U okviru Globalnog tjedna poduzetništva 18-24.11.2019., Svjetski dan poduzetnica proglašen je 19.11. kako bi se skrenula pozornost na specifičnosti ženskog poduzetništva i na izazove s kojima se susreću poduzetnice.
Republika Hrvatska je u skladu s europskim okvirima pripremila Strategiju razvoja ženskog poduzetništva od 2014. do 2020. Međutim, to je samo jedan lijepi dokument na kojeg se razne institucije pozivaju kad se priča o ženskom poduzetništvu koji u stvarnosti ne vrijedi ništa.
Strategija razvoja ženskog poduzetništva koja ne prati ni podatke o subjektima u ženskom vlasništvu
Za početak, ako imate strategiju, da bi ju mogli provoditi i pratiti njeno ostvarenje morate imati podatke i kontinuirano ih pratiti.
Niti jedna institucija ne prikuplja i ne prati sustavno podatke o poslovnim subjektima u ženskom vlasništvu.
Women in Adria se kao brend koji je u privatnom vlasništvu bavi ženama u biznisu i nama je to važno za poslovanje. U zadnje dvije godine radimo konferencije diljem Hrvatske i s lokalnim vlastima pokrećemo diskusiju o specifičnostima ženskog poduzetništva i potpori koju ono treba. Ali opet su polazna točka podaci. Neke jedinice lokalne samouprave poput općine Klinča Sela ili grada Poreča su zainteresirani za potporu poduzetnicama, ali nemaju podatke od kojih mogu krenuti. Zbog toga smo se ove godine intenzivno bavili komunikacijom s Ministarstvom gospodarstva koje vodi Obrtni registar i Financijskom agencijom koja vodi podatke za tvrtke. Podatke o obrtima po županijama, općinama i gradovima imamo, još nam nedostaju podaci o tvrtkama po općinama i gradovima, vjerujemo da ćemo ih uskoro imati i da će svaki grad i općina moći dobiti te podatke.
Broj poslovnih subjekata u ženskom vlasništvu raste brže
Prema podacima s kojima trenutno raspolažemo, u Hrvatskoj je 22% tvrtki i 34% obrta u ženskom vlasništvu. Na jednu tvrtku u ženskom vlasništvu imamo 2.63 tvrtke u muškom, a na jedan ženski dolazi 1.9 obrta u muškom vlasništvu.
Međutim, ono što mi znamo i vidimo svaki dan je da interes i sklonost žena za poduzetništvo raste. Tako je od 2010. broj tvrtki u ženskom vlasništvu narastao 1.67 puta, a u muškom manje, 1.14 puta.
Usporedne podatke za obrte za taj period nemamo, ali je u 2018. godini vidljivo da su žene otvorile više obrta od muškaraca. Broj obrta u muškom vlasništvu je narastao za 5%, a u ženskom za 6%.
Gdje ima najviše poduzetnica i s čime se bave?
Najviše poslovnih subjekata u ženskom vlasništvu imamo tamo gdje je i inače najveća poduzetnička aktivnost. To su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska županija, Primorsko-goranska županija…Za žene je specifično da u poduzetništvo kreću iz nužde, pa tako u svim ostalim županijama u kojima je poduzetnička aktivnost manja, žene su aktivnije, poput Sisačko- moslovačke, Bjelovarsko-bilogorske. A najbolji primjer za to je Vukovarsko-srijemska županija gdje je broj obrta u muškom vlasništvu pao u 2018. godini, a u ženskom porastao.
Što se tiče djelatnosti kojima se poduzetnice najviše bave, po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti to su najviše stučne, znanstvene i tehničke djelatnosti (pravne i računovodstvene djelatnosti, upravljačke djelatnosti i savjetovanje u vezi s upravljanjem, promidžba i istraživanje tržišta..), zatim trgovina na veliko i malo, ostale uslužne djelatnosti, djelatnosti smještaja i pripreme i usluživanja hrane.
Poticanje ženskog poduzetništva je gospodarska i demografska nužnost
Za poslovne subjekte u ženskom vlasništvu je specifično to što puno sporije rastu i duže ostaju u mikro segmentu. To je prvenstveno zbog balansiranja privatnog i poslovnog života i zapravo je dijete za poduzetnicu poslovni rizik. Što je manja tvrtka rizik je veći jer obrt ili tvrtka ovise o njoj.
Veća fleksibilnost je često i razlog pokretanja vlastitog biznisa i žene se onda nađu u začaranom krugu. Brinu se za obitelj i istovremeno rade na razvoju biznisa. A ako vi kuhate ručak, dojite dijete, odvozite drugo dijete u vrtić ili školu pa ih dovozite pa pišete zadaću, vi zapravo cijeli dan radite, a jako malo napravite. Poduzetnice ne znaju što je to porodiljni dopust jer ako ga koristite, možete nakon njega krenuti s biznisom iz početka. Iz tog razloga su mnoge poduzetnice bile zaposlene u svojim tvrtkama na manje od punog radnog vremena što je efektivno i odražavalo njihovo radno vrijeme te se i vidjelo na prihodima njihovih tvrtki. Dakle, govorimo o tvrtkama čiji su prihodi do 500.000 kuna godišnje, a uglavnom i do 300.000 kuna.
Zbog toga smo bili glasni prošle godine prije izglasavanja izmijenjenog zakona o doprinosima koji će uništiti ovaj pozitivan trend ženskog poduzetništva i nanijeti veliku štetu poduzetništvu općenito.
Povezano: Kako žive i rade “zlorabiteljice” kojima ministar Marić želi stati na kraj?
Povezano: Od 1.1.2019. gotovo je sa ženskim poduzetništvom
S obzirom na stanje u kojem se Hrvatska nalazi, svakom poduzetniku početniku bi trebali zahvaliti što se upušta u tu avanturu, a žene poduzetnice su posebna kategorija i zbog svog demografskog učinka.
Smatramo da je period od 2 godine koliko je potrebno za procjenu učinka propisa predug i da će šteta biti prevelika i dugoročna, te da je izmjenu ovog zakona potrebno povući što prije, najbolje do kraja ove godine
Foto: 123rg
Infografike: Women in Adria
