Mnogo mladih ekonomistica financijskog smjera želi karijeru u investicijskom bankarstvu, investicijskim fondovima ili brokerskim kućama. Znamo da je naše tržište daleko iza financijskih središta poput Londona ili New Yorka i da mnoge od njih sanjaju kako će otići tamo i izgraditi vrhunsku karijeru.
Silvana Milić, članica Uprave PBZ Investa je sve to prošla, bila je i u Americi, ali se vratila i ovdje izgradila uspješnu karijeru.
Amerikanci žive da bi radili, a mi ipak radimo da bismo živjeli
Kao i mnogi, zadnji razred srednje škole završila je u SAD-u, stoga odluka da se preseli u New York i tamo počne graditi karijeru nakon završetka fakulteta u Zagrebu, nije bila teška – „to je ostvarenje snova koje se bojimo sanjati“ kaže Silvana Milić. Počela je u samom srcu Manhattana radeći kao pomoćnica izvršnog direktora jedne financijske institucije.
“Bilo je zahtjevno, no i izazovno, imala sam priliku jako puno naučiti. Prije svega radnu etiku, i provođenje u djelo: My word is my bond. Tada sam shvatila koliko malo zapravo znam o financijama nakon završetka fakulteta, te sam subote provodila učeći u knjižnici, kako bi razumjela o čemu moji nadređeni pričaju.”
Kao i svaki početnik, imala je radno mjesto bez prozora. “Na posao sam dolazila prije 9, a odlazila kasno navečer. Činilo se da po mraku dolazim i po mraku odlazim s posla . Znalo se desiti da izađem s posla, ulice su mokre, a ja ne znam da li su ih prali ili je padala kiša, jer su zgrade jako visoke i vi gotovo ne vidite nebo.
Shvatila sam da životni stil poslovnih ljudi tamo meni baš i ne odgovara. New York je fantastičan grad, ali kad radiš tamo, nemaš prilike koristiti sve blagodati tog grada. Jer da bi nakon dugog radnog dana mogla izaći s prijateljima na večeru, otići na koncert ili musical, moraš živjeti na Manhattanu, a to užasno puno košta. Putovanje u ostale dijelove grada uzima jako puno vremena i nije najsigurnije koristiti javni gradski prijevoz kad padne mrak.
Sastavni dio poslovnog svijeta je biti prisutan, družiti se i nakon radnog vremena, odlaziti na događaje. Bilo mi je ponekad frustrirajuće raditi u New Yorku, a ne biti u mogućnosti uživati u njemu, jer je nakon mnogobrojnih sati na poslu bilo jako teško pronaći energiju za izaći na druženje. Polako sam shvatila da Amerikanci žive da bi radili, a mi ipak radimo da bismo živjeli. Ovdje imam roditelje, znam da nikad neću zaraditi ogroman novac koji bi tamo mogla. Ali sam vidjela ljude koji tamo imaju te novce i ne mogu ih iskoristiti. Tada sam zaključila da meni takav život ne treba i da se želim vratiti u Hrvatsku. I dan, danas obožavam otići u New York, ali to mi je sasvim dovoljno.” kaže Silvana.
Nakon povratka u Hrvatsku pružila joj se prilika da radi u nevladinoj udruzi gdje je radila na kulturnoj orijentaciji izbjeglica iz „trećih zemalja“ koji su dobili dozvolu za preseljenje u SAD. Tu je puno naučila o pristupu ljudima iz različitih okružja, izvještavanju, prezentaciji, kako razgovarati s različitim ljudima i prenijeti im ključne poruke, a imala je i prvog pravog mentora u karijeri- šeficu Suzanu Paklar. Putovala je po Hrvatskoj i Europi i naučila puno o različitim kulturama.
Od brokerice do članice Uprave
Kako je taj posao uključivao stalna putovanja, nakon dvije godine odlučila se vratiti financijskom sektoru i u Hrvatskoj karijeru nastavlja kao broker u ZB brokerima gdje je provela 5 godina i napredovala do pozicije glavnog brokera. Njezin šef se je nasmijao kad je šokirana prvi dan, gledajući u ekran Burze, rekla: “Ali ovdje je prošlo deset sekundi i nije se dogodila niti jedna transakcija!” Silvana kaže da su pravila u industriji ista kod nas i u svijetu, ali je ogromna razlika u dinamici poslovanja.
