Novi Stečajni zakon na snagu stupa 1. rujna i donosi značajne izmjene predstečajnog i stečajnog postupka.
Pravne osobe koje su u blokadi duže od 120 dana, automatizmom će u stečaj, neisplata plaća dulje od tri mjeseca razlog je za pokretanje stečaja, a stečajni i predstečajni postupci odvijat će se na sudovima – neke su od novina novog Stečajnog zakona.
Novi Stečajni zakon u primjeni od početka rujna
Jedna od najvažnijih novina novog zakonskog uređenja je automatsko pokretanje stečaja kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana, a u tom ga slučaju Financijska agencija (Fina) treba pokrenuti u roku od osam dana. Krenut će se s tvrtkama koje nemaju zaposlenih i koje su u blokadi dulje od tisuću dana, potom onima u blokadi od 360 do tisuću dana, a nakon toga dugotrajno blokirane tvrtke koje imaju zaposlene.
Prema novom zakonu, stečaj se otvara nakon što sud utvrdi postojanje stečajnih razloga, a to su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Kao nesposobnost za plaćanje navodi se, uz ostalo, i neisplata plaća dulje od tri mjeseca. Radnici u takvim tvrtkama naknadu plaće dobivat će iz fonda.
Promjene su vezane i za osiguranje troškova stečajnog postupka, na svakom će se sudu osnovati fond za namirenje troškova stečajnog postupka, a novina je i da se za pokretanje stečaja odgovornima, osim direktora, smatraju i članovi nadzornih odbora ili vlasnici, kojima Fina, kada pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja, ako ga sami nisu pokrenuli.
Novim se Stečajnim zakonom napušta i praksa objavljivanja u Narodnim novinama, pa će se ubuduće sve objave koje se vrše u stečajnom postupku, primjerice sudskih pismena, prijava tražbina, izvješća stečajnih upravitelja… objavljivati na e-oglasnoj ploči sudova.
Uz novi Stečajni zakon na snagu s početkom rujna stupaju i izmjene Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, a koji utvrđuju zaštitu materijalnih prava radnika u slučajevima stečaja i blokade računa poslodavca. Tim je izmjenama, uz ostalo, regulirano i da će od 1. rujna država isplaćivati do tri minimalne mjesečne plaće radnicima kojima one nisu isplaćene zbog blokade računa poslodavca.
Privremene mjere za poduzetnike koji ne mogu izvršiti obveze
Poduzetnici koji nisu u mogućnosti izvršavati svoje obveze mogu poduzeti neke privremene mjere:
- Ako primijete da 2 mjeseca za redom nemaju do 15. u mjesecu dosta sredstava na računu, isplata se nekako tolerira do zadnjeg u mjesecu s time da se sve plaća isti dan – neto+doprinosi.
- Ako i dalje imaju problema mogu promijeniti visinu bruto plaće radnicima dok ne izađu iz krize (smanjenje plaće).
- Tko je u mogućnosti, može prijaviti radnika na 2 sata, umjesto na 4 ili 8 sati, što im može služiti kao privremena mjera.
Za kraj je vrijedno napomenuti da bi mnogi poduzetnici imali sredstva da su ih uspjeli naplatiti od strane dužnika. Neki nemaju praksu ili ne znaju da putem javnog bilježnika mogu naplatiti svoja potraživanja, ili se osigurati tako da im dužnik da bjanko mjenicu i naplate se kad je potrebno.
Autorica: Ivona Platnar, vlasnica i direktorica knjigovodstvenog servisa Biro59
Foto: 123rf
