Pričali smo s Majom Brkljačić, osnivačicom Algebra Junior programa i zaposlenicom Algebre dugi niz godina. Otkrila nam je kako je tekao put od početka do danas i koji su to principi koji su doveli Učilište Algebra do kultnog statusa koji danas ima.
Bakina soba kao mjesto prvih edukacija
Danas je otvoreno učilište Algebra najveći privatni pružatelj edukativnih usluga u Hrvatskoj i regiji. Njihova priča počinje prije 20 godina, kada su se tri prijatelja FER-ovca okupila oko ideje da pokrenu svoju priču nakon što su dugo vremena podučavali za druge. Preuredili su bakinu sobu jednog od njih, postavili klupe i s početnom ušteđevinom kupili računala kako bi opremili tu improviziranu učionicu.
„Slike iz tog perioda su jako smiješne. To je najprimitivniji oblik učionice, ali eto, tako se krenulo. Oni su sami crtali plakate i lijepili ih po gradu. Malo po malo, posao je išao. Zapravo su dobro prepoznali i registrirali potrebu.“
U početku su to bili tečajevi iz Excela, Worda, to je ono što je u to vrijeme bilo svima potrebno. No kreativni trojac shvatio je da je sljedeći korak pružanje usluga visokog obrazovanja i to je bila najbolja odluka i ono po čemu je Algebra danas prepoznatljiva. U sustavu Algebre je Visoko učilište Algebra koje djeluje već 10 godina. Trenutno je u procesu prelazak u sveučilište s ciljem osnivanja znanstvenog centra u budućnosti.
Algebra Junior pomiče granice dječje kreativnosti
Kako je Maja 5 godina radila u izdavaštvu školskih udžbenika i surađivala sa školama, ministarstvima i agencijama uvidjela je problematiku i potencijal koje krije taj sustav. Imala je iskustva s izradom silabusa i kurikuluma pa je osnivanje novog Algebrinog projekta proteklo jednostavno.
„Algebra junior je projekt koji je bio osnovan kao start up unutar Algebre i koji je ukazao na tip mentaliteta koji se potiče u Algebrinom sustavu – start up orijentiranost i poduzetnički duh.“
Radi se o komercijalnom projektu koji se provodi u školama, a za koji je Algebra dobila potvrdu Ministarstva znanosti i obrazovanja da se radi o izvanškolskoj aktivnosti. Upisuje se na početku godine i roditelji ga plaćaju. Najveći interes je u Zagrebu, a slijedi ga Varaždin, Osijek, Split i Dubrovnik. Maja je izrazito ponosna na ovaj program jer se kroz njega pokušava djeci pokazati da sve što rade mogu raditi i u digitalnom mediju pomoću tehnologije. Djeca mogu kreativnost u likovnom izražavanju vježbati ne samo s bojicom na papiru već i u nekom od programa za crtanje. Ako se netko od djece odluči jednog dana postati arhitekt ili ilustrator, neće posao obavljati na papiru već u aplikacijama i programima, a rana primjena tih tehnika u tome će im pomoći.
„Interesi se oblikuju od 3. do 6. razreda, kada djeca već pokazuju sklonost ili prema prirodnim znanostima, tehničkim, humanističkim. Stoga nam je važno zadržati djecu do tih godina u programu naprosto da se oni s tehnologijom dovoljno zbliže da poslije, bez obzira u kojem smjeru će otići, da im tehnologija ostane prijatelj i da od nje ne zaziru.“
Tehnologija kao prijatelj, a ne kvaritelj djetinjstva
Danas kada svi tvrde da će tehnologija zamijeniti čovjeka, u Algebra Junior programu uči se upravo suprotno. Od prvog razreda djecu uče da sve što rade na računalu spremaju u Cloud, a ne lokalno kako bi u bilo kojem okruženju znali pristupiti svojim podacima. Tako se svaki sat izmjenjuju mjesta sjedenja kako bi im navedeno postalo navika. Onima koji tvrde kako bi djeca, posebice u nižim razredima trebala provoditi više vremena vani, nego za računalom, Maja poručuje:
„Jedno ne isključuje drugo. Dijete mora biti dijete, po mogućnosti i igrati neki sport, no 2 ili 3 sata informatike tjedno ne utječe na to ni na koji način. Štoviše, djeca koja su danas ovisna o računalnim igricama, na našim satovima mogu naučiti izrađivati vlastite čime im postojeće više nisu toliko zanimljive, a ujedno stječu i korisna, kreativna znanja.“
Upravo je razvijanje vlastite igrice mnogima najzanimljiviji dio programa. Maja kaže kako postoje vrlo jednostavni alati kojima se stvaraju primitivne igre, nakon kojih djeca više ne žele igrati one koje su do sada. Priča nam kako se često oforme i grupe kako bi igrali međusobne igrice, a iznad svega stoji cilj da se djecu nauči razmišljati. Ako žele svoju igricu, moraju osmisliti lik, priču, cilj, nagradu, plan igre i slično. U svijetu gdje se kreativnost cijeni, ali ne potiče, Algebra Junior kroz ovakve programe to mijenja.
