Platforma Umirovljenici zajedno od Vlade je u nedjelju zatražila da razmotri mogućnost zakonskog rješenja kojim bi se u radni staž priznale godine redovnog trajanja studiranja svih završenih akademskih građana, prenosi Global.
Ova praksa već je poznata u Europskoj uniji. Tako Poljska za pet godina studiranja priznaje čak osam godina u radni staž, Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju studentima otkup godina studiranja koje potom ulaze u radni staž, što im utječe na visinu mirovine. U Hrvatskoj ovo pitanje tek dolazi na dnevni red.
Studiranje je ‘financijska kazna’?
“Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja jer studiranje ni na koji način ne smije biti ‘kazna‘ koja se reflektira kroz smanjenje radnog staža, a time i mirovine“, poručuju iz platforme Umirovljenici zajedno.
Napominju da većina ljudi radi studiranja nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine te da se kraći radni staž i inače reflektira na konačnu visinu mirovina. Stoga je, naglašavaju, sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva ‘financijska‘ kazna. Ako studiranje uđe u radni staž to bi bio značajan iskorak u poboljšavanju statusa hrvatskih umirovljenika sa fakultetskim obrazovanjem, ali i motivacija studentima, smatraju.
S tim se slaže i Igor Weidlich, glavni urednik studentskih novina i portala Global te predavač na Fakultetu političkih znanosti. Zbog prirode svog posla svakodnevno je u doticaju sa studentima, a pitanje ulaska redovitog studiranja u radni staž česta je tema na kolegijima njegovog studentskog lista.
“Studiranje bi trebalo ulaziti u radni staž, trebalo bi to dobro regulirati i trebalo bi to značiti da je studiranje redovno i da se sve obavlja u roku. To bi trebalo biti poticajno za studente da odrade svoje obveze kako spada”, smatra Weidlich.
Pročitajte više: Formalno znanje ili iskustvo: Što je važnije?
Znanje se ne cijeni, treba vratiti dignitet studiranju
Objašnjava da s jedne strane oni koji ne studiraju imaju kompetitivnu prednost samim time što su skupljali staž dok su njihovi vršnjaci studirali. Dakle, mogu ranije u mirovinu spram ljudi koji ‘potroše’ pet ili šest godina na doškolavanje.
“S te strane ljudi koji studiraju mogu komotno reći: ‘džabe smo tratili vrijeme jer nam se to nigdje ne piše nigdje u radnoj knjižici’. A činjenica je da se uvijek gleda na radnu knjižicu”, kaže.
Weidlich smatra da živimo u zemlji u kojoj se znanje ne cijeni dovoljno, pa su mladi ionako obeshrabreni studirati.
“Prema tome, mislim da bi svakako trebalo na neki način vratiti dignitet studiranju, studiju i znanju”, zaključuje.
Platforma Umirovljenici zajedno smatra da bi se priznavanjem godina studiranja u staž mladima dao razlog više da ‘kalkuliranju’ isplati li im se studiranje kao intelektualni i ekonomski napor.
Pročitajte više: Generacija Z želi brz karijerni napredak – Jesu li nerealni?
U staž treba priznati rad na studentski ugovor
No lome se koplja. Nisu svi baš uvjereni koliko je ovo pametna ideja.
“Nisam za to da studiranje uđe u radni staž jer smatram da je to promašena hipoteza”, jasan je Ivan Tominac, glavni urednik studentskog portala Studentski.hr.
Uz nedovoljno uređen sustav potencijalno bi moglo doći do toga da se godinama radnog staža nagrađuje nemar, smatra Tominac.
“S druge strane, to bi bile godine radnog staža koje bi nas opet pripremale isključivo za rad u znanosti, jer znamo da malobrojni fakulteti u Hrvatskoj danas sa studentima zbilja rade na razvoju vještina primjenjivih u stvarnom poslovnom okruženju”, naglašava Tominac.
Dodao je da je mnogo relevantnije raspravljati o nagrađivanju studentskog rada, upravo kroz priznavanje studentskog rada u radnom stažu. Naime, rad putem studentskog ugovora nigdje nije ‘priznat’, ne upisuje se u radnu knjižicu.
“Studenti danas nerijetko rade i puno radno vrijeme te obavljaju gotovo jednake poslove kao njihovi kolege na ugovoru, stoga bi taj rad definitivno mogao biti i radni staž”, naglasio je Tominac.
Na koncu, dodao je, neki od njih razviju visokotražene vještine, ali opet kreću od asistentske pozicije jer je to u sustavu nevidljivi rad i ne izjednačava se s vještinama koje je tim radom osoba mogla steći.
Pročitajte više: Gordana Kolenko zna sve o školovanju u inozemstvu: “Danas mladi imaju prilike koje mi nismo imali. Žao mi je što ih ne koriste više”
Studiranje u radni staž: Mirovinski sustav ne bi podnio opterećenje?
Slično razmišljaju i studenti. Dio ih je veselo pozdravio ideju da studiranje uđe u staž, drugi su se pozivali na loš mirovinski sustav koji, kako kažu, ne bi to podnio. No svi su se složili: barem bi rad putem studentskog ugovora trebao biti evidentiran kao radni staž.
“Jednostavnije rješenje je da se rad preko studentskog ugovora računa kao radni staž jer će na taj način studenti koji stvarno rade uz studiranje skupljati i radni staž. Uz evidenciju studentskih ugovora koju SC već vodi, to ne bi bilo teško pratiti“, piše nam jedan student.
“Vječni studenti mogu direkt u penziju”, šaljivo dodaju drugi.
Istovremeno pokazuju zabrinutost oko mirovinskog sustava.
“Sada na jednog umirovljenika dođe 1,3 radnika. Budući da naš mirovinski sustav funkcionira kao neka čudna piramidalna shema i da već sada država mora iz proračuna izdvajati ogromna sredstva kako bi bilo za mirovine i da se broj radnika smanjuje što zbog niskog nataliteta što zbog iseljavanja i da je oko 250.000 tih zaposlenih zapravo zaposleno u javnim i državnim službama (što znači da de facto ne plaćaju u proračun ništa), mogu oni uvrštavati u staž što god hoće kada nitko mlađi od 40 neće vidjeti mirovine”, odgovaraju na naš upit.
Sličnu je zabrinutost iskazala i naša članica Ivana Pukšec, vlasnica tvrtke Metis Consulting. Ona smatra da je u trenutnom mirovinskom sustavu uvođenje studiranja u radni staž loša ideja.
“Imamo sustav solidarnosti i relativno mali broj onih koji uplaćuju u taj sustav. S druge strane imamo prilično puno umirovljenika, onih koji jesu i nisu odradili puni staž. Ako njima pridružimo još i studente koji redovno studiraju nastat će još veća rupa koja će se, opet, prelomiti preko leđa poduzetnika”, napominje poduzetnica.
Foto: Canva / Privatne arhive
Besmislica.
Ako je to nagrađivanje truda, tada na jednaki način treba nagraditi i trud uložen u srednjoškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje.
A onaj tko studiranje doživljava financijskom kaznom jednostavno ne treba studirati, pa tako neće biti niti kažnjen.
Jednostavno je, mirovina treba biti isključivo rezultat radnog staža i uplata u mirovinske fondove.
Sve što podrazumijeva da porezni obveznici financiraju bilo čiju mirovinu koja nije rezultat ostvarenog radnog staža i uplata u mirovinske fondove je duboko pogrešno.