S početkom listopada počinje i nova akademska godina, a s početkom rujna počinje stres za brucoše i njihove roditelje koji u Zagreb (i druge sveučilišne gradove u Hrvatskoj) stižu iz drugih mjesta. Tko nema sreću imati nekakav stan(čić) u Zagrebu ili nije uspio dobiti mjesto u studentskom domu, prisiljen je – kako to već desetljećima biva u ovo doba godine – tragati po brojnim oglasnicima za stanom ili sobom za najam, piše N1.
“Čujem da cijene nisu puno veće”
Danko iz Osijeka, student medicine, nije brucoš, tu je titulu nosio lani kada je prošao brucošku muku traženja stana. Srećom po njega, potraga se isplatila. Nakon nekoliko tjedana neuspjelog traženja, zahvaljujući poznanicima svojih roditelja, uspio je naći prilično povoljan smještaj.
“Stanujem sam u garsonijeri od dvadesetak kvadrata blizu Studentskog centra i tramvaja što je idealna lokacija za studenta u Zagrebu. Najam plaćam 300 eura, a režije posebno, ali one nisu visoke. Kad čujem koliko i na kojim lokacijama stanove plaćaju neki moji prijatelji, mogu reći da sam zadovoljan. Čujem da cijene sada nisu puno veće nego lani, a vlasnici stana u kojem živim rekli su mi da ove godine ne namjeravaju podizati cijenu najamnine“, ispričao nam je.
Većina iznajmljivača u cijenu najma ne uključuje režije te prilikom sklapanja ugovora traže polog, obično u iznosu jedne mjesečne najamnine. Također preferiraju dugoročni najam, minimalno na godinu dana.
Pročitajte više: Podstanari mogu odahnuti! U pripremi je model priuštivog najma
Studentski budžet za stan – 300 do 400 eura
Uobičajeno su najtraženije, a time i najskuplje garosnijere u kojima obično živi jedan student. Cijene su im otprilike između 400 i 500 eura. Iz studentske perspektive gledano, prema oglasima u kojima traže smještaj, prosječan budžet im je između 300 i 400 eura.
Vidi se to i s druge strane, iz ponuđenih cijena jednosobnih, dvosobnih pa i većih stanova. Cijene su od 600 do 900 eura, taman takve da dvoje, troje ili više sustanara podjelom troškova ostanu u okvirima prosječnog budžeta.
Naravno, uvijek su traženiji, a time i skuplji stanovi u blizini fakulteta i studentskih domova (zbog prehrane u menzi) te u zoni tramvaja.
Maja je brucošica koja ove jeseni dolazi u Zagreb iz jednog manjeg grada u Dalmaciji studirati na Filozofskom fakultetu. Kaže da joj se roditelji ne bave turizmom (“Znam, takav je stereotip stvoren pa moram reći.”) ni turističkim rentijerstvom pa moraju opreznije baratati novcem.
“Još sam u potrazi za stanom ali i za cimericama s kojima bih podijelila troškove. Dala sam oglas prije par dana, još se nitko nije javio. A prema ovome što vidim u oglasnicima, neće baš biti jeftino ako u manjem stanu ne budemo bar dvije ili bar tri u većem stanu. Okvirno, 300 do 350 eura bih mogla dati… Moji roditelji, zapravo. A bilo bi idealno da u tom iznosu budu i režije”, kazala nam je ova buduća brucošica.
Pročitajte više: Što će se postići subvencioniranjem najma, osim učvršćivanja vladajućih struktura?
U prosjeku 15 eura po kvadratu
U oglasima vlada šarenilo ponude – od skupih, a skromno opremljenih stanova na najtraženijim lokacijama do jeftinih, ali solidno opremljenih u udaljenijim kvartovima ili na periferiji. Rjeđe se poklopi da je stan i dobro opremljen i relativno jeftin. Ili takvi odu čim se pojave u oglasima pa ih je teže uočiti.
Ponuđeni stanovi u oglasima kreću se u rasponu cijena najma od 400 do 900 pa i 1000 eura, ovisno o veličini i lokaciji. Garosnijere su najtraženije i u prosjeku skuplje. Otpriike je prosječna cijena najma 15 eura po kvadratu. U tom smislu, među skupljim kvartovima u prosjeku su Donji grad, Gornji grad i Medveščak, a jeftiniji su u Dubravi i Novom Zagrebu.
Foto: Canva
