Unazad dvije godine svjedocima smo čestih poreznih promjena koje su usmjerene ka poreznom rasterećenju kako građanstva (kroz izmjene prvenstveno Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak) tako i poduzetništva (kroz izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dobit). U skladu s time i nastavkom provođenja predviđenih mjera, Ministarstvo financija najavilo je izmjene četiriju poreznih zakona kojima se planira zaokružiti nove porezne promjene. Plan primjene je od siječnja 2021.godine, a odnosit će se na smanjenje stopa poreza na dohodak i dobit te promjenama u sustavu PDV-a i fiskalizacije.
Izmjene poreza na dohodak
Što se tiče izmjena u porezu na dohodak, najavljuje se smanjenje stopa poreznih razreda s 24 na 20 na srednje plaće, s 36 na 30 posto za visoke plaće te s 12 na 10 posto za mirovine i ostale paušalne obveznike (npr. iznajmljivače apartmana i stanova). Bit će to opet udarac na lokalne jedinice kojima se inače uplaćuje porez i prirez na dohodak, te se procjenjuje da će ovim poreznim rasterećenjem građanstva oni biti na gubitku otprilike dvije milijarde kuna u svojim prihodima. To će se vjerojatno riješiti drukčijim sustavom raspodjele sredstava od strane državne vlasti, ali pretpostavlja se da će se ta raspodjela dogovarati mimo znanja javnosti, iza zatvorenih vrata.
Pročitajte više: Mala škola financija: Znate li što sve ulazi u vašu plaću?
Međutim, smanjenje poreznih stopa za puno građana ustvari neće značiti ništa iz razloga što su već sada oslobođeni plaćanja poreza i prireza na dohodak zbog osobnih odbitaka i malih prihoda koji ionako ni do sada nisu podlijegali oporezivanju. Više od polovice zaposlenih i velika većina umirovljenika ionako ne plaća porez na dohodak pa se opet stvara dojam da se ovim poreznim rasterećenjem ide na ruku onima sa višim primanjima i koji više zarađuju, a oni sa manjim primanjima ponovo su izuzeti samom prirodom stvari. Također se stvara dojam da država, unatoč nastojanjima za poreznim rasterećenjima koje ćemo svakako uvijek pozdraviti i dalje nema rješenje kako na taj način povećati primanja zaposlenima sa najnižim primanjima. Opet sve ostaje na volji i mogućnosti poslodavaca da radnicima isplaćuje veće plaće, što je uvijek diskutabilno, a pogotovo u ovim vremenima gdje je pandemija uzrokovala veliki pad BDP-a i velike poteškoće u poslovanju mnogim poduzetnicima.
Simulacija pokazuje da za one koji sad imaju 10.000 kuna bruto, odnosno 6.876 neto, značilo bi to da će od Nove godine primati 7.056 kuna, odnosno 188 kuna više. Oni s plaćom od 9.734 kune imat će 10.112 kuna, odnosno porast od 377 kuna. Najveće plaće, odnosno one koje premašuju 26.000 kuna neto, dobit će oko 1.500 kn više od iduće godine.
Izmjenom ovog zakona Ministarstvo namjerava ujedno definirati porezni tretman nacionalne naknade za starije osobe koja je uvedena kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Tako bi se trebala pojačati “pravna i materijalna sigurnost” osoba koje primaju naknadu.
Izmjene poreza na dobit
Vezano na rasterećenje poduzetništva, spominje se smanjenje stope poreza na dobit za male i srednje tvrtke s 12 na 10 posto za ona poduzeća koja ostvaruju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda. Prošle je godine povećan prag za oporezivanje stopom od 12 posto s 3 miljuna kuna prihoda na 7,5 milijuna, a sada bi ta stopa trebala biti još i dodatno smanjena, što svakako pozdravljamo.
Izmjene u PDV-u
Nažalost, u predloženim zakonskim promjenama ne spominje se nigdje smanjenje stope PDV-a niti u jednoj kategoriji, o čemu je u predizbornoj kampanji bilo riječi, pogotovo kada govorimo o stopi za pojedine prehrambene artikle. Nažalost, to nam ostavlja malo gorak okus u ustima, jer koliko god razumijemo tešku situaciju izazvanu pandemijom, nikada nije dobar osjećaj kada se obećano ne ispuni u nadi da će proći „ispod radara“ u javnosti.
S druge strane, u skladu s odlukom Europske komisije i Hrvatske od početka 2021. ukinuti oslobađanje od plaćanja PDV-a na pošiljke male vrijednosti do 22 eura, odnosno 160 kuna, iz trećih zemalja. Na male paketiće koje naručite iz Kine ili ostalih dijelova svijeta, morat će se obračunati i platiti PDV pa bi paket čija je vrijednost 160 kuna, kad platite PDV i carinu, mogao poskupjeti i do 60 kuna.
Pročitajte više: Savjetnica za računovodstvo pojasnila nedoumice oko oslobođenja plaćanja PDV-a u korona krizi
Zaključak
Iako ćemo pozdraviti svaku namjeru da se rastereti i građanstvo i poduzetništvo, i dalje nam ostaje dojam da su neke reforme u ovom slučaju ipak napravljene reda radi i da ne idu na ruku onima s najmanjim primanjima, pogotovo kada govorimo o porezu na dohodak. S druge strane, drago nam je da su vladajuće strukture svjesne važnosti mikro, malog i srednjeg poduzetništva pa smo svakako sretni što se dodatno smanjuje stopa poreza na dobit u njihovom slučaju, ali nikako ne možemo biti sretni činjenicom da smanjenje stope PDV-a nije ni u jednom od planova poreznih reformi, pogotovo kad znamo da nam je upravo ta stopa jedna od najviših u Europi.
Nadajmo se i boljim vijestima u budućnosti po pitanju poreznog rasterećenja, budući smo svjesni da nam je korona kriza u rekordno kratkom vremenu preokrenula život, kako privatno tako i poslovno, pa računamo s time da se ta potrebna brza prilagodba neće prelomiti samo preko leđa građanstva i privatnog poduzetništva, nego će i državni i javni sektor dati svoj doprinos „novom normalnom“.
Autor: knjigovotkinja Snježana Fember Mateša, TARIS
Foto: Privatna arhiva, Unsplash
