Muškarci su s Marsa, a žene s Venere. Što prije to prihvatimo to bolje, zar ne? Nije ovo samo slučaj u muško-ženskim odnosima, već i u poslu. Nedavno istraživanje Clayman Instituta na američkom sveučilištu Stanford otkrilo je da ženski startupi dobiju tek 4,2% ulagačkog kapitala u odnosu na muške kolege. Mogli bismo skakati na prvu i reći da je to diskriminacija, no nije sve crno-bijelo.
Ulagački kapital izmiče ženama
Lisa Nicole Bell iz Inspired Life Media Group provela je vlastito istraživanje i navela sljedeće razloge zašto žene povlače manje novca od investitora:
– inicijalna razlika nalazi se u vrsti biznisa koji žene pokreću; to su uglavnom uslužne djelatnosti
– žene u startu imaju manje ciljeve od svojih muških kolega
– muškarci prilikom pokretanja posla misle na ostvarivanje prevlasti na tržištu, dok žene pokreću usputne i „one woman“ poslove
– žene se boje, odnosno osjećaju nelagodno tražiti novac, a svaki neuspjeh shvaćaju vrlo osobno.
Dakle, muškarci već u startu razmišljaju veliko, pa je i njihov pristup drugačiji, a samim time i rezultat rada. Istraživanja dokazuju da muškarci općenito imaju više samopouzdanja od žena, skoncentriraniji su na svoje prednosti, a žene više na mane. Ulagači, pak, traže perspektivne tvrtke i šefove koji će im donijeti zaradu, a stav i samopouzdanje tu igraju veliku ulogu.
S druge strane, istraživanje Fione Murray s Harvarda i njenih kolega s Whartona pokazalo je da prilikom „pitcha“ iste tvrtke, istog projekta, s potpuno istim prezentacijama i argumentima, muškarci imaju 40% više šanse pridobiti ulagače od žena. Ispitanici su se objasnili riječima da prilikom ulaganja u nečiju tvrtku traže osobu koja ih privuče karakterno, s kojom bi se poželili družiti i poslije posla, o kojoj će razmišljati već ujutro čim se probude. Možemo reći da ovo zvuči smiješno, pa ne tražimo partnera za suživot, tražimo partnera za biznis. Ili to dvoje možda nije toliko različito?
Reći ću ti kako se to radi „po hrvatski“
Da se ne bismo samo referirali na istraživanja, razgovarali smo s hrvatskim pokretačicama startupa i doznali kakva pravila vrijede u Lijepoj Našoj.
Ana Kolarević pokretačica je Sizema, web i mobilne aplikacije koja ženama pomaže pri odabiru odgovarajućeg grudnjaka, kupaćih kostima i odjeće posebno krojene za veće grudi, odnosno D+. Aplikacija je i edukativnog karaktera jer podučava kako grudnjak mora pristajati, s obzirom da po nekim istraživanjima čak 90% žena nosi pogrešnu veličinu. „Tužno je bilo promatrati hrvatsku tekstilnu industriju kako zatvara trgovine, a istodobno znate da postoji proizvod koji lokalno i globalno tržište traži i koji bi se mogao izvoziti. S druge strane bila sam suočena s nezaposlenošću i jednostavno volim stvarati nove stvari“, objašnjava Ana svoj početak.
Ida Pandur zaslužna je za aplikaciju Bizmeet.me. Aplikacija nudi pretragu osoba po vještinama, lokaciji i tagovima (poput imena konferencija) kako bi vidjeli tko je od ljudi koje možda još niste upoznali na određenoj lokaciji te dogovorili sastanak.
„Ideja za Bizmeet rodila se iz osobne potrebe i iz razgovora s prijateljima o mogućnostima koje imamo tijekom putovanja, osobito poslovnih“, objašnjava Ida te dodaje da je godinu dana razmišljala o ideji da krene u nešto svoje, a kako je svakodnevno bila blizu startup svijeta, kad se rodila ideja koju su prepoznali i drugi odlučila je ići i za njenim ostvarenjem.
