Iskreno govoreći, napravila sam nekoliko poteza koji nisu baš bili najsretniji za moju karijeru. Jednom sam udarila svog CFO-a bilijarskim štapom u glavu nakon što sam se malo previše uzbudila. Jednom sam manageru prišla i rekla: ‘Tu sam da te spasim iz ovog razgovora’ jer mi se učinio da je zapeo u razgovoru za kojeg želi da se završi – a on je potom odgovorio: Claire, upoznaj moju suprugu.
Započela je tako svoju kolumnu za Women’s agenda Claire Seeber. Sabeer je autorica knjige “Manje rada, više sreće: Kako biti viđen, cijenjen i ispunjen na poslu bez prodaje duše”. Također je tražena govornica, trenerica i savjetnica za karijeru i vodstvo, koja radi s pojedincima i organizacijama širom svijeta.
Najveća greška – radila je bespotrebno previše
Ipak, nastavila je svoju priču, nijedna od ovih grešaka nije bila ni približno toliko loš karijerni potez kao jedna greška i lekcija koju je iz toga naučila dok se penjala po ljestvici menadžmenta i vodstva.
“Sjećam se kad sam preuzela svoju prvu višu ulogu unutar organizacije i to upravo u trenutku kad je firma doživljavala nevjerojatnu količinu promjena. Osjećala sam se nesposobno i kao potpuni uljez. Često bih noću ležala budna kritizirajući samu sebe zbog onoga što sam rekla (ili nisam rekla) tog dana, misleći da me sigurno svi prosuđuju i dovode u pitanje moju vjerodostojnost i kompetenciju”, priznala je.
Kako bi kompenzirala ove nesigurnosti, radila je sve više i više. Učinila je samu sebe toliko ‘zaposlenom’ jer je tada smatrala da je to najbolji način da pokaže svoju vrijednost.
“Radila sam u gotovo konstantnom stanju preopterećenosti”, opisala je.
Pročitajte više: Arianna Huffington: „Burn-out sindrom nije cijena uspjeha“
Bespotrebno sagorijevanje
Tako je jednom provela dane radeći na PowerPoint prezentaciji da predstavim višem menadžmentu strategiju svojeg odjela za narednu godinu. Radila je na toj prezentaciji doslovno danima. I zaista, izgledala je prekrasno. Nakrcala ju je ‘bitnim’ frazama poput: ‘konkurentska prednost’, ‘vodeći pokazatelji’, ‘pokretači performansi’. A kad ju je napokon isprezentirala menadžmentu naravno da nije dobila pljesak jer je složila prekrasnu prezicu, dobila je dva pitanja: ‘Kako ćeš sve to implementirati?’ i ‘Zašto su ovo prioriteti kad imamo sve ove druge promjene koje se događaju?’
“Napravila sam dvije ključne greške. Prvo, predugo sam radila nešto što me činilo ‘zauzetom’ i ‘uspješnom’, ali zapravo nije bilo važno mojim ključnim dionicima. Drugo, nisam imala prave razgovore o odnosima niti sam ‘osjetila atmosferu’ prije ovog sastanka da bih znala što je važno mojim dionicima, a onda im to prenijela na način koji bi im omogućio da se osjećaju viđeno, saslušano i uključeno”, objasnila je.
Toliko se zaokupila time da dokazuje svoju vrijednost da je izgubila iz vida što to zapravo znači dodavati vrijednost ili kakav učinak uopće pokušava postići.
“Danas radim s pojedincima i organizacijama širom svijeta i još uvijek vidim da se iste stvari događaju. Zauzimamo se na sve pogrešne načine i nadamo se da će naš trud rezultirati prilikama koje želimo. Godine zastarjelih i konvencionalnih savjeta o karijeri poput ‘samo nastavi raditi naporno’ ili ‘reci da svakoj prilici’ također nisu pomogle i dovele su dio naše radne snage do osjećaja iscrpljenosti, stresa i sagorijevanja, ali često i osjećaja da ne postižu rezultate”, naglasila je karijerna savjetnica pa dodala:
“Ako mogu podijeliti bilo koju lekciju za rast u karijeri (i ispunjenje), to bi bila ova: Raditi više i dulje nije rješenje”.
Pročitajte više: Marinela Dropulić Ružić: „I strast nas može odvesti u burnout“
Nije isto biti zauzet i učinkovit
Rješenje je, kaže, fokusiranje na izgradnju svoje ‘karijerne valute’. Pojam ‘karijerna valuta’ popularizirala je Carla Harris u svom sada već poznatom TED Talku. Ona govori o ideji karijerne valute koja se sastoji od dva dijela – valute izvedbe i valute odnosa. Kako bismo imali održive i uspješne karijere, moramo znati strateški i dosljedno koristiti oboje.
‘Valuta odnosa’ određena je time kako postižemo rezultate kroz svoje odnose i utjecaj koji imamo u svojoj tvrtki. Postavimo si ova pitanja: Koga poznajemo u svojoj organizaciji? Tko treba poznavati nas? Koliko su učinkoviti naši odnosi s tim ljudima? Koliki utjecaj imamo?
Valuta izvedbe određuje se prema tome kako pokazujemo ono što znamo i isporučujemo ono za što smo odgovorni. No, to je više od pukog obavljanja zadataka. Riječ je o sposobnosti da pokažemo svoj potencijal kroz stvari poput navigiranja sukoba, davanja i primanja povratnih informacija, demonstriranja poslovne oštroumnosti ili komercijalne spretnosti te učinkovite komunikacije o tome kako se naši napori prevode u rezultate.
“Kada metričku vrijednost ‘zauzetosti’ svjesno ili nesvjesno smatramo prediktorom učinka, učinkovitosti ili vrijednosti, riskiramo raditi jako puno, ali da ne dođemo zapravo tamo gdje želimo“, istaknula je stručnjakinja pa zaključila: Snažna karijerna valuta koja pruža smislene i ispunjavajuće prilike apsolutno je dostižna, ali zahtijeva od nas jednu stvar: da izazivamo svoje razmišljanje o ‘zauzetosti’ naspram ‘učinka’.
Foto: Canva / LinkedIn
