Znanje, novac te volja za radom, ključni su za svaki pothvat koji smo naumili. U poljoprivredi je važno postaviti određene ciljeve, odrediti tip poljoprivrede (konvencionalna ili ekološka) te odrediti kulture koje želimo uzgajati. Poljoprivredom možemo ostvariti veliki profit, no ključno je znati što uzgajati te se usredotočiti na najprofitabilnije kulture. Definicija profitabilnih kultura svodi se na nekoliko ključnih čimbenika: ukupna zasađena količina, stopa prinosa te prihod po prodanoj jedinici. Profitabilne kulture predstavljaju poljoprivredne kulture budućnosti.
Industrijska konoplja ima veliki potencijal
Iz perspektive apsolutne vrijednosti, industrijska konoplja predstavlja najvrjedniji usjev na svijetu. Osim mogućnosti izrade visokovrijednog ulja u prehrani ljudi, veliki potencijal industrijske konoplje očituje se u proizvodnji energije, u automobilskoj, farmaceutskoj, građevinskoj, tekstilnoj te mnogim drugim industrijama. Prema podacima APPRRR-a u sustavu potpora u 2020. godini, industrijsku konoplju u Hrvatskoj uzgajalo je 158 poljoprivrednih gospodarstava na 2.046 ha.
U Hrvatskoj se profitabilnost očituje kukuruzom
Na svjetskoj razini, se pod kukuruzom nalazi oko 205 milijuna ha, uz prosječni prinos od 5,6 tona/ha. U Hrvatskoj se profitabilnost najviše očituje upravo putem kukuruza, čija je proizvodnja u 2020. godini iznosila 2,33 milijuna tona. Trenutna cijena kukuruza na Hrvatskom tržištu kreće se oko 2.200 HRK/toni. Pšenica je druga po proizvodnji žitarica iza kukuruza, a globalna trgovina pšenicom veća je od svih ostalih usjeva zajedno. U 2020. godini ukupna svjetska proizvodnja pšenice iznosila je 760 milijuna tona, dok je proizvodnja pšenice u Hrvatskoj u 2020. godini iznosila 867,530 tona. U 2021. godini prosječna cijena pšenice iznosila je 1.60 HRK/kg.
Pročitajte više: Koje su porezne obveze OPG-a?
Pivarski ječam postaje pravi hit
Osim navedenih kultura, postoji još jedna koja postaje pravi hit, a to je pivarski ječam. On posljednjih godina ostvaruje svoj potencijal na slavonskim poljima te iz godine u godinu zauzima sve veće površine, uz prinose i otkupnu cijenu koja je veća u odnosu na otkupnu cijenu pšenice.
Na svjetskoj razini, najveći prinos ostvaruje šećerna trska, koja čini oko 80 % svjetske proizvodnje šećera te šećerne repe na koju se odnosi preostalih 20 %. Prema podacima APPRRR-a, šećerna repa se u 2020. godini u Hrvatskoj uzgajala na 10.451 ha, uz prosječni prinos od 69,4 tone/ha. Profitabilne kulture uključuju i rajčicu, grožđe te duhan. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2020. godini u Hrvatskoj je proizvedeno 39.544 tona rajčice, dok je proizvodnja grožđa iznosila 125.043 tone. Proizvodnja duhana jedna je od najbolje organiziranih poljoprivrednih proizvodnji u Hrvatskoj s kontinuiranim rastom otkupne cijene. U 2020. godini, otkupna cijena iznosila je gotovo 14 HRK/kg.
Poljoprivredne kulture putem kojih možete ostvariti dobit
Osim uobičajenih kultura, poput kukuruza ili pšenice, postoji veliki broj profitabilnih kultura putem kojih možemo ostvariti dobit.
Neke od njih su lavanda, vrtni šafran, vlasac, bosiljak, korijander, rikola, goji bobice ili cherry rajčice.
