Jeste li ikada razmišljali postoji li šizofrenija na poslu? Marina Marjanović, CEO u Namještaju Mima d.o.o., podijelila je na svom LinkedIn profilu priču o šizofreniji koju je povezala upravo sa šizofrenijom na radnom mjestu. Riječ je o situacijama u kojima nadređeni podređenima šalju kontradiktorne poruke, poput „skrati rok i poboljšaj proizvod“, a znamo da će skraćenje roka zapravo negativno utjecati na kvalitetu proizvoda.
O svemu razgovaramo s Ivanom Štulić, osnivačicom i CEO u IS-KORAKU, trenericom, konzultanticom i coachericom specijaliziranom za implementaciju pozitivne psihologije u poslovanje i osobni razvoj.
‘Skrati rok, ali poboljšaj proizvod’. Problem je u kontradiktornim porukama
Istraživanje „Double Bind Theory“ doktora Gregoryja Batesona navodi da je uzrok šizofrenije u obiteljima kada dijete dobiva kontradiktorne poruke. Recimo, kada dijete riječima dobiva ljubav, a neverbalnom komunikacijom odbojnost. To su poruke poput „misli svojom glavom“, a onda kada misli svojom glavom i učini kako je mislio, nastupaju kritika, batine i ono najgore – povlačenje ljubavi. Djeca u tako kontradiktornom okruženju razvijaju podjelu ličnosti, halucinacije i paralelni svijet. Jedan dio ličnosti sluša jedne poruke, a drugi dio ličnosti druge poruke.
A može li se slična situacija preslikati i na posao, pita se Marjanović. Kako je napisala u objavi, u kompanijama možemo primijetiti organizacijsku šizofreniju u kojoj svaki dan dobivamo i šaljemo poruke kontradiktornog sadržaja:
- Skrati rok i poboljšaj proizvod, a znamo da će skraćenje roka utjecati na kvalitetu proizvoda.
- Budi efektivan i probaj nove stvari, a znamo da „probati nove stvari“ znači gubiti efektivnost.
- Povećaj promet, a smanji budžet…
„Ovo samo pokazuje koliko su komunikacija i poruke koje šaljemo u organizaciji ključni za razvoj i stvaranje zdrave organizacije“, zaključila je Marjanović.
Pročitajte više: Marina Marjanović, CEO MIMA: ‘Prije sam zbog konkurencije plakala’
Zaposlenik će vjerojatno jednostavno – odlučiti otići
Ivana Štulić naglašava da postoji mnogo negativnih posljedica koje ovakva kontradiktornost ostavlja na zaposlenike. Zaposlenici se mogu osjećati nelagodno radeći u kompaniji koja je na ovaj način kontradiktorna, pogotovo ako su im integritet i iskrenost visoko na ljestvici osobnih vrijednosti. Ako postoji veliki konflikt vrijednosti, vrlo je vjerojatno da će zaposlenik u nekom trenutku, kad vidi da je to modus operandi kompanije i da se ništa neće promijeniti – jednostavno otići.
Štulić navodi da u mnogim organizacijama postoje kontradiktorne poruke koje zbunjuju i iscrpljuju zaposlenike i klijente. Stoga možemo reći da ponašanje neke kompanije ima šizofrene elemente koji podsjećaju na ponašanje osobe koja pati od ozbiljne psihičke bolesti koja se zove šizofrenija. Smatra da se taj naziv koristi više kako bi se sa što manje riječi objasnilo koliko su posljedice takvih poruka opasne za primaoce, nego što baš cijelu organizaciju možemo nužno prozvati šizofrenom.
Pročitajte više: Coacherica Ivana Štulić: Toksično radno mjesto može ozdraviti, ali bolje je od početka njegovati optimizam na radnom mjestu
Jesu li vrijednosti vaše kompanije samo mrtvo slovo na papiru?
Primjera je mnogo. Već sam kapitalizam, koji se vrti oko profita, proturječan je s vizijom koju većina kompanija ima – da donese neku novu vrijednost kupcima i idejom da je u fokusu to, a ne profit.
„Nadalje, tu je parola ‘inovacije su dobrodošle’, a onda se svaki prijedlog ubije prije nego što se uopće pošteno ocijeni. Ili ‘kupac je na prvom mjestu’, a istovremeno se zbog maksimizacije zarade na kupcu, njemu laže ili prikriva istina. Vrlo je često i da su proglašene načelne vrijednosti kompanije poput poštovanja, izvrsnosti ili integriteta, a one su samo mrtvo slovo na papiru. Svi takvi primjeri doprinose tome da se i zaposlenici pitaju ‘čekaj malo, tko tu koga obmanjuje’, a onda posljedično i kupci ostaju zbunjeni“, objašnjava Štulić.
Dodaje da ako je nadređeni inače osoba s integritetom koja govori ono što misli i radi ono što govori, onda kontradiktorne poruke uopće neće biti opcija. S druge strane, zaposlenik treba, ako primijeti da su mu upućene kontradiktorne poruke, otvoreno komunicirati s nadređenim i biti spreman saslušati ga.
„Ako zaposlenik može razgovarati o bilo kojoj potencijalno teškoj temi s nadređenim, onda će moći razgovarati i o ovoj“, zaključuje Štulić.
Foto: Canva / Privatna arhiva
