Jeste li znale da žene čitaju više od muškaraca? Istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj na tisuću ispitanika od 1. do 20. ožujka 2024. u organizaciji agencije Karika koja nedostaje, pokazuje da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava, ako je u pitanju ženska osoba (45 posto)!
Godišnji odmor i knjige savršen su spoj, zato je na put uvijek dobro sa sobom ponijeti i nekoliko knjiga. Ako još niste sastavile svoj popis knjiga koje želite pročitati ovog ljeta, za vas smo izdvojili sedam naslova koji su savršeni za čitanje u hladovini uz šum valova ili kod kuće uz klima uređaj, a napisale su ih žene!
Elif Safak: “40 pravila ljubavi”
Roman “Četrdeset pravila ljubavi” slijedi Ellu Rubinstein, Amerikanku, dok istražuje svoj život i koncept ljubavi kroz život čuvenog sufija i pjesnika Rumija.
Ella Rubinstein ima muža, troje djece tinejdžerskog uzrasta i ugodan dom. Sve to trebalo bi joj donijeti mir i sreću. Ipak, postoji praznina u njenom životu − praznina koja je nekada bila ispunjena ljubavlju. Čitajući Slatko svetogrđe, rukopis Aziza A. Zahare o sufi pjesniku iz trinaestog stoljeća Rumiju i dervišu Šemsu iz Tabriza, Ella se oduševljava Šemsovim pravilima o životu i ljubavi i njezin svijet okreće se naglavačke. Kreće na putovanje kako bi upoznala misterioznog autora ovog djela. Ta potraga prožeta je istinskom duhovnošću i stihovima, i odvodi Ellu u neobičan svijet u kojem su vjera i ljubav bolno istražene…
Elif Şafak je višestruko nagrađivana spisateljica i najčitanija književna autorica u Turskoj. Aktivna je kao politička komentatorica i predavačica. Piše na turskom i engleskom jeziku, a do sada je objavila petnaest knjiga, uključujući deset romana među kojima se ističu bestseleri “Istanbulsko kopile” i “Četrdeset pravila ljubavi”. Knjige su joj prevedene na 47 jezika.
Predavala je na brojnim sveučilištima u Turskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Diplomirala je međunarodne odnose, magistrirala rodne i ženske studije, a doktorirala političke nauke. Poznata je kao aktivistkinja za prava žena, manjina i pripadnika LGBT populacije. (Izvor: vbz.hr)
Nives Madunić Barišić: “Žene koje vrište u sebi“
Lorna je socijalna radnica, Urša umirovljena harfistica nacionalnog teatra, Tajra psihologinja, a Tina vrlo mlada majka i supruga izložena obiteljskom nasilju. Kada Tina potraži pomoć u Centru za socijalni rad životi ovih četiriju žena počinju se povezivati. Dok Lorna pokušava shvatiti kada i kako joj je vlastiti život iskliznuo iz ruku, Urša se bori s neizdrživim siromaštvom kao većina umirovljenika u Hrvatskoj, Tajra se teško nosi s predrasudama, rasizmom i vlastitim buntovnim karakterom, a najmlađa od njih, Tina, živi izložena svakodnevnom brutalnom fizičkom i verbalnom nasilju svojega svekra i pokušava zaštititi malodobne sinove i još nerođeno dijete. Četiri žene različitih godina, sudbina i osobnosti na stanovitoj životnoj prekretnici slijedom događaja bivaju uvučene u mrežu međuodnosa kroz koje se mijenjaju i konačno oslobađaju. (izvor: ljevak.hr)
Nives Madunić Barišić je urednica i dramaturginja na HRT-u te nagrađivana autorica dramskih tekstova, izvođenih na radiju i u kazalištu. Za djecu je napisala nekoliko igrokaza: “Mala zelena gusjenica”, “Naša je mama postala zmaj”, “Ispod zvončića se rodio kraljević” i “Luzer ili faca”.