Premda o procesu fundraisinga ne može previše javno govoriti, Ana ističe da uglavnom traže strane investore te da se tu puno toga odvija preko preporuka. Stranim investitorima okrenuta je i Ida: „Bizmeet.me je tip projekta koji bi se vjerojatno najbolje širio iz Engleske ili Amerike, tako da su nam tamošnji partneri i investitori zapravo i najzanimljiviji. Nije nam toliko bitan novac, koliko kontakti na ključnim tržištima. U tom smislu nam ulaze u igru i „angel“ investitori, ali i velike korporacije koje vide svoj interes u projektu poput ovoga. Ne žurimo se, pričamo sa zainteresiranima, razmjenjujemo mišljenja, slušamo, učimo“.
Podijeljena iskustva
Anino iskustvo slično je onome s početka priče. Tvrdi da prilikom traženja ulagača nailazi na ekstremne predrasude i probleme: „Kad sam se počela baviti startupom uopće mi nije bilo jasno koliko utječe to što sam žena. Primjerice, na startup akceleratoru Seedcamp jedan me mentor upozorio kako su neki investori iza mojih leđa pričali seksističke komentare o meni. Znači ne o mom startupu, već o meni kao osobi. To smatram vrlo neprofesionalnim i, naravno, razočaravajućim“
Ana nije jedina kojoj se ovakve situacije događaju prilikom „pitcha“. Svjedočila je nekolicini ženskih „pitcheva“ koji su, kako kaže, i po kvaliteti prezentacije i po kvaliteti proizvoda bili ispred onih muških, no muški dio žirija ženskim je kandidatkinjama postavljao neprimjerena pitanja te pitanja namijenjena provociraju, što dokazuje, tvrdi, da se žene poduzetnice ne shvaća ozbiljno. Ne možemo se ne zapitati kako su na to reagirali organizatori ili ostali sudionici?
Ana ne preporuča ženskim startupima sudjelovanje na Seedcampu, već smatra da postoje bolje organizacije za ženske startupe kao što su su Astia, organizacije poslovnih anđela u pojedinim europskim gradovima te poneki akceleratori koji su već dokazali svoju kvalitetu i profesionalnost. „Ako imate startup koji se ne bavi izrazito tehnološkim proizvodom, nego je primjerice kao moj iz tekstilne industrije, onda radije idite na specifične sajmove“, zaključuje.
Ida, pak, zasad nije imala neugodnosti, no ističe i da je tek počela, a pošto ima dvoje muških suosnivača u Bizmeet timu, kroz šalu kaže da pokrivaju obje strane prema ulagačima. „Ipak šalu na stranu, nama curama je vjerojatno teže igrati se u „big boys svijetu“, ali to ne znači da ne bi trebale dati sve od sebe u slijeđenju svoje vizije. Mislim da visoko pozicioniranje žena u IT sektoru pomaže da se to premosti pa čak, po mom mišljenju, i prijeđe u trend, jer ne samo da nosi profesionalnost po kojoj se biraju osobe na tim pozicijama, nego i jak PR“, pojašnjava.
Idina digitalna agencija Entourage nedavno je ušla u joint venture s Grey Worldwide Zagreb agencijom te sada skupa nastupaju pod nazivom Grey Entoruage. Ana i dalje intenzivno radi na razvoju Sizema te sudjeluje u organizaciji predavanja o startupima za sve one koji žele vidjeti je li to i njihov put.
Zatvaranje očiju pred problemom glavni je krivac
U današnjem svijetu svi imamo jednake šanse za uspjeh kao i za neuspjeh. Svi smo zahvaćeni krizom, nitko od nas nije birao gdje je rođen, a bome ni to hoće li nas sutra udariti komet. Važno je kako se postavimo, razmišljamo te što radimo s resursima koji su nam na raspolaganju. No, ponekad to ipak nije dovoljno, jer iskustva govore da diskriminacije ima znatno više nego bismo vjerovali, s obzirom da živimo u vremenu u kojem živimo.
Svijet startupa, okruženje koje uglavnom promatramo kao napredno i moderno, očito također ima svojih rupa. Prema riječima naše sugovornice, glavni problem je u tome što se o svemu ne priča na glas. Žrtve šute, baš kao i okolina. Stoga je važno raditi na educiranju javnosti i mijenjanju „filma“ u glavama ljudi, jer je krajnje vrijeme za to, te reagirati kada netko doživi ili nazoči ovakvoj vrsti nepravde.
Foto: 123rf, privatna arhiva Ana Kolarević, Ida Pandur
