Vlatka Kos certificirani je Scrum Master. Trenutačno radi u Raiffeisenbank Hrvatska. U ovu je tvrtku došla u prosincu 2021., no otkrila nam je kako je tekao njezin karijerni put do tog trenutka. Također nam je pojasnila što točno Scrum Master radi, ali i kako ona održava balans između privatnog i poslovnog.
“Ovo se pokazao kao najbolji izbor jer sam ušla u sasvim jedan novi poslovni svijet koji me i odnio u drugom smjeru“
Dugi niz godina radila je za najvećeg operatera u telekom industriji. To joj je bila velika želja jer je oduvijek htjela raditi u velikom i organiziranom sustavu.
“Počela sam raditi kao studentica ekonomije na Tehničkoj podršci za Poslovne korisnike. Zamislite studenticu ekonomije bez tehničkog znanja kako poslovnom korisniku objašnjava kako riješiti problem? Tu sam shvatila što znači priviknuti se na korporaciju i naučiti maksimalno puno u minimalnom vremenskom roku”, prisjeća se Vlatka.
S vremenom je, iz popularno zvanog „CS-a“ (Odjel za Korisničko iskustvo) gdje je promijenila nekoliko pozicija, prešla na novo radno mjestu u Odjel za analitiku i upravljanje prodajnim kanalima, da bi se naposlijetku pridružila Odjelu za Agilnu transformaciju i počela raditi kao Scrum Master.
“Ovo se pokazao kao najbolji izbor jer sam ušla u sasvim jedan novi poslovni svijet koji me i odnio u drugom smjeru, ali samo iz perspektive industrije – prelazim u Raiffeisen Bank Austria, u IT Delivery odjel gdje nastavljam put kroz agilni svijet i radim kao Scrum Master u jednom od timova”, dodala je Vlatka.
Demistifikacija Scrum Mastera?
Kos se ovim dijelom posla bavi već tri godine i ističe da je za ljude pravi izazov shvatiti što je uopće Scrum Master. Svi jako žele takvu poziciju u timu i misle da je ona potrebna, no zamjenjuju ju s primjerice project managerom ili nekom vrstom voditelja.
“Jako sam se uključila u cijelu tu našu agilnu zajednicu i stvarno želim malo demistificirati što uopće radi Scrum Master i koja je njegova svrha. To nije nekakva tajnica, nego pravi vođa tima i osoba koja ima trojaku ulogu. Tu je da uči i coacha cijelu organizaciju product ownera, ali i cijeli tim. Timu pomaže da njegovi članovi budu što samostalniji, što skloniji tome da se sami organiziraju i da na kraju dana budu odgovorni za to na čemu su radili i što trebaju isporučiti. Osim što im Scrum Master pomaže da naprave sve što su se obvezali, olakšava im i komunikaciju s ostatkom kompanije. Product owneru također pripomaže u organizaciji posla na koji se on obvezao upravi, stake holderima, kome god, a tu je i da mijenja mindset“, objasnila je.
Pročitajte više: Sanja Balenović, Senior IT Governance Specialist u Raiffeisenu: Teška bolest nije me spriječila da radim punim plućima i budem tu za svoje sinove
Scrum Master – izuzetno bitna pozicija za sve u timu
Ističe kako organiziranost i samostalnost nisu stvari koje su svim ljudima prirodne. Ljudi te stvari moraju naučiti, one ne dolaze preko noći i puno tih karakteristika čovjek nije ni svjesan da nema.
Stoga je uloga Scrum Mastera itekako potrebna. To je osoba koja će na živim primjerima pokazati kako nešto raditi jednostavnije i brže. Scum Master vam tako ukazuje na alate i tehnike kojima možete ubrzati i olakšati posao, ali vam i pomaž da dobijete funkcionalan produkt, uslugu ili nešto treće na što ste se obvezali. On je ujedno i psiholog i jako strpljiva osoba.
“A što se tiče same organizacije, tu je zadaća Scrum Mastera primarno mindset. Treba doći do toga da u potpunosti vjerujete timu ljudi da će isporučiti ono na što su se obvezali, bez da ih morate stalno preispitivati. Naravno, bitno je da kao Scrum Master i dalje aktivno sudjelujete u razvoju, ali isto tako je bitno da ne morate micro – managerirati i da imate tim sturčnjaka koji će dati sve od sebe. Isto tako je bitno i to da oni imaju povjerenje u vas da vas pitaju što i kako dalje”, dodaje.
Komunikacija između timova je također jako bitna jer neki timovi zajednički rade na nekom proizvodu. Njih također treba pratiti i olakšati im tu komunikaciju.
Pročitajte više: Anita Ćaćić iz agencije FIVE: Posao je menadžera naći pravu osobu za projekt i pravi projekt za pravu osobu
Budući Scrum Masteri pripremite se na ove izazove
Nedugo nakon što se počela baviti Scrumom i voditi vlastiti tim, odlaskom kolege morala je preuzeti vodstvo nad dva druga tima.
„Taj dio je bio vrlo izazovan. U jednom danu znala sam imati po tri ista eventa u totalno različitim temama pa sam se i ja nekad morala podsjetiti što je tema kojeg”, prisjetila se Vlatka te dodala:
“Osim toga kao najveći izazov izdvojila bih onaj na razini psihologije ljudi. Prelaskom na agilno nisu svi timovi i pojedinci iz istih oduševljeni. Moraju učiti nešto novo nakon niza godina rada na kompletno drugačiji način i sasvim je prirodno da u tom trenutku svjesno ili nesvjesno pružaju otpor.“ Iz toga je shvatila koliko je pristup na osobnoj razini bitan, koliko god vremena oduzeo.
