Mlađe i manje obrazovane osobe, osobe desnih ideoloških orijentacija, oni s niskim povjerenjem u znanost i tradicionalne medije, oni s intuitivnim stilom razmišljanja, glasači Domovinskog pokreta i Mosta… To su građani Hrvatske koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjera i dezinformacije. Nije to samo puko nagađanje, već rezultati istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO), piše Gong.
Super-teorija zavjere i ‘svjetska tiranija’
Jedna od autorica istraživanja Ivana Hromatko, profesorica s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu i članica ADMO-a, opisala je na predstavljanju istraživanja gore navedene građane – one koji su skloniji teorijama zavjera. Osobe desnih ideoloških orijentacija dodatno su opisane kao one kojima se čini da se svijet prebrzo mijenja na zlokoban način i time ugrožava postojeći način života.
Prvi val istraživanja proveden je u svibnju 2022. te se u odnosu na to razdoblje vidi porast u slaganju s većinom tvrdnji koje opisuju globalne teorije zavjera.
„Uočeno je devet viralnih tema koje se odnose na stanje nakon pandemije i COVID-19, klimatske promjene, veliku zamjenu stanovništva, veliki reset, QAnon, ratove u Ukrajini i Gazi, EU i teorije o LGBTQ+ zavjerama. Posebno se izdvajaju teorije zavjera o migracijskim prijetnjama, post-covidu, Europskoj uniji i velikom resetu svijeta. Sve to upućuje na postojanje super-teorije zavjere koja predstavlja konspiratornu imaginaciju o svjetskoj tiraniji kojom vladaju neodređene elite“, objasnio je Nebojša Blanuša, jedan od autora istraživanja, profesor s Fakulteta političkih znanosti i član ADMO-a.
Pročitajte više: Ne dopusti krizi da te nokautira!
Teorijama zavjera najmanje vjeruju birači Možemo
Kad je riječ o proteklim parlamentarnim izborima, teorijama zavjera teže birači Mosta te koalicije Domovinskog pokreta. S druge strane, teorijama zavjera najmanje vjeruju birači Možemo. Povjerenje u institucije je i dalje vrlo nisko, upozorila je jedna od autorica istraživanja Mirjana Tonković, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
„Najmanje povjerenja sudionici istraživanja imaju u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu, pravosuđe. U prosjeku je to povjerenje niže od 3 na skali od 1 do 10. Oko 90% sudionika i sudionica smatra da su za stvaranje i širenje lažnih informacija u Hrvatskoj najviše odgovorni političari, zatim novinari i urednici, društvene mreže, korporacijski lobiji i teoretičari zavjera“, objasnila je Tonković.
Zabrinjavajuće je i što je procjena sudionika o vlastitoj informiranosti o političkim zbivanjima relativno niska. Niža je i u odnosu na prvi val istraživanja iz 2022. godine. Nizak je i interes ispitanih građana i građanki za politiku i izbore.
„Vjerovanje u lokalne i globalne teorije zavjera je poraslo, povjerenje u znanost se smanjilo, a politička orijentacija ispitanika je nešto desnija u odnosu na svibanj 2022. godine“, zaključila je Tonković.
Pročitajte više: Domovinski pokret treća politička snaga. 5 razloga zašto je vrijeme za ozbiljnu brigu
Ovo su teorije zavjera u koje Hrvati najviše vjeruju
Iz Gonga objašnjavaju da je u odnosu na 2022. poraslo slaganje s tvrdnjom da velike farmaceutske tvrtke namjerno šire zarazne bolesti kako bi povećale prodaju lijekova (44% ispitanih se slaže), kao i s tvrdnjom da se svakoga tko ima računalo spojeno na Internet tajno prati i neovlašteno nadzire (45% ispitanih se slaže). Nadalje, porastao je broj onih koji vjeruju da Židovi upravljaju najvažnijim svjetskim događajima za gotovo 10% i sada iznosi 30% od ukupnog broja ispitanih.
U odnosu na rezultate iz 2022., kada je iznosio 10 posto, porastao je i broj građana i građanki (14%) koje vjeruju da je globalno zatopljenje izmišljotina korumpiranih znanstvenika koji žele i dalje trošiti javni novac za svoja istraživanja. Čak 45% sudionika i sudionica istraživanja slaže se s tvrdnjom da bez obzira tko je službeno na čelu vlada, medija i korporacija, postoji tajna grupa moćnika koja kontrolira događaje u svijetu, kao što su ratovi i ekonomske krize.
U superizbornoj godini, više no ikada prije, postalo jasno kako su dezinformacije, vjerovanje u teorije zavjere i zloupotreba umjetne inteligencije veliki rizici za integritet izbora i demokraciju. Upozorava na to Svjetlana Knežević iz Gonga. Potrebno je vratiti povjerenje u institucije, medije i znanost te politički obrazovati građanstvo.
Anketno istraživanje provedeno je od 11. prosinca 2023. do 31. siječnja 2024. na nacionalnom probabilističkom uzorku od 924 osobe. Ispitanici su osobe u dobi od 18 do 65 godina, koje koriste internet i koje su sudjelovale u prvom krugu istraživanja 2022. godine.
Foto: Canva / Youtube @MileticMarin_ / Gradonačelnik.hr
