Nigdje Europska komisija nije propisala da veliki dio sredstava mora otići u javni sektor, dok se privatni mora zadovoljiti mrvicama. Odbor za EU fondove UGP-a, stoga, poziva Vladu RH da dogovori s Europskom komisijom značajno veći udio namijenjen za poduzetnike. Gledat ćemo reprizu razdoblja nakon 2008. godine ako sredstva iz EU fondova završe u javnom sektoru, poručili su iz UGP-a.
Pročitajte više: Nataša Tramišak: Prioriteti su likvidnost, očuvanje radnih mjesta, oporavak i reforme
Kako će se koristiti sredstva iz EU fondova?
Hrvatska je osigurala značajna sredstva iz EU fondova u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. kojoj su pridodana i bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, čime na raspolaganju imamo više od 24 milijarde eura. Nažalost, prema dostupnom nacrtu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), poduzetnici se nemaju čemu veseliti. Naime, u nacrtu NPOO-u najveći dio sredstava usmjerava se na javne infrastrukturne investicije.
Razlog takve alokacije, prema objašnjenju koje je dobiveno, je u stavu Europske unije koja je osmislila Mehanizam oporavka i otpornosti i koja smatra da poduzetništvo indirektno sudjeluje u potrošnji navedenih sredstava kao dobavljači usluga, opreme i radova koji prate javne infrastrukturne radove. UGP stoga moli Vladu Republike Hrvatske da transparentno objavi temeljem točno kojeg propisa je Europska unija odredila ograničenja u alokaciji za poduzetnike.
S druge strane, preporuke Europske komisije za programiranje mjera NPOO-a za Republiku Hrvatsku specifično analiziraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja u Hrvatskoj te ističu potrebu za poboljšanjem produktivnosti rada (koja je 26% niža od prosjeka EU-a). Jedan od prijedloga je i da se jače integriraju digitalne tehnologije u tvrtke. Istaknuli su probleme kao što su nedostatak vještina, niske razine ulaganja u istraživanje i razvoj te nefleksibilnost poslovnog okruženja. Navedene probleme nije moguće poboljšati bez direktnog ulaganja u poduzetništvo i to prvenstveno putem ulaganja koja uključuju bespovratna sredstva.
Što traži udruga Glas poduzetnika?
Ovim putem, UGP traži od Vlade Republike Hrvatske sljedeće:
- Objavu cjelokupnog dokumenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, zbog transparentnosti cijelog postupka. Ako Vlada RH ne želi objaviti cjelokupan dokument, trebaju objasniti temeljem kojeg propisa im nije dopušteno objavljivati NPOO.
- Dokument je potrebno objaviti u eSavjetovanju kako bi se održale konzultacije sa stručnom, a onda i sa zainteresiranom javnosti.
- Članovima udruge Glas poduzetnika i drugih udruga poduzetnika mora se omogućiti aktivno sudjelovanje u donošenju planiranih mjera koje se odnose na gospodarstvo.
- Nakon provedenih konzultacija, Vlada Republike Hrvatske trebala bi napraviti specifičan okvir za hrvatske poduzetnike s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo ima jedan od najvećih padova BDP-a u ovoj krizi. Osim toga, važna je znati i činjenicu da je Hrvatska imala najmanje pristupa bespovratnim sredstvima jer je postala članica Europske unije tek 2013. godine. Iz tog razloga, UGP smatra da bi Vlada Republike Hrvatske trebala pregovarati s Europskom komisijom oko alociranja više sredstava privatnom sektoru.
Pročitajte više: “Centar novog života” u Petrinji prilika je za oporavak i obnovu
Važno je istaknuti i činjenicu da se svi projekti ugovoreni kroz NPOO moraju dovršiti do kolovoza 2026. godine. Poučeni dosadašnjim iskustvom svjesni su da zbog velikih problema u ishođenju potrebnih dozvola i suglasnosti, postupcima evaluacije prijava te provedbi javnih nabava, postoji velika vjerojatnost da većina projekata neće na vrijeme biti ugovorena i provedena. Konkretno, to znači da će i gospodarski oporavak trajati dulje. Brojna znanstvena istraživanja pokazuju da ulaganja u privatni sektor u zemljama u razvoju značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija i ako se ne poveća alokacija raspoloživih EU sredstava u privatni sektor, Hrvatska će u ovoj krizi biti duže nego nakon one u 2008. godini.
“S obzirom na to da smo u 2020. godini imali treći najveći pad BDP-a u Europskoj uniji, kao i činjenicu da je Hrvatska na začelju EU po većini gospodarskih pokazatelja, smatramo da dostupan Nacrt NPOO-a ne pruža adekvatan odgovor za gospodarski oporavak. Osnovni razlog je taj što isti ignorira poticanje poduzetničkih investicija kao jednog od glavnih pokretača razvoja. Izostanak poduzetničkih investicija znatno će usporiti oporavak i uspostavu otpornosti gospodarstva”, rekao je Kristian Korunić, koordinator Odbora za EU fondove.
“Vlada RH često ističe da smo jedna od „pobjednica“ u ugovaranju alokacije u odnosu na druge kohezijske zemlje, pa stoga apeliramo da se dodatno potrude i dokaže kroz pregovaranje većeg udjela sredstava za poduzetnike kroz planirane mjere za oporavak i otpornost, i to u većem udjelu u obliku bespovratnih sredstava, a manjem u obliku financijskih instrumenata. Također, važno je osim samog osiguranog iznosa svoje kapacitete dokazati kroz kvalitetan i transparentan proces programiranja, a prateći primjere dobre prakse drugih EU zemlja koje u sam proces uključuju široku reprezentativnost svih budućih korisnika sredstava. Dodjela alokacije je u tom pogledu ne samo uspjeh, nego i obveza Vlade RH da ta sredstva pametno te učinkovito rasporedi na način da doprinesu gospodarskom oporavku Hrvatske”, rekla je Natalia Zielinska, članica Odbora za EU fondove.
Foto: Unsplash/ Guillaume Périgois
