Mirela Ahmetović načelnica je Općine Omišalj od 2013. godine, a široj javnosti postala je poznata zbog uvođenja potpune transparentnosti proračuna. Kako za sebe kaže, načelnica je postala sasvim slučajno.
Povezano:
- Kako voditi velike projekte u javnom sektoru? Iva Sabljak iz Fine je prošla i izazove i uspjehe
- Kako je Morena Mičetić Fabić bez rodbinskih veza i politike uspjela ostvariti uspješnu karijeru u javnom sektoru?
- Nataša Novaković potpuno iskreno o stvarnom položaju žena u javnom i privatnom sektoru
- Vesna Trnokop Tanta, jedna od rijetkih koja je probila stakleni strop u javnom sektoru, ukazala na poražavajuće stanje žena u upravama
Zašto „slučajna“ načelnica?
Prije nego što je postala čelnica lokalne samouprave radila je u Turističkoj zajednici, na Ekonomskom fakultetu i u Erste banci. „Dvije godine sam bila u SDP-u prije nego što sam postala načelnica, a učlanila sam se jer sam htjela sudjelovati u kreiranju javnog života.“
U prvom krugu izbora 2013. godine imala je manje glasova od svog glavnog protukandidata. No ušla je u koaliciju s drugim strankama i kandidatima kako bi dobila podršku birača. „Defacto moj je protukandidat imao više glasova od mene, ali upravo to što su me podržali drugi kandidati je bio odlučujući faktor za moju pobjedu.“
Za drugi mandat, 2017. godine, kaže da je bila drugačija situacija, nije trebala koaliciju, a zadovoljni svojom načelnicom glasači su joj dali 58% glasova.
Kako se financira općina Omišalj?
Općina Omišalj sastoji se od dva naselja – Omišalj i Njivice, ima oko 3 tisuće stanovnika, s tim da je Omišalj administrativno središte te mjesto s većim brojem stanovništva. Najobrazovanija su općina na otoku Krku, svaki peti stanovnik je visokoobrazovan. „Nezaposlenost je na niskom nivou, ja bih rekla oni koji su nezaposleni su dobrovoljno nezaposleni.“
Najveći prihodi dolaze im od poreza na dohodak i prihoda od komunalne naknade. „Mi na području Omišlja imamo nekoliko jakih poduzeća – JANAF, Hoteli Njivice, Zračna luka Rijeka… Oni s velikim udjelom sudjeluju u proračunu. Po osnovi komunalne naknade JANAF nam uplati 340 tisuća kuna mjesečno, a po istoj osnovi 70 tisuća kuna mjesečno dobivamo od Hotela Njivice.
Općina ima 15 zaposlenika plus načelnica koja je donedavno vršila profesionalnu dužnost, ali kako je imenovana u Sabor, svoju dužnost obavlja volonterski.
Treba li smanjiti broj općina?
Na Krku je 6 općina i jedan grad, dakle 7 jedinica lokalne samouprave. „Što se tiče samog otoka on može biti primjer zajedničkog funkcioniranja jedinica lokalne samouprave. Od samog početka imamo odličnu suradnju bez obzira na stranačko opredjeljenje, funkcioniramo kao jedno kad je riječ o pitanjima koja se tiču cijelog otoka.“
Tome u prilog ide i činjenica da imaju zajedničko komunalno poduzeće koje je prvak u zbrinjavanju komunalnog otpada. „U primarnoj selekciji zbrinjavamo 60% otpada što je na nivou Republike Hrvatske gotovo nezamislivo.“
Što sad rade turističke zajednice i jesu li potrebni toliki direktori turističkih zajednica?
Na otoku Krku je sedam lokalnih turističkih zajednica i jedna za cijeli otok Krk. U situacijama kad traje kriza postavlja se pitanje potrebe tolikog broja turističkih zajednica i općina. Načelnica Mirela se slaže da se trebaju napraviti rezovi, ali ključno je pitanje kako.
„Mogu se djelomično složiti s vama. Je li potrebno imati toliko općina? To nije nešto što se paušalno može određivati, ali treba ukinuti općine koje nisu sposobne same se financirati.
Postoje općine čiji se budžet koristi uglavnom za plaće zaposlenika. Njihova održivost je također upitna. Općina Omišalj je peta najrazvijenija općina u Republici Hrvatskoj, postoje općine koje su daleko nerazvijenije od općine Omišalj, a načelnik ili zamjenik imaju daleko veću plaću od moje, i to je suludo.“
Dakle, puno je kriterija po kojem se treba gledati koju općinu zadržati, a koju ne. Općine otoka Krka su također bile centralizirane u jednu zajedničku općinu Krk sa centrom u gradu Krku, ali tada razvoj otoka nije bio kakav je danas.
„Potrebno je u ovakvim situacijama rezati troškove. No ja se neću složiti da je rješenje ove krize u paušalnom smanjenju plaća u javnoj upravi. Zašto? Ušteda koja bi se dogodila je minorna za potrebnu uštedu u odnosu na negativni utjecaj koju ima na osobnu potrošnju. Potrebno je pročešljati javne nabave pa ćete vidjeti kako ova država funkcionira i ima novaca.“
Transparentnost proračuna
Nakon što je vidjela transparentnost proračuna Grada Bjelovara, željela je uvesti to i za Općinu Omišalj. Predstavnici Bjelovara su je uputili na Vuka Vukovića. „Aplikacija je istovjetna, jedino što smo mi dali na vidjelo sve ugovore koji se potpisuju u Općini Omišalj u PDF formatu. Svaki ugovor koji je potpisan je javno dostupan.“
Cijeli budžet Omišlja je i inače javno dostupan, kao što i sve lokalne samouprave imaju obvezu objavljivati. „No to nije dovoljno, potrebno je vidjeti kako se troši taj novac.“
Aplikacija je aktivna od 31. ožujka, a trošenje novca Općine je sad potpuno transparentno.
Potpore za ugrožene poslovne subjekte
Kao turističko mjesto, općina Omišalj ima privatne iznajmljivače, hotele i dva kampa, a imaju i najveći broj noćenja u hotelskom smještaju na otoku Krku. Od turizma im dolazi 5-6 milijuna kuna prihoda godišnje, ali zbog trenutne situacije, Mirela smatra, prihodi će trpjeti, kao i cjelokupni turizam.
I kao otok Krk i kao Općina Omišalj su uveli mjere. „Naložili smo svim poduzećima u vlasništvu Općine Omišalj i svim poduzećima kojima je suosnivač jedinica lokalne samouprave otok Krk uklanjanje troškova u smislu ukidanja materijalnih prava – uskrsnice, regres i sl., isto tako zabranili smo prekovremeni rad i plaćanje prekovremenog rada. Odgodili smo nova zapošljavanja i ugovaranja novih razdoblja nakon isteka roka na određeno.“
Što se tiče nekih poticaja – zaustavili su pokretanje svih ovrha koje nisu pred zastaru, odgodili su plaćanje zakupa svih javnih površina te plaćanja poslovnih prostora u vlasništvu Općine. „Zasad smo odgodili, ali najavili smo i da ćemo pristupiti otpisivanju dugova u skladu s razvojem situacije.
Smišljamo još uvijek kako ljudima pomoći, a planiramo čak i subvencije za one najpogođenije skupine.“
Foto: Privatna arhiva