Početna pozicija u industriji je broker, a Silvana je stava da na toj poziciji možete raditi samo nekoliko godina iz razloga što vas to “pojede”, to je kontinuirani fokus i puno stresa.”Vi morate paziti na svaku brojku, jer će vas greška puno koštati, ne kao u medicini kad to košta ljudski život i ne želim uspoređivati s tim jer nije tako strašno, ali nije vam ni svejedno jer možete napraviti veliku štetu.” kaže Silvana Milić.
Budući da je brokerska industrija fokusirana samo na Hrvatsku, 2008. prelazi u PBZ Invest jer fondovska industrija ulaže i na inozemnim tržištima što je vidjela kao priliku za daljnji razvoj. Nakon 5 godina, 2013, dolazi do promjene vlasnika u PBZ Investu, te joj se pružila prilika da radi posao iz snova – njena pozicija je CIO – Chief Investment Officer. “Sve što sam radila u svojoj karijeri radila sam u tom smjeru. Jako je važno fundamentalno razumjeti tržište, što sam imala prilike naučiti radeći kao analitičar u PBZ Investu, ali razumjeti i kako funkcionira samo tržište što sam naučila radeći kao broker. U ovom poslu morate se razviti kao individua – specijalizirati se, ali i biti timski igrač.
Sad se bavim širim konceptima – no još uvijek je tržište kapitala i njegove promjene prisutno, planiram strategije, ali ipak prvenstveno osluškujem što tržište traži i prema tome usmjeravamo razvoj proizvoda. Preuzimanje nam je donijelo puno novih znanja i primjenu svjetskih principa i iskustva. Ipak, naš posao nije samo tržište kapitala, ove godine smo jako puno vremena proveli pišući politike i procedure – usklađujući poslovne procese sa direktivama EU. To nije bilo zanimljivo, niti izazovno, naprotiv, no sastavni je dio našeg posla, jer u ovom poslu prije svega je važno biti dosljedan i transparentan” dodaje.
Žene u investicijskoj industriji čine svega 10%
Investicijska industrija globalno ima oko 10% žena na vodećim pozicijama. Ako se radi o najrizičnijim, hedge fondovima, onda ih ima još manje. Mnoga istraživanja do sad su pokazala da je to vjerojatno i utjecalo na financijsku krizu jer su žene manje sklone preuzimanju rizika što bi sigurno utjecalo na industriju.
“Budući da imamo fondove koji ulažu na globalnim tržištima sasvim je logično da će upravitelj fonda kasno navečer pogledati kako je završila američka burza, čak i čuti se telefonom s kolegama i prokomentirati. To nije posao 9-5, iako nemamo politiku dugog ostajanja na poslu nakon završetka radnog vremena. Ali može se desiti da morate odraditi neki konferencijski poziv, sastanak i slično. To je sigurno jedan od faktora koji odvraća žene od ove industrije. U odabiru zaposlenika mogućnost da se uz stručno i vremenski posvetite poslu prevladava, stoga, obzirom na tu karakteristiku nije iznenađujuće da žene ne dominiraju u našoj industriji.” kaže Silvana Milić.
Kod nas se na prvi pogled čini da je situacija puno bolja jer su na čelu investicijskih fondova u vlasništvu banaka žene: RBA Invest, ZABA Invest, Intercapital, Erste Asset Managment, PBZ Invest. U PBZ Investu ukupno je 18 zaposlenih, od čega 12 čine žene što na prvi pogled izgleda sjajno. Ipak, od 5 zaposlenih upravitelja fondovima, 3 su muškarci, no i tu je udio žena puno bolji od prosjeka. Dok je vidljivo da su žene prisutne u upravljanu investicijskim fondovima, prema dostupnim podacima ne vidimo ih u upravama društava za upravljane rizičnim kapitalom, niti u mirovinskim fondovima.
Foto: zoomiraj.com
