Male, sitne, mrvičaste i oku jedva vidljive stjenice i ove su godine ljetna zagrebačka pošast. Iako ih u Zagrebu ima još od 70-ih godina prošlog stoljeća, posljednjih su godina brojnije i izraženije no inače – ili nam se barem tako čini. Nastanile su se diljem Zagreba, a najviše ih je tamo gdje je i najviše zelenila – Maksimir, Bundek, Dubravkin put, Sljeme – sva ova popularna zagrebačka mjesta vrve stjenicama. A one – grizu.
Biljojedi, ali napadaju i ljude
Niz negativnih iskustava Zagrepčani su ispričali za Zagreb info. Jedan Zagrepčanin, koji je izvijestio o situaciji u Jurjevskoj ulici, na strani Dubravkinog puta, istaknuo je da su stjenice viđali i prijašnjih godina no nikada u ovakvim brojevima.
“Primorani smo zatvoriti prozore radi nepodnošljivog broja stjenica koje iz nekog razloga masovno navaljuju na našu stranu. Napomenuo bih da ovdje živimo dulje od 10 godina, nikad, ali baš nikad nije bilo ni blizu ovako loše”, poručio je Zagrepčanin.
Koliko mogu biti nepodnošljive iz prve smo ruke doživjeli ovog vikenda na Sljemenu – masovno su se ‘lijepile’ ljude; odjeća, oprema, kosa – sve je vrvilo stjenicama, a upadale su i u gondole sljemenske žičare kroz otvorene prozorčiće. Ruke i noge nakon ovih neželjenih susreta ostale su – izgrižene. Crvenkaste točkice, sve jedna na drugoj, na mjestima s kojih smo nemilice tjerali napasne stjenice. Iako su biljojedi, ti insekti iz nepoznatog razloga napadaju ljude, a znanstvenici su otkrili kako se možemo obraniti od njih.
Pročitajte više: Ponovno stigao smrdljivi martin. Evo kako ih se riješiti
Zašto stjenice napadaju ljude i kako se obraniti?
Iako stjenica primarno napada stabla, poznato je da može uzrokovati iritacije kod ljudi. Razlog tome je što stjenice traže hranu i sklonište, a u nedostatku platana ili kada su gusto naseljene, mogu doći u kontakt s ljudima. Njihov ugriz nije opasan, ali može izazvati svrbež, crvenilo i iritaciju kože, što je posebno neugodno u ljetnim mjesecima kada su ljudi češće na otvorenom.
Rumunjska znanstvenica Roxana Ciceoi napravila je istraživanje u kojem je jedan od zaključaka da su ove stjenice najaktivnije po vrućini. Preliminarni rezultati ispitivanja pokazuju da su stjenice građane napadale najviše sredinom dana. Oko 50 posto osoba sa simptomima imalo je krvnu grupu A2, a oko 30 posto 01.
Znanstvenici savjetuju da se na proljeće obavezno provjere listovi listopadnog drveća, najmanje jednom u dva tjedna. Ono na što trebate pripaziti prilikom provjere jest promjena boje listova. Ako se pojave žute mrlje, to znači da se ‘mušice’ hrane ovom biljkom, ali nisu fatalne za nju. One sišu biljne sokove isključivo na lišću platana te tako prouzročuju deklorofilaciju lista i smanjenje asimilacije.
Znanstvenici objašnjavaju da ih možete samo ignorirati, ali u slučajevima da vam počinju smetati, postoji trik kojim možete reducirati njihov broj. Preporučuje se korištenje mlaza vode kako bi se odstranile ove jedinke.
Za zaštitu od platanine mrežaste stjenice, preporučuje se redovito održavanje drveća: redovito orezivanje i održavanje platana može smanjiti broj skrovitih mjesta za stjenice. Bitna je i zaštita kože. Tijekom najaktivnijih mjeseci, preporučuje se nošenje dugih rukava i korištenje repelenta kako bi se smanjio rizik od ugriza.
Pročitajte više: Začinsko bilje koje možete posaditi na balkonu, tjeraju i insekte
Otkud su se pojavile?
Kako piše Ministarstvo poljoprivrede, mrežasta stjenica platane (Corythuca ciliata) američka je vrsta, otkrivena u Padovi (Italija) 1964 god., a u Zagrebu je pronađena 1970 godine te se masovno proširila gotovo na sva urbana područja u širem području Zagreba. U Zagreb je prenijeta vozilom pa je tako „preskočila“ područje između Padove i Zagreba. Sad je proširena u svim južnim i srednjoeuropskim zemljama Europe.
To je mali insekt duljine 3,2-4 mm, mliječno-bjelkaste boje koji se hrani na donjoj strani lišća, sisajući biljni sok. Ne može aktivno letjeti na veće udaljenosti nego leprša u zraku. U tako lebdećem obliku ometaju prolaznike, posebice posjetitelje ugostiteljskih objekata, parkića i dječjih igrališta. Nerijetko se ljudi žale da stjenice masovno ulaze u njihove prostorije i domove te ometaju rad. Platanina stjenica spada pod molestante; insekte koji smetaju čovjeka (muhe, komarci, buhe….).
Treba istaknuti da platanina stjenica ima brojne prirodne neprijatelje od buba mara, pauka, neke stjenice te mnogi drugi no očigledno da još nisu u stanju radikalnije smanjiti brojnost štetnika.
Foto: Canva / Ministarstvo poljoprivrede
