijeniti kao predujam za buduće obračunsko razdoblje, za što je dovoljno na obrascu PDV označiti polje „predujam“.
Ulazak u sustav PDV-a: da ili ne?
Ako porezni obveznik na početku poslovanja namjerava napraviti neka značajna ulaganja, gdje su dobavljači u sustavu PDV-a, svakako je preporučljivo ući u sustav PDV-a i tako iskoristiti pretporez. To bi bio i jedan od primarnih razloga ulaska u sustav PDV-a.
Porezni obveznik prilikom odluke da li ući u sustav PDV-a ili ne treba voditi računa i o tome tko su njegovi kupci. Ako su to građani, odnosno krajnji potrošači, tada je njima cijena dobara ili usluga koju prodaje porezni obveznik skuplja za iznos zaračunanog PDV-a koji nemaju pravo odbiti.
Oni koji rade s inozemstvom (EU ili treće zemlje) najčešće ne zaračunavaju PDV na prodaju svojih usluga ili dobara. No, oni po ulaznim računima dobavljača u sustavu PDV-a priznaju pretporez pa bi bilo šteta ne biti u takvom slučaju u sustavu PDV-a jer putem zahtjeva za povrat pretporeza dio se može vratiti poreznom obvezniku.
Ako porezni obveznik isporučuje dobra ili usluge koje su oslobođene obračuna PDV-a, tada nema pravo na priznavanje pretporeza bez obzira na to što je prijavljen u sustav PDV-a.
Zaključak:
PDV je državni porez i kao takav predstavlja najizdašniji prihod proračuna. Ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa pa je zbog toga pravedan porez. S druge strane, kako su složena pravila primjene, tako se radi o kompleksnom praćenju istoga te povišenim troškovima rada društva ili obrta koji prikupljaju porez u ime države.
Na vlasniku društva ili obrta je da odluči hoće li postati obveznikom PDV-a ili ne. To može biti prilikom osnivanja ili kod izdavanja prvog izlaznog računa te prilikom prve nabavke opreme ili usluga. Potrebno je stoga dobro razmisliti i izvagati razloge za i protiv.
Tekst pripremljen u suradnji sa Obstinatio
Ivona Bogović, po struci magistar ekonomije – smjer računovodstvo i financije (zvanje stečeno 2008.godine). U struci aktivna od 1998.godine. Dugogodišnje profesionalno iskustvo obilježeno je radom u 2 trgovačka društva, a od 2011.godine nastavlja samostalno s radom unutar vlastitog trgovačkog društva Obstinatio d.o.o. za knjigovodstveno-računovodstvene usluge. Od 2008.godine članica Hrvatske udruge računovođa te iste te godine stječe certifikat ovlaštenog računovođe.
Foto: Pexels
