Svjedočili smo nedavno gnjusnom zlostavljanju 14-godišnje djevojčice od strane dvojice 19-godišnjaka u Splitu. Da nije intervenirao žrtvin brat, zlostavljanje bi se vjerojatno nastavilo. Znamo, ovo je slučaj maloljetnice, ali ono što nam plijeni pažnju jest da to nije jedini takav slučaj. Djevojčice u pubertetu sustavno su zlostavljane od strane muškaraca starije dobi, ali prisiljene su šutjeti, što zbog srama što zbog nemoći.
Rodno uvjetovano
Postavlja se pitanje – koliko još žena, žrtava nasilja i državnog nemara mora trpjeti ili kobno završiti da se taj problem, o kojem se promišlja tek kratko nakon kobnog događaja, konačno riješi? Kada će zlostavljanje žena biti na vrijeme zaustavljeno i pravedno kažnjeno? Kad ćemo zaustaviti silovanje? I kad ćemo konačno progovoriti o rodnoj uvjetovanosti zlostavljanja?
Pročitajte više: Koliko puta žene trebaju prijaviti nasilje da bi pravosuđe i policija reagirali?
Ovdje ćemo se osvrnuti na istraživanje o spolnom uznemiravanju. Spolno uznemiravanje nije novonastali fenomen. Silovanje i uznemiravanje se događaju dug niz godina, ali o njemu se progovara tek kad slučaj, kao što je slučaj u Splitu, dospije u medije. To samo ide u prilog tome da se uznemiravanje ne rješava, ni proaktivno, ni učinkovito.
Cijeli rafal spolnog nasilja osobito se događa na poslu, što društvo tolerira. Brojna istraživanja, a i sam #metoo pokret koji je krenuo krajem 2017. godine, pokazala su da spolno uznemiravanje na radnom mjesto krije ispod radara. Treba naglasiti da je spolno uznemiravanje rodno uvjetovano nasilje protiv žena. Jer muškarac je u većini slučajeva počinitelj, a većina žrtava – žene.
No, što na pokazuje istraživanje?
Istraživanje nastalo u okviru projekta Frida – projekt protiv spolnog uznemiravanja na radnom mjestu kojeg je osmislila i provela Dunja Bonacci Skenderović, neovisna stručnjakinja za suzbijanje nasilja protiv žena. Rađeno je na prigodom uzorku. U istraživanju je sudjelovalo 448 osoba. Od toga 92.41% žena, 7.14% muškaraca, dok 0.45% nije odgovorilo na pitanje.
Pročitajte više: Istraživanje o spolnom uznemiravanju: Čak ga je 71.36 ispitanika i ispitanica doživjelo na radnom mjestu!
Čak 71.36% ispitanika/-ca je odgovorilo da su tijekom dosadašnjeg radnog vijeka doživjeli spolno uznemiravanje na radnome mjestu. Udio žena koje su doživjele spolno uznemiravanje na radnome mjestu iznosi 73.36%, a muškaraca 50.00%. Najčešći oblici spolnog uznemiravanja u čak 90.09% jesu neželjene seksualne primjedbe te sugestivni i uvredljivi komentari i/ili šale usmjerene prema osobi ili izrečene u prisutnosti osobe.
Najčešći razlog neprijavljivanja spolnog uznemiravanja je nepovjerenje u poslodavca – ispitanici/-ce u 56.77% smatraju da poslodavac neće ništa poduzeti u slučaju prijave. Zašto je tome tako? Postoje ovdje još dva faktora. Nadređeni brane jedan drugog, pa se obraćanje poslodavcu odgađa jer žena zna da svi oni u nekom segmentu zlostavljaju djelatnice i upetljani su u mrežu.
“Žena je to tražila”
Treći razlog je šovinistička izjava muškarca koje društvo često podupire: Žena je to tražila, obukla se neprimjereno, preko kreveta je htjela doći do slave ili moći ili karijere. I tu je zabranjeno reći: To je bilo silovanje! Kao da društvo ne shvaća da je sustav toliko zapetljan da se boje pisnuti o svojim traumama.
Kao žena, svjedočila sam razno-raznim komentarima na poslu, a u liftu je čak došlo do fizičkog kontakta gdje sam se fizički branila od poslodavca. Htjela sam prijaviti, ali kome? Gdje su dokazi. “Sama si to tražila”, govorkali su. A ja sam samo htjela obaviti posao. Od početka do kraja karijere u toj firmi, dolazila sam s grčom u želucu. Dotični je nastavio s komentarima sve dok nisam dala otkaz da bi mi na kraju široke ruke ponudio novac, kako bih s njime ostala u kontaktu. Na što nisam pristala.
Žene, budite hrabre jer svaki iskorak jedne hrabre žene je korak naprijed za sve žene!
Foto: Unsplash/Kat J