LAVANDA | Lavanda je jedna od najprofitabilnijih usjeva za uzgoj. Jedna od stvari koje lavandu čine tako profitabilnom su sve višestruke mogućnosti prihoda i upotrebe za nju. Na jednom ha može se proizvesti oko 12.000 buketa godišnje, a jedan buket može doseći vrijednost od 40 HRK na nacionalnoj razini. |
VRTNI ŠAFRAN | Za šafran se često kaže da je najskuplja kulinarska biljka po težini na svijetu. Njegova primarna upotreba je da se koristi kao začin ili kao bojilo u hrani. Hrvatska je u 2019. godini proizvela 15 kg šafrana, a zarada od izvoza iznosila oko 80.000 HRK (link). |
| VLASAC | Prinos vlasca iznosi približno 33.000 kg/ha. Vlasac možete brati 30 dana nakon presađivanja ili 60 dana nakon sjetve. Vlasac se prodaje na nacionalnoj razini od 30 do 130 HRK/kg. |
| BOSILJAK | Bosiljak se brzo bere, obično je spreman u roku od tri do četiri tjedna. Prinos bosiljka u dva otkosa iznosi 6 do 8 t svježe mase/ha ili 1,3 do 1,7 suhe sjeckane tvari. Na nacionalnoj razini, bosiljak se prodaje po 32 do 43 HRK/kg. |
| KORIJANDAR | Korijandar je jednogodišnja zeljasta biljka čiji se prinos može kretati od 1000 do 1500 kg/ha. Važno je spomenuti da korijander neujednačeno cvijeta i dozrijeva te tako jedna biljka može na sebi nositi i zrele i tek zametnute plodove. Cijene korijandera na nacionalnoj razini kreću se od 1,30 HRK/kg do 28 HRK/kg. |
| RIKOLA | Rikola je kultura koja nije zahtjevna. Ne potražuje puno topline te se zato može proizvoditi tijekom cijele godine. Posebnost ove biljke je što se može zasijavati sama. Ako posijete rikolu u svoj vrt, velika je mogućnost da će dogodine sama niknuti na istom ili u blizini mjesta gdje ste je posijali. Na nacionalnoj razini rikola se prodaje za 65 HRK/kg. |
GOJI BOBICE | Prvi prinos može se očekivati u drugoj ili trećoj godini, a u punom prinosu može doseći 5 kg ploda. Goji bobice upotrebljavaju se u svježem stanju, ali moguće ih je i sušiti izravno na suncu ili mehaničkom dehidracijom. Pogodne su za pripravu čajeva, sokova i likera. Osušene goji bobice mogu se prodati za 220 HRK/kg. |
CHERRY RAJČICA | Cherry rajčice su vrlo male veličine te na taj način ostvaruju više prinosa po ha. Vrlo brzo sazrijevaju te sadrže veliku količinu korisnih minerala.Cijena cherry rajčice na nacionalnoj razini se kreće oko 40 HRK/kg. |
Kulture poput lješnjaka i borovnica i dalje su isplative
Prema prošlogodišnjem članku pod nazivom „PROFITABILNE KULTURE – Što se isplati uzgajati u Hrvatskoj“ kulture poput lješnjaka ili borovnice i dalje su isplative za uzgoj na našem području. Prema podacima APPRRR-a tijekom 2020. godine, 3.452 poljoprivredna gospodarstva uzgajala su lijesku na 6.449 ha, a njezin uzgoj iz godine u godinu obuhvaća sve više površina (za 700 do 900 ha/godišnje). Cijena lješnjaka kreće se od oko 11 HRK/kg, dok se borovnice prodaju za oko 50 HRK/kg. Prema podacima APPRRR-a pod borovnicama se u Hrvatskoj nalazi oko 74 ha.
Pročitajte više: Profitabilne kulture – što se isplati uzgajati u Hrvatskoj?
Kako ostvariti profit u krizi?
Ukrajinska kriza dovela je do rekordno visokih cijena žitarica u EU te s time do poremećaja na tržištu. Nekoliko država članica EU predložilo je kako bismo mogli koristiti zemljište ostavljeno na ugaru i to za uzgoj proteinskih usjeva. Zbog drastičnog rasta cijena sjemena, mineralnih gnojiva, nafte i svih drugih repromaterijala potrebno je pronaći rješenje kako nastaviti s profitabilnom poljoprivrednom proizvodnjom, a jedan od načina je uzgojem profitabilnih kultura odnosno poljoprivrednih kultura budućnosti.
Kako bi se ostvarila profitabilnost, potrebno je osigurati:
- Brzi rast (od sjemena do žetve)
- Veliku potražnju
- Visoke prinose
- Višestruku namjenu (diversifikacija ciljne skupine i proizvodnog procesa)
- Cjelogodišnji uzgoj
- Povoljnu cijenu sjemena
- Optimalan trošak održavanja
Osim ideje, potreban je i proračun o isplativosti
Ukoliko se želimo posvetiti profitabilnoj poljoprivredi i u budućnosti pokrenuti biznis, osim ideje potreban je i proračun o isplativosti proizvodnje uzimajući u obzir naše resurse i uvjete za poslovanje. U ovom segmentu vam može pomoći IPS Konzalting koji ima dugogodišnje iskustvo rada u poslovnom planiranju, pripremi i provedbi EU projekata te ishođenju financijskih instrumenata kao podrške poslovanju.
Kako bi ostvarili uspješnu proizvodnju potrebno je na odgovarajući način upravljati operativnim rizicima te se orijentirati na kvalitetu naspram kvantitete. Bez obzira na odabir kulture, u svakom slučaju potrebno je prethodno ulaganje koje uvijek mora biti bar djelomično, ako ne i u cijelosti, iz vlastitih sredstava. Bitno je spomenuti kako EU fondovi nisu „zlatna koka“ koju svi mogu koristiti jer je prvo potrebno zadovoljiti niz uvjeta, uključujući i uspješno prethodno poslovanje. Rekli bismo kako EU fondovi služe za nadogradnju kvalitetne postojeće poslovne priče.
Autor: Ana – Marija Špicnagel Ćurko, IPS Konzalting
Foto: Canva/Privatna arhiva Ana – Marija Špicnagel Ćurko
