Većini poduzetnika poznato je kako donacije umanjuju osnovicu poreza na dobit (tj. priznaju se kao 100%-tni trošak) u iznosu do 2% ukupnih prihoda. No, malo je dostupnih informacija o donacijama fizičkih osoba. Fizičke osobe svoje pravo na uvećanje osobnog odbitka mogu ostvariti temeljem Zakona o porezu na dohodak.
Člankom 15. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16-32/20; u nastavku Zakon) propisano je da porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Što to konkretno znači?
To znači da svaka fizička osoba koja u RH ostvaruje dohodak (npr. plaću, temeljem radnog odnosa) i koja je u protekloj godini izvršila donaciju udruzi (tj. neprofitnoj organizaciji) za gore navedene svrhe, može do kraja veljače ove godine preko sustava e-građani, tj. e-porezna, pokrenuti posebni postupak za ostvarivanje prava na povrat poreza, popunjavanjem ZPP-DOH obrasca.
Pročitajte više: Mala škola financiranje: Znate li što sve ulazi u vašu plaću?
Na temelju zaprimljenih sredstava na žiro računu, udruga je poreznom obvezniku dužna na njegov zahtjev izdati Potvrdu o donaciji koju će obveznik priložiti kao dokaz, tj. vjerodostojnu ispravu prilikom popunjavanja obrasca. Ključno je, dakle, osigurati dokumentaciju iz koje je nedvojbeno moguće utvrditi da se radi o donaciji/darivanju te da su ispunjeni svi uvjeti za uvećanje osobnog odbitka.
U posebnom postupku Porezna uprava donosi rješenje.
Ukoliko ćete donacije htjeti dati/ili ste dali u 2021. godini udruzi ili drugoj osobi koja svoju djelatnost obavlja u skladu s posebnim propisima, postupak je isti. Pravo na povrat poreza moći ćete ostvariti u 2022. godini.
Pročitajte više: JOPPD obrazac – Kako ga ispuniti i zašto je važan?
Za koji iznos imam pravo na uvećanje osobnog odbitka?
Formula je jednostavna:
Osobni dohodak (npr. neto plaća) x 12 (tj. broj mjeseci u kojima ste imali dohodak) x 2%.
Može li samo udruga organizirati humanitarnu akciju?
Osim udruge, organizator akcije može biti pravna ili fizička osoba koja je pribavila rješenje nadležnog upravnog tijela, kojim se odobrava provođenje humanitarne akcije, sukladno Zakonu o humanitarnoj pomoći. U tu svrhu, mora se otvoriti poseban žiro račun. Trajanje takve akcije ne može biti dulje od 90 dana.
Člankom 11. stavkom 2. Zakona o humanitarnoj pomoći, definirano je kako fizička osoba ne može biti organizator humanitarne akcije za svoje osobne potrebe.
Pročitajte više: Povrat poreza i porezne prijave – donosimo detaljan vodič
Koja je razlika između humanitarne akcije i javno objavljene akcije?
Novi zakon o Porezu na dohodak, koji je stupio na snagu 01.01.2020. godine, pripisuje kako se porezom na dohodak ne oporezuju primici po osnovi darovanja prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju opće korisnu svrhu.
Člankom 4. Pravilnika o porezu na dohodak definirano je da se humanitarnim akcijama smatraju “akcije koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina, iz kojih nedvojbeno proizlazi potrebitost situacije te u kojima je javno objavljen žiro-račun fizičke osobe u potrebi, otvoren zbog prikupljanja sredstava u okviru te akcije.”
Isti pravilnik definirano je kako se “javno oglašenim akcijama smatraju akcije koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina, iz kojih nedvojbeno proizlazi potrebitost situacije te u kojima je javno objavljen žiro-račun fizičke osobe u potrebi, otvoren zbog prikupljanja sredstava u okviru te akcije.”
Za razliku od humanitarne akcije, fizička osoba može pokrenuti javno oglašenu akciju.
Da bi se primici “tretirali kao neoporezivi” trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
- Akcija mora biti javno oglašena (na web stranicama, društvenim mrežama, novinama i sl.)
- Sredstva moraju biti uplaćena na posebno otvoren žiro račun fizičke osobe u potrebi koji je javno objavljen samo za tu svrhu
- Sva sredstva moraju biti iskorištena u općekorisne svrhe.
Važno je naglasiti kako se primljena darivanja koja nisu u cijelosti utrošena za humanitarne svrhe, tj. općekorisne svrhe smatraju oporezivim primitkom.
Iznimno, neće se smatrati oporezivim primitkom samo ako se dalje daruju u humanitarne, tj. opće korisne svrhe.
Pročitajte više: Što poduzetnici moraju znati o donacijama u slučaju potresa?
Mogu li kao fizička osoba isplatiti donaciju direktno fizičkoj osobi (a ne udruzi) kao pomoć kod potresa i time ostvariti pravo na uvećanje osobnog odbitka?
Kao što je već na početku teksta spomenuto, u tu svrhu donacija mora biti isplaćena u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe. Također smo spomenuli kako osoba ne može sama za sebe pokrenuti humanitarnu akciju, već samo javno oglašenu akciju.
Prikupljena sredstva u javno oglašenim akcijama ne oporezuju se porezom na dohodak ukoliko su utrošena u svrhu za koju su prikupljena, no zakonodavac za takva darovanja ne propisuje mogućnost uvećanja osobnog odbitka, kao što je to slučaj kod pokrenutih humanitarnih akcija.
Znači li to da Porezna uprava može uplate fizičkih osoba na tekući, a ne žiro račun osobama čija imovina je stradala u potresu, oporezivati porezom na dohodak?
Kratak i jednostavan odgovor je: da.
Za te svrhe mora biti posebno otvoren žiro račun u humanitarnoj akciji ili javno oglašenoj akciji. Shvaćam da srdačni ljudi dijele brojeve tekućih računa nastradalih, s velikom željom za pomoći. No, trebaju se u obzir uzeti i jasni porezno-pravni propisi.
Autor: pravnica Sanja Roginić, završila Porezni studij na Pravnome fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i demonstrator na Katedri za Financijsko pravo i financijsku znanost. Trenutno je voditeljica financijsko- pravnih poslova
Foto: Privantna arhiva
