Posljednjih je godina svijet suočen s valom promjene koji u prvi plan stavlja dobrobit za okoliš, ljude i životinje. Iste su promjene pogodile i modnu industriju, u kojoj je kao odgovor na princip „fast fashion” formiran „slow fashion” pokret. O čemu je zapavo riječ?
Jeste li se ikada našli u situaciji u kojoj otvorite svoj ormar ali jednostavno, unatoč natrpanim policama, imate osjećaj kao da nemate što obući?
Ta je situacija posljedica kapitalističke konzumerske kulture u kojoj živimo, i koja nas potiče da uvijek iznova kupujemo odjeću koja je jeftina i u trendu, kako bismo se osjećali bolje. Odjeću koju različiti brendovi gotovo svaki tjedan izbacuju na tržište i koja se temelji na ubrzanoj proizvodnji nazivamo “brzom modom”.
Odjeća proizvedena ovim principom ne košta mnogo i nije trajna, a potaknuta je uglavnom utjecajima s društvenih medija. Promjene u trendovima rezultiraju kratkim nošenjem i brzim odbacivanjem zbog čega je modna industrija jedan od najvećih zagađivača okoliša.
Za razliku od toga, slow fashion princip karakterizira proizvodnja odjeće od kvalitetnih, trajnih materijala i prodaja kroz male, lokalne trgovine, a ne brojne lance trgovina istog brenda. Drugim riječima, radi se o kolekcijama odjeće specifičnih, bezvremenskih dizajna, koje se ne pojavljuju više od dva, tri puta godišnje.
Održivost i etičnost „slow fashion“ principa
Mnoga negativna obilježja brze mode nisu odmah vidljiva. To su primjerice troškovi ljudskog rada. Prema navodima magazina Longevity, takvu odjeću najčešće izrađuju osobe koje žive od šokantno niskih plaća, radeći u teškim uvjetima i pod intenzivnim pritiskom.
Nadalje, kad razmišljamo o zagađenju, najčešće su nam prva asocijacija rafinerije nafte koje otpuštaju različite štetne plinove ili zagađenje mora plastikom. Ono na što ne mislimo je modna industrija. Međutim, upravo se ona smatra drugim najvećim zagađivačem, odmah iza ugljikovodika tj. fosilnih goriva.
Slow fashion pokret pojavio se prije nekoliko godina kako bi pokazao odgovornost i svjesnost proizvođača odjeće i njezinih konzumenata. Naglasak je odjeće proizvedene na ovaj način na brizi za okoliš, a predmeti se nerijetko prodaju upravo u zemlji u kojoj su izrađeni, što pomaže u očuvanju radnih mjesta u tekstilnoj industriji.
Svijest o „sporoj modi“ raste i u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je koristi ovog koncepta prepoznala poduzetnica Ljerka Zmaić, osnivačica Pretafinira, obrta za kreiranje radne i dnevne odjeće. Mnogo odjeće, smatra, ima nepotrebne i nefunkcionalne detalje koji otežavaju održavanje proizvoda, te nepotrebno troše energiju u procesu proizvodnje.
„Trajnosti proizvoda ne pridonosi samo kvalitetan materijal nego i sama izrada.“
Ponekad se odjevni predmeti iz radne i dnevne odjeće razlikuju samo po vrsti materijala od kojega se izrađuju. Dok se dnevna odjeća izrađuje od materijala kao što su vuna, svila, lan i pamuk, radna se odjeća izrađuje od kvalitetnih mješavina pamučnog materijala i poliestera. Poliester pridonosi trajnosti materijala usprkos čestom pranju te boljoj izmjeni vlage od unutarnje prema vanjskoj strani materijala.
Dobra se izvedba, tvrdi Ljerka, najbolje može uočiti na unutarnjoj strani proizvoda, gdje šavovi moraju biti izvedeni gustim štepom i višestrukim prošivavanjem na kritičnim mjestima kako se nakon kratkog vremena ne bi raspali.
Slow fashion je, dakle, pokret koji se može smatrati pobunom na fast fashion. Također je važan pomak prema transparentnosti proizvodnog procesa počevši od nabave materijala i njegovog porijekla sa naglaskom na reciklirane materijale, etičkog odnosa prema radnicima te načina tretiranja otpada i njegovog zbrinjavanja.
Odnosi se i na poštivanje tekstilnih umjetnosti i zanata, od kojih su se mnogi izgubili u tvornicama visoke mode i masovne proizvodnje te potiče kupovinu već nošene ili redizajniranje stare odjeće.
Da zaključimo – možda nećemo uspjeti promijeniti svijet na razini lanaca opskrbe, ni osigurati pravedne plaće svim radnicima modne industrije, ali neke stvari ipak možemo promijeniti. Kao aktivni sudionici na tržištu, promjena koju možemo potaknuti sastoji se od malih odluka koje svakodnevno donosimo. Stoga birajte odgovornu potrošnju, kupujte kvalitetno i zapamtite da svojim navikama i težnjama oblikujete budućnost.
Tekst pripremljen u suradnji s Pretafinirom.
Foto: Pretafinir/Nikola Perović
