Mjere za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja u 2017. godini najavljuju pozitivan pomak u odnosu na ranije mjere. Smanjen je broj mjera, koje su se ionako razlikovale samo po kategoriji korisnika, dok su trenutne bolje grupirane i samim time olakšavaju odluku za koju mjeru potencijalni korisnik može podnijeti zahtjev.
Potpore za samozapošljavanje
Među mjerama su i potpore za samozapošljavanje, a o čemu se tu točno radi upitali smo naše članice – Anteu Kaleb, vlasnicu računovodstvenog servisa Adut d.o.o., Mirelu Glavaš, vlasnicu i direktoricu tvrtke Kontoar te Sanelu Kraljić, poreznu savjetnicu i partnericu u tvrtki Consulatio, koje su nam to pobliže razjasnile.
„Mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje vrlo su atraktivne osobama koje pokreću vlastiti posao, bilo kao obrtnik, samostalna djelatnost ili društvo kapitala (d.o.o ili j.d.o.o.), a postoje i za još neke oblike organiziranog poslovanja“, rekla je Antea. Pritom je naglasila kako su vrlo poželjne i u situaciji rasta poslovanja kad se pojavi potreba za angažmanom dodatnog broja radnika.
Svakako su vrlo poticajne jer takav priljev novca olakšava rast i razvoj svakog poduzetnika, osobito onog malog kojem svaka kuna mnogo znači.
„U djelu koji se odnosi na mjere samozapošljavanja je i povećan iznos poticaja za početne troškove osnivanja i poslovanja tvrtki, a paralelno tome omogućavaju i da osoba koja se samozapošljava može koristiti i mjeru za stručno osposobljavanje. Dosad takav model nije bio moguć jer jedna osoba nije mogla istovremeno koristiti dvije mjere“, napomenula je Sanela.
No, objasnila je kako poslodavci s većim brojem zaposlenih mogu dobiti odobrenje za korištenje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa za onoliko osoba za koliko mogu osigurati kvalificiranog mentora, ali ne u broju većem od broja zaposlenih po ugovoru o radu.
Ipak, Mirela upozorava kako se na ovo čekalo zaista dugo. Točnije, od 12. mjeseca čekaju se odgovori na podnesene zahtjeve, a razlozi tome bili su jer Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nije imao više sredstava za zapošljavanje ili jer nezaposleni nisu smjeli ništa raditi na Ugovor o djelu dok su čekali mjere…
Kako do potpora
„Svi zainteresirani budući potencijalni poduzetnici odnosno poduzetnice moraju ispunjavati uvjete propisane od strane Zavoda. Nakon ispunjenja istih, zahtjev za dodjelom sredstava se dodatno provjerava, pri čemu se procjenjuje isplativost poslovnog pothvata opisanog u poslovnom planu. Komisija donosi odluku hoće li zahtjev podnositelja ocijeniti pozitivno ili negativno. Ukoliko je zahtjev ocijenjen pozitivno, poduzetnik može krenuti s osnivanjem društva, obrta ili nečeg trećeg“, pojasnila je Antea.
Drugim riječima, to znači da počinje poslovati na način opisan u poslovnom planu. Upravo taj poslovni plan i troškovnik koji je sastavni dio plana su zadane smjernice novog poslovnog pothvata.
„Poduzetniku se može dogoditi da u nekim situacijama odstupi od planiranog, no troškovnik u kojem su detaljno navedene stavke na koje će se dobivena sredstva utroštiti moraju se apsolutno ispoštovati i to kako u zadanim iznosima, tako i u propisanom roku. Svaka dobivena kuna se mora opravdati računima, ugovorima i bankovnim izvodima na kojem su vidljiva plaćanja istih.“
Mirela smatra kako ipak postoji previše dokumentacije koju poslodavac treba ispuniti prilikom zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja.
„Sve evidencije o poslodavcu svaki službenik može provjeriti kroz niz tražilica koje sustavi na razini države i nude. Ne vidim niti jedan razlog zašto trošimo toliko vremena na prepisivanje ili dokazivanje kad si što otvorio, kako radiš, imaš li zaposlenih, isplaćuješ li plaću i slično. U današnje vrijeme se to lako provjeri bez ikakvih problema za poslodavce ili zaposlene.“
Sanela pak kao najveću zamjerku sustavu mjera zapošljavanja navodi minimalnu plaću koja je dosad bila određena mjerom koju je poslodavac bio dužan isplaćivati osobi za koju je koristio određeni poticaj što i novonajavljenim poticajima nije promijenjeno. „Ako polazimo od činjenice da zapošljavate osobu iz potrebe za radnom snagom i spremni ste na dodatan trošak, tada korištenje mjere za zapošljavanje je beneficija, a ne teret i kroz takav pristup ovakav oblik poticaja je u svakom slučaju dobrodošao.“
No, s obzirom da se svake godine povećava minimalac pa samim time i korigira osnovica za doprinose, treba pripaziti da se prvi mjesec korigira i uplata doprinosa koju poslodavci plaćaju za sve koji koriste neke od mjera (iako je poslodavcu možda potpora već isplaćena s doprinosima prije povećanja osnovice)“, rekla je Mirela. „Često se to ne spomene poslodavcima pri potpisivanju ugovora o sufinanciranju“.
Kazne za nepridržavanje obaveza
Svi poduzetnici se bez iznimke moraju pridržavati svih ugovorom potpisanih obveza te pažljivo odraditi sve korake od početka do kraja ugovornog odnosa. Ukoliko Zavod utvrdi bilo kakvo nepoštivanje ugovorenih obveza zatražiti će povrat sredstava od korisnika mjere. Povrat se može odnositi na jedan dio u slučaju neispunjenja obveze u zadanom iznosu, a može doći i do teže povrede ugovorih obveza kada Zavod zahtijeva povrat ukupno dobivenog iznosa zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom.
„Osobno smatram da poduzetnici trebaju koristiti ovakve mjere jer se uistinu isplate, osobito poduzetnicima početnicima, ali moraju biti itekako svjesni da dobivena sredstva mogu potrošiti isključivo na ono što su naveli u troškovniku“, rekla je Antea.
Mirela naglašava kako postoje i mjere o kojima smo rijetko informirani, a koje su zaista dobre. Primjerice one o usavršavanju zaposlenih osoba, a Sanela pritom upozorava da ostaje vidjeti hoće li se novim pristupom promijeniti i način odobravanja koji je do sada bio dugotrajan i zbog kojeg su poslodavci često odustajali zbog čekanja i do 6 mjeseci na odobrenje zahtjeva. Na taj način su i onemogućavali kandidatima da se zaposle negdje drugdje i u svakom je slučaju bilo demotivirajuće.
Foto: 123rf
