Irina Venediktova je Ukrajinska političarka, odvjetnica, bivša profesorica prava, a od 2020. i glavna državna tužiteljica – mjesto na kojem ponovno gradi povjerenje sunarodnjaka u pravni sustav. Kako je došla na poziciju glavne državne tužiteljice i kako teče istraga kojom skuplja podatke o ratnim zločinima koji se trenutno odvijaju u Ukrajini?
Od 2020. Venediktova je prva žena na mjestu glavne državne tužiteljice
2018. godine, kao stručnjakinja pravne reforme, Venediktova je postala pravna savjetnica u okviru kampanje predsjednika Volodimira Zelenskog. Godinu kasnije, postaje članica ukrajinskog parlamenta. Mjesto državne tužiteljice Ukrajine obnaša od 2020., a iste godine postala je i članicom Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti u Ukrajini. Na mjestu državne tužiteljice, bavila se slučajevima za koje dugi niz godina nitko nije odgovarao zbog korupcije u pravnom sustavu.
U glavnom fokusu do sada joj je bila korupcija i nehumane kazne, odnosno primjena tehnika mučenja od strane provoditelja zakona. Slučaj nehumane provedbe zakona nije se riješio već 10 godina, a korupcija je uzrokovala neprovedbu zakona dulje od tri desetljeća kao i nepovjerenje građana u zakonodavni sustav Ukrajine. Drugi visokoprofilni slučajevi kojima se bavila jer su bili zanemareni zbog korupcije u zakonodavstvu uključuju ubojstvo prosvjednika u Kijevu 2014., trovanje trećeg ukrajinskog predsjednika i ubojstvo dva poznata ukrajinska novinara.
Pročitajte više: Volodimir Zelenskij postavlja potpuno novi standard muškog leadershipa
Istraga ratnih zločina
Njezin glavni cilj sada je privesti ruske ratne zločince pravdi, a njezin ured u Ukrajini je trenutno jedini koji ima mogućnost takve istrage. Provodi istraživanja, prikuplja dokaze, ali i traži pomoć drugih zemalja. “Istraga ratnih zločina je teška. Uključuje timove različitih stručnjaka koji moraju skupiti i analizirati fizičke i digitalne dokaze iz različitih izvora kako bi mogli obraniti svoj slučaj. Međunarodna kriminalna zakonodavstva uobičajeno tuže pojedince, a ne države,” prenosi The Guardian.
Dakle, pravni slučaj koji gradi je na globalnoj i nacionalnoj razini te je za njega potreban dovoljan broj čvrstih dokaza koji će povezati zločine s Rusijom. Za sada joj se pridružilo deset zemalja diljem svijeta koje također istražuju i grade slučaj vezan za ratne zločine koji se odvijaju u Ukrajini. Uz Ukrajinu, one su Latvija, Litva, Poljska, Francuska, Njemačka, Norveška, Švedska, Estonija i Slovačka.
Pročitajte više: Da bi ih dodatno ponizili, Rusi zarobljenim ukrajinskim vojnikinjama briju glave
Dokaze o ratnim zločinima skupljaju i civili
Kako bi prikupila dovoljno dokaza, napravljena je aplikacija u koju građani koji mogu poslati svoje slike, snimke i slično. Dokazi se gomilaju svakim danom dok se sve više područja Ukrajine pretvaraju u scene zločina.
U čestim objavama na društvenim mrežama osvrće se na dokaze i tijek istrage. Uz slike posljednjih dokaza, na Twitteru je podijelila: “Još strahota ruske vojske otkriveno je u području Kijeva: konvoj za evakuaciju djece bio je napadnut; šest upucanih civila pronađeno je mrtvo u podrumu. Velik broj ubojstava civila već se obrađuje kao zločin protiv čovječnosti.”
Živi u autu i posjećuje razorena područja
Venediktova trenutno živi u autu jer je njezin stan bio bombardiran 8. ožujka. Svoga oca, koji ima Alzheimerovu bolest i ne može hodati, bila je primorana ostaviti u gorućoj zgradi. Tjedan koji je slijedio provela je sklonjena u kazalištu i neuspješno pokušavala dobiti oca na telefon.
Danas dokaze skuplja i sama posjetom razorenih područja. Sa svojim timom se sastaje u improviziranom uredu. AP navodi da se Venediktova sjeća svakog detalja, svake minute i svake sekunde, a za petosatni intervju je rekla: “Zašto me Rusija napala? Uništila je moj grad – a zbog čega? Tko će mi na to odgovoriti i kako da nastavim živjeti?”
Foto: Canva/Twitter
