Svjetska ekonomija se trenutno nalazi u ženskim rukama i sada je prilika da vidimo koliko žene mogu promijeniti svijet. Naime, vodeće svjetske pozicije u području ekonomije pripale su ženama, a ova kriza će pokazati kako će svijet izgledati kad ga vode žene, piše Reuters.
Pročitajte više: Christine Lagarde – žena koju slušaju državnici diljem svijeta
Svjetska ekonomija u ženskim rukama
Christine Lagarde nalazi se na čelu Europske središnje banke s bilancom od 2,4 bilijuna eura, Kristalina Georgieva vodi Međunarodni monetarni fond s kreditnom moći od jednog bilijuna dolara, a Ngozi Okonjo-Iweala nalazi se na čelu Svjetske trgovinske organizacije. Sve tri pozicije prije deset godina držali su muškarci.
Pročitajte više: Svjetska trgovinska organizacija po prvi put ima generalnu direktoricu!
Važnu ulogu u svjetskoj ekonomiji imaju i Sjedinjene Američke Države, a novoizabrani predsjednik Biden postavio je na glavne ekonomske i gospodarske pozicije upravo žene. Tajnica riznice je Janet Yellen, tajnica trgovine je Gina Raimondo, a predstavnica trgovine je Katherine Tai. Uz to, brojne Bidenove ekonomske savjetnice su također žene.
Pročitajte više: Tko su Bidenove najbliže suradnice?
Čelnice mogu donijeti novu perspektivu ekonomskoj politici, ističu stručnjaci. “Kad se razlikujete od ostatka grupe, često stvari vidite drugačije”, rekla je Rebecca Henderson, profesorica na Harvardskoj poslovnoj školi te autorica knjige “Reimagining Capitalism in a World on Fire”.
“Obično ste otvoreniji za različita rješenja”, rekla je, a sadašnja situacija to zahtijeva. “Trenutno smo u ogromnoj krizi. Potrebni su nam novi načini razmišljanja.”
Tijekom posljednjih pet desetljeća 57 žena su bile predsjednice ili premijerke svojih zemalja, što znači da su ekonomske odluke donedavno uglavnom kontrolirali muškarci. Trenutno žene vode ministarstva financija u 16 zemalja te 14 svjetskih banaka, prema godišnjem izvješću OMFIF-a.
Ograničene dostupne mjere sugeriraju da žene imaju bolju evidenciju upravljanja kompliciranim institucijama kroz krizu. “Kada su žene uključene, dokazi su vrlo jasni: zajednice su bolje, ekonomije su bolje, svijet je bolji”, rekla je Georgieva u siječnju, pozivajući se na istraživanje koje su sastavili MMF i druge institucije.
“Žene su izvrsni vođe jer pokazujemo empatiju i zagovaramo se za najranjivije ljude. Žene su presudne … i žene mogu biti spremnije pronaći kompromis.”
Pročitajte više: Žena ponovno na čelu Međunarodnog monetarnog fonda!
Studija Američkog psihološkog udruženja pokazala je da su američke države sa ženskim guvernerima imale manje smrtnih slučajeva od COVID-19 od onih koje su vodili muškarci, a Harvard Business Review izvijestio je da su žene od ožujak do lipnja 2020. imale znatno bolje ocjene u procjenama 60 000 čelnika.
Žene čine manje od 2% izvršnih direktora u financijskim institucijama i manje od 20% članova izvršnog odbora, ali institucije koje vode pokazuju veću financijsku otpornost i stabilnost, pokazuje istraživanje MMF-a.
Naglasak je stavljen na empatiju!
Eric LeCompte, UN-ov savjetnik i izvršni direktor neprofitne organizacije koja se zalaže za rasterećenje duga, rekao je da je uočio jasnu razliku tijekom sastanka s Yellen i čelnicima kršćanskih i židovskih vjerskih skupina prošlog mjeseca. “Sastajem se s tajnicima riznice već 20 godina, a njihovi su razgovori posve različiti”, rekao je. “U svim područjima o kojima smo razgovarali, Yellen je stavila naglasak na empatiju i utjecaj politika na ranjive zajednice.”
UN-ov savjetnik je istaknuo kako su njezini prethodnici bili usredotočeni prvo na brojeve, a potom na ljude, ali da se nikad nisu spominjale riječi poput “ranjiv”.
Pročitajte više: Političarke će prije priskočiti građanima u potrebi nego političari, rezultat je nove studije!
Svjetska kriza najviše je pogodila žene
Brojni ekonomski stručnjaci se slažu da je pandemija koronavirusa najviše pogodila žene. Naime, studija koju je proveo McKinsey navodi da žene čine 39% globalne radne snage, ali da čine 54% onih koji su izgubili posao.
Vraćanje ovih žena na posao moglo bi potaknuti bruto domaći proizvod za 5% u Sjedinjenim Američkim Državama, 9% u Japanu, 12% u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i zapanjujućih 27% u Indiji, najvećoj svjetskoj demokraciji, procjenjuje MMF.
Georgieva je u utorak rekla da je MMF postavio kvantitativne ciljeve kako bi se osiguralo da zemlje usmjerene na oporavak usmjere sredstva na zdravstvo, obrazovanje, socijalnu zaštitu i osnaživanje žena nakon godina zanemarivanja. “Ako to ne učinimo, riskiramo da se nejednakosti prodube”, rekla je.
Uspon ženskih čelnica trebao bi dovesti do “sveobuhvatnijeg – u pravom smislu riječi – odgovora na mnoge, mnoge izazove koji su naslijeđe COVID-a”, rekla je Carmen Reinhart, glavna ekonomistica Svjetske banke, za Reuters.
Tai, prva žena druge rase koja vodi ured američkog trgovinskog predstavnika, poručila je svom osoblju da razmišlja “izvan okvira”, prihvaća raznolikost i razgovara sa zajednicama koje se dugo ignoriraju.
Okonjo-Iweala, ujedno i prva Afrikanka na čelu Svjetske trgovinske organizacije, koja nadzire trgovinske tokove od gotovo 19 bilijuna dolara u 2019. godini, rekla je da će zadovoljavanje potreba žena označiti važan korak k ponovnoj izgradnji duboko narušene vjere u vladu i globalne institucije.
“Pouka za nas je (da) budemo sigurni … da ne tonemo u business as usual”, rekla je Okonjo-Iweala, koja je ujedno bila i prva ministrica financija Nigerije. “Radi se o ljudima. Riječ je o inkluzivnosti. Radi se o pristojnom radu za obične ljude.”
Foto: US Department of the Treasury, Facebook Christine Lagarde, WTO, Facebook Kristalina Georgieva