Pročitajte više: Ove knjige za vođenje ljudi čitaju top managerice
Susanne Abel: “Sve što je ostalo nerečeno”
Tom Monderath uživa u ljubavnoj sreći koju je pronašao s Jenny i njezinim sinčićem Carlom – obitelj, nešto od čega je cijeli život bježao, sada mu je postala izvor radosti i spokoja. No ljubavnu idilu remeti činjenica da se Greti, njegovoj majci oboljeloj od Alzheimerove bolesti, stanje pogoršava. Usto, u njegovu se životu iznenada pojavio Henk, čovjek koji tvrdi da imaju zajedničkog oca. Tomu je već i nedavno saznanje da ima polusestru uzburkalo inače dovoljno uzbudljiv život televizijskog celebrityja, no pojava polubrata jednostavno je previše za njega i najradije se ne bi dublje upoznavao s njim niti kopao po prošlosti. Osobito stoga što je Henk sin njegova oca Konrada, šutljivog čovjeka s kojim Tom nikada nije ostvario prisan odnos. No Jenny, po prirodi radoznala, i Henk pronašli su zajednički jezik i zdušno se primaju istraživanja o Konradovoj prošlosti.
Konrad Monderath, cijenjeni kelnski liječnik, nije imao lak život. Još kao nezreo mladić doživio je sve strahote ratnih razaranja, a i sâm se borio u ratu te završio u američkom ratnom zarobljeništvu, gdje se suočio s teškim fizičkim radom, ali i preispitivanjem vlastitih uvjerenja. Kasnih 1940-ih stigao je u Heidelberg gdje se zaljubio u Gretu, mladu, pomalo tajanstvenu ženu s čijom se usamljenošću lako mogao povezati. Kada oboje odluče ostaviti prošlost za sobom, i ne slute da će ih jedna tajna iz najmračnijeg razdoblja njemačkog nacizma poput utvare pratiti cijeli život…
“Sve što je ostalo nerečeno” nastavak je bestselera “Greta – godine ljubavi, godine sjećanja”, no ovaj je put Susanne Abel priču ispripovijedala iz druge perspektive ponovno podrobno istraživši povijesne događaje i vješto ih pretočivši u fikciju.
Susanne Abel (1971.) rođena je u jednom selu na njemačko-francuskoj granici. “Greta – godine ljubavi, godine sjećanja” (2021.) njezin je prvi roman. Susanne Abel živi i radi u Kolnu. (Izvor: ljevak.hr)
Pročitajte više: Feminističke knjige koje zaslužuju mjesto na vašoj polici
Clarissa Pinkola Estés: “Žene koje trče s vukovima“
C. P. Estés, poznata znanstvenica i jungovska psihoanalitičarka, snažno zagovara stajalište kako je u svakoj ženi, bez obzira na dob, kulturnu pripadnost i obrazovanje, moćna intuitivna snaga, ispunjena strašću, stvaralaštvom i bezvremenskim znanjem o životu.
Na tom nam tragu, u ovoj izuzetnoj knjizi koja je pune dvije godine provela na listi bestselera The New York Timesa, predstavlja nju, Divlju ženu, koja čini samu bit ženine instinktivne prirode. Ona se i danas bori za opstanak jer nas društvo svojim nastojanjima da nas “civilizira” i ukalupi u različite krute uloge, od nje otuđuje i zamagljuje duboke, životodajne poruke iz naših duša.
U ovoj snažnoj, strasnoj knjizi, autorica nas vraća starim, interkulturalnim, arhetipskim pričama poput one o Modrobradome, Vasilisi Premudroj, Zlatokosi, o Djevojčici sa žigicama, ili predivnoj afričkoj priči o Manaweeju – kako bismo kroz njih proniknule naše vlastito ljekovito Divlje ženstvo, neizmjerno mudro i bogato te kako bismo svladale sva poglavlja pred koja nas život stavlja: ulazak u svijet žena, jedinstvo s Mužjakom, osamljenost i traganje, osjećaj otpadništva, prijateljstvo s vlastitim tijelom, preživljavanje, bijes i praštanje, seksualnost, sklad s vlastitim unutarnjim bićem, njegovanje stvaralačkoga života…
Milijuni su žena do danas uz ovu fascinantnu knjigu protrčale s vukovima. Novo izdanje Vorta Palabre, u nadahnutom prijevodu Lare Hölbling Matković, iako je pravi leksikon ženske psihologije, doslovce se čita nadušak, kao pjesma, i daje priliku nekim novim vučicama da otkriju svoju nepoznatu stranu. (izvor: skolskaknjiga.hr)
Dr. Clarissa Pinkola Estés, priznata je znanstvenica, pjesnikinja, jungovska psihoanalitičarka, i, kako sama voli naglasiti, cantadora, pripovjedačica. Bestseler “Žene koje trče s vukovima” preveden je na 30-ak jezika. Osnovno je obilježje njezina rada u istraživanju psihe i u posttraumatskim tretmanima, kao i njezinih književnih djela, tumačenje starih arhetipskih bajki, priča i tradicionalnih narodnih pjesama.