„Djeca su najkreativnija u vrtićkoj dobi, a kako krenu u školu i završe prvi razred, kreativnost počinje padati sa svakim sljedećim razredom. Obrazovni sustav u Hrvatskoj i svijetu uči ih kako ne pogriješiti; što je ispravno, a što koje greške se i kako kažnjavaju. To djeluje pogubno na dječju kreativnost.“
Zalaganje za sustav vouchera – neka dijete bira gdje stvarno želi studirati
Sve više ljudi razmatra privatna učilišta za nastavak svog obrazovanja, no interes će uvijek biti ograničen zbog toga što se ona plaćaju. U Algebri se stoga zalažu da država prepozna kako roditelj koji šalje svoje dijete na privatno školovanje zapravo plaća to školovanje dva puta.
Prvi puta kroz poreze koje plaćaju, a onda još jednom iz vlastitog džepa.
„Jedini način na koji vidimo da bi se ta diskriminacija mogla izmijeniti je sustav vouchera, za koji se i zalažemo. Da država srednjoškolcima, odnosno njihovim roditeljima, omogući voucher pomoću kojih će se ti roditelji i ta djeca upisivati tamo gdje će se zaista željeti upisati, a ne ovisno o svom materijalnom stanju. Kroz sustav vouchera će se zapravo sredstva koja su kanalizirana porezima, moći usmjeriti tamo gdje dijete ide i gdje pohađa nastavu.“
Ima ljudi koji se slažu s ovim prijedlogom i onih koji se ne slažu. Jedan od najvećih podržavatelja Algebre u njezinom razvoju i rastu oduvijek je bio FER. Institucija koja je sama po sebi briljantna rado podržava izvrsnost jer i sama njoj teži.
Tečajevi koji stvaraju poželjne zaposlenike
Algebra je krajem 2018. godine nudila besplatne tečajeve programiranja za žene. Bilo je ponuđeno 6 termina, a svi su se popunili u rekordnom roku. Došle su im žene u dobi od 20 pa do 45 godina koje su već radile u toj brašni ili imale svoj biznis gdje im je bilo teško komunicirati s developerima. Veliki interes bio je samo dokaz da su takvi programi potrebni. Iako su tečajevi bili namijenjeni ženama, kada se radi o poslovima programiranja, poslodavcu je svejedno. „To je kadar kojega nedostaje, a poslodavcu je svejedno jesi li muško ili žensko, ako dobro radiš taj posao“, objašnjava Maja.
Algebrini smjerovi fokusiraju se na digitalnu primjenu poput razvoja softvera, sistemskog inženjerstva, digitalnog marketinga, digitalne umjetnosti i komunikacije. Na ta 2 smjera ima dosta žena, dok ih na softverskom razvoju ima manje. U Algebri taj trend pripisuju općeprihvaćenoj filozofiji da je to nešto što rade muškarci. Trenutno upisuju oko 350 studenata godišnje, a zapošljivost je vrlo visoka.
Zapošljavaju se svugdje, od Amazona, Googla, Microsofta te u hrvatskim bankama, telekomima. Kako se radi o stručnom studiju, a ne sveučilišnom, jako su orijentirani na praktičnu nastavu. Na praksu se ide već na drugoj godini studija, a 96% studenata zaposli se negdje već na prvoj godini.
Algebra kao inkubator start up poduzetništva
Iako je zapošljivost visoka i obično se radi o poznatim korporacijama, u Algebri žele poticati studente i na razvoj vlastitog biznisa uz naglasak da nije dobro biti poduzetnik – pojedinac.
„To je jako teško i dobro je imati oko sebe barem dvoje ljudi. Jedan je možda jači poslovno, drugi u komunikacijama, treći u marketingu, pa ih miješamo po grupama i nastaju lijepi timovi.“
Poduzetnička start up scena u Hrvatskoj je vrlo šarolika, no uz nedovoljno podrške. Stoga je Algebra u 6. mjesecu prošle godine pokrenula Boot camp za start up-ove koji su imali samo ideju i ništa znanja. Prijavilo im se jako puno ljudi različitih generacija i poslovnih podloga. S njima se radilo intenzivna 2 dana gdje su ih vodili na putu od ideje do poslovnog plana i svega što on sadržava. Kasnije su im svi rekli kako u životu nisu naučili koliko u ta 2 dana, što im je samo pokazatelj da je tako nešto itekako potrebno na našem tržištu.
Na kraju drugog dana svatko je prezentirao svoju ideju, a Maja kaže kako je primijetila da su žene bile puno strože u procijeni same sebe za razliku od muškaraca. Poanta projekta bila je da novaca za financiranje novih ideja ima, ali da nema dovoljno ozbiljnih projekta koji su održivi.
„Bitno je tko stoji iza ideje – tim i samo tim. Kada imate dobar tim i loša ideja se može realizirati, a s lošim timom ne može se ni ona najbolja.“
Nema sumnje da se Algebra trudi povezati ljude u dobre timove kroz sve što rade, a svojim primjerom potiču sve nas da zajedno učimo, stvaramo i rastemo.
WiA članice ostvaruju 20% popusta na sve edukativne programe Algebra Junior.
Foto: privatna arhiva