Alina Bronsky: “Najljuća jela tatarske kuhinje”
Glavna junakinja Rosa Ahmetovna krajnje je egocentrična, nametljiva, netaktična, prepredena i probitačna naratorica u ovoj obiteljskoj sagi autorice hvaljenog romana “Scherbenpark” Aline Bronsky. Kad otkrije da je njezina sedamnaestogodišnja kći, „glupa Sulfija“, trudna, i da je otac djeteta nepoznat, ona ne preže ni pred čim u nastojanju da izazove pobačaj, koristeći se različitim „narodnim receptima“ za takve slučajeve.
No unatoč svim pokušajima njezin naum se izjalovi i Sulfija u Sovjetskom centru za porode br 134 rađa kćerčicu Aminat koja je, na Rosino golemo iznenađenje i veselje, „prava Tatarka“ kao i njezina baka. Dok Rosin muž Kalganov dangubi u parku hraneći golubove i razmišljajući o smrti, Rosa se upušta u epsku bitku da otme Aminat od Sulfije, koju smatra žalosno nesposobnom majkom.
Kad Aminat malo poodraste i pretvori se u divlju i samovoljnu tinejdžericu zapne za oko ljigavom njemačkom autoru kuharica koji istražuje tatarsku kuhinju, a Rosa njegovu neprimjerenu naklonost prema njezinoj maloljetnoj unuci iskoristi da sklopi s njim dogovor koji će trima ženama iz obitelji Ahmetov omogućiti bijeg od sumornog i teškog života u Sovjetskom Savezu.
No čim se nađu na Zapadu disfunkcionalne spone koje povezuju majku, kćer i unuku počinju pucati.
Alina Bronsky rođena je u Jekaterinburgu, industrijskom gradu u podnožju Urala. U Njemačku se preselila s trinaest godina. Njezin prvi roman, “Scherbenpark”, nominiran je za jednu od najprestižnijih europskih nagrada – Nagradu Ingeborg Bachmann. Drugi roman, “Najljuća jela tatarske kuhinje”, nominiran je za nagradu Deutscher Buchpreis te 2011. za nagradu Literaturpreis des Kulturkreises der deutschen Wirtschaft te preveden na dvadesetak jezika. (Izvor: mvinfo.hr)
Pročitajte više: Knjige o održivosti – 5 knjiga koje će vam pomoći da živite zelenije
Rupi Kaur: “Mlijeko i med”
“Mlijeko i med” uspješnica je s liste bestselera New York Timesa, spoj poezije i proze koji govori o temama preživljavanja, nasilja, zlostavljanja, ljubavi, gubitka i ženstvenosti. Svako od četiri poglavlja ima svoju svrhu, liječi drugačiju bol. 2Mlijeko i med” vodi čitatelja na putovanje najgorčim trenucima života i u njima pronalazi nešto slatko, jer nešto slatko može se pronaći kamo god pogledali.
“Rupi Kaur posjeduje viziju kakvu ne biste očekivali od tako mlade osobe. Njezina je poezija jednostavna ali moćna i izlaže pogledu sve aspekte postojanja i ljudskog bića i mlade žene današnjice. Prva knjiga Rupi Kaur, “Mlijeko i med”, zbirka je pjesama koju svaka žena treba držati na noćnom ormariću. Popraćene autoričinim crtežima, iskrene i lijepe Rupine pjesme zbor su iskustava suvremene žene”, Huffington Post
“Mlijeko i med povest će svakog napaćenog čitatelja do duševnog mira – pothvat koji bez ovakvog suputnika zna potrajati godinama”, Elite Daily
Rupi Kaur autorica je i ilustratorica dviju pjesničkih zbirki. Crtanjem se počela baviti u petoj godini, kad joj je majka dala kist i rekla: “Crtaj koliko ti srce želi!” Rupi na život gleda kao na umjetničko istraživačko putovanje. Nakon studija retorike, 2014. objavljuje svoju prvu zbirku poezije, “Mlijeko i med”. Ta međunarodna uspješnica prodana je u više od milijun primjeraka i godinu se dana zadržala na top-listi New York Timesa. Dugoočekivana druga zbirka, “Sunce i njezini cvjetovi” objavljena je 2017. Kaur i u njoj istražuje bolne teme ljubavi, traume, zacjeljenja, ženstvenosti, raseljenja i revolucije. Rupi nastupa kao govornica diljem svijeta. Prepoznata je i kao fotografkinja i umjetnička direktorica i nada se da će se i u tom području uspješno izražavati.(izvor: skolskaknjiga.hr)
Joanna Bator: “Gorko, gorko”
Prva se ludo zaljubila, a ljubav ju je otjerala u ludilo. Druga je čitavog života strepila i na mračnome tavanu prinosila zavjete okrutnom, ćudljivom bogu. Treća je bježala iz sna u san, vječito gladna, napuštajući i vraćajući se samo da nestane ponovo. A četvrta, ona najmlađa, njihove je priče odlučila skupiti i otvoriti skrovišta u kojima su se skrivale, rastjerati duhove i prekinuti prokletstvo koje žene njezine obitelji prati još otkako je Berta Koch počinila zločin kojim je sve započelo. No je li započelo tek tada?
Kad u planinskom seocu kupi stogodišnju kuću iz koje je protjeran slavni vidovnjak Bazyl Ochęduszko, spisateljica Kalina Serce neočekivano pronalazi posljednje djeliće mozaika nasilne obiteljske povijesti, u kojoj se za prvotni grijeh ispašta, a prvotnu traumu nasljeđuje isključivo s majke na kćer. No Bertu, Barbaru, Violettu i Kalinu ne ujedinjuju samo krv i nasljeđe. Upletene u veličanstvenu proznu pletenicu romana “Gorko, gorko“, njihove četiri sudbine progovaraju o svijetu koji žene pokušava sputati, ali u kojemu se one, usprkos boli i pogaženim nadama, ne prestaju boriti za vlastiti prostor slobode.
Gorko, gorko!, povik kojim poljski svatovi tradicionalno pozivaju mladence da se poljube i time otjeraju “gorčinu”, u istoimenom romanu proslavljene poljske spisateljice Joanne Bator odzvanja na bezbroj načina. Humorno, gromko, sarkastično, životno i emancipacijski, baš onako kako o drami žena svoje obitelji progovara Kalina Serce, osvjetljavajući njime najtamnija mjesta i suočavajući se s vlastitim ljubavnim gubitkom. Nikada gorko nije bilo toliko slatko kao u sagi Joanne Bator: okrutnoj i nježnoj, magijskoj i realističnoj priči o žudnji za ljubavlju i slobodom.
Joanna Bator, poljska prozaistica, esejistica, feministkinja, antropologinja kulture i sveučilišna nastavnica, rodila se 1968. u Wałbrzychu. Predavala je na sveučilištima u Londonu, New Yorku i Tokiju. Objavila je i znanstveni rad “Feminizam, postmodernizam, psihoanaliza. Filozofske dileme feministkinja ‘drugoga vala’” (2001). Dobitnica je niza poljskih i inozemnih nagrada među kojima je i najvažnije poljsko književno priznanje, Nagrada Nike. Knjige su joj prevedene na više desetaka jezika, a po romanu “Mračno, skoro noć” (Ciemno, prawie noc) snimljen je film koji se može pronaći na platformi Netflix. (Izvor: mvinfo.hr)