Ova pravila ponašanja usvojiti!
Kako je Vlatka spomenula da se određeni ljudi u timu teško prilagođavaju na novitete u poslovanju, poput primjerice dolaska Scrum Mastera, zanimalo nas je kako se ona prilagodila ne samo radu u timu, već i korporaciji.
“Nikada nisam radila van korporacije. Započela sam svoju karijeru u korporaciji i dan danas radim u korporaciji.Tako da ja za drugo ne znam. U korporaciji se ili prilagodite ili se ne prilagodite i nastavite svoju sudbinu negdje drugdje. Korporacija je takva kakva je. Teško ju je mijenjati. Treba puno godina i više skupina ljudi da biste nešto promijenili”, otkrila nam je.
Mnogi nailaze na pitanje kako se prilagoditi korporaciji, ali i bilo kojem drugom timu ljudi. No, Vlatka ima sjajne savjete za njih.
“Korporacija je dobra jer ako primjerice niste timski igrač opet možete naći nekakav posao za sebe. Ako se ne nalazite u onome za što ste se školovali na bilo koji način možete opet možete vrlo lako promijeniti posao ili odjel. Ne morate nužno odmah mijenjati kompaniju. Ali ono što bih ja izdvojila kao generalno pravilo je da kada dođete u korporaciju, istu skenirate. Upoznajete se sa što više s ljudima, s procesima, dobro slušajte način na koji timovi fukcioniraju, kako se razvijaju proizvodi i usluge. Onda tek krenite u akciju. Jer ako krenete preagresivno i očekujete da se ta okolina u koju ste vi došli promijeni zbog vas, to će vam se okrenuti kao bumerang”, objasnila nam je Vlatka koja je istaknula da ova pravila ne vrijede samo za korporaciju već za bilo koji tim.
“Uvijek se vodim balansom u životu”
Ako ste na poziciji kao što je Scrum Master može biti teško uskladiti privatno i poslovno, ali Vlatka se sjajno nosi s ovim izazovom.
“Uvijek se vodim balansom u životu jer nijedan dio života ne smije dugo patiti. Zašto kažem dugo? Zato jer uvijek ima na poslu perioda kada treba potegnuti i stisnuti rokove imajući na umu da to nije zauvijek. Postojali su trenuci u kojima sam morala raditi puno više od klasičnog radnog vremena i propustiti neki dogovor ili otkazati već nešto unaprijed planiramo. Bilo je ovdje i suza i smijeha i radosti i tuge, ali sam znala da dugoročno nosi osjećaj zadovoljstvo i u konačnici ostvarenje nekog rezultata”, otkrila nam je Vlatka.
Kako je njezin privatni život prije svega obiteljski, smatra da su podrška i razumijevanje obitelji, a pogotovo partnera, itekako bitni. I njezin suprug radi za jednu veliku kompaniju. Stoga, razumije one trenutke kad se nešto mora napraviti pa nalaze balans u tome i u brizi oko danas već četverogodišnje djevojčice.
“U tim trenucima nastojim dan podijeliti na tri dijela. Onaj klasični poslovni od ujutro pa do popodnevnih sati, zatim se pokušam isključiti i privatno vrijeme maksimalno prilagoditi obitelji i svim sastavnim dijelovima popodneva i večeri. Nakon toga kasnije nastupi „treća smjena“. Kad svi zaspu, Nespresso, laptop i odrada svega što još moram”, priznala nam je Vlatka.
Pročitajte više: Žene napuštaju tehnološku industriju zbog diskriminacije na radnom mjestu
Prekovremeni su nekad nužni
Vlatkin dan je možda prožet obavezama, u kojima u konačnici i uživa, no nije sklona prekovremenim satima.
“U prosjeku radim 8 sati dnevno i toga se pokušavam držati. Ne zato jer sam rob toga da moram izaći iz ureda točno u 17 sati već zato jer sama gospodarim svojim vremenom, a to je jedini resurs s kojim ja aktivno upravljam. Tu je bitna organizacija i realna procjena radnih zadataka i obaveza”, otkrila nam je.
Doduše, nekad su prekovremeni sati nužni, pogotovo ako ste gladni uspjeha.
“To je kao kada ste u školi morali nešto dobro naučiti. Tada ste morali izdvojiti ekstra trud. Tako je i na poslu. Na meni je hoću li ostvariti neki prosjek ili ipak hoću nešto više. Netko je zadovoljan s točkom na kojoj se nalazi, a netko želi nastaviti svoje putovanje dalje. Željeli biti prosjek ili više od toga, to je sve normalno i prirodno, samo je bitno da je čovjek iskren sa sobom i prema okolini u kojoj radi”, objasnila je Vlatka. Također, ističe da takav stil rada nije zdravo stalno primjenjivati jer čovjek mora imati jasnu granicu između privatnog i poslovnog, pogotovo ako ima obitelj.
MBA odradila u vrijeme porodiljnog
Vlatka se odlučila na MBA stipendiju u vrijeme porodiljnog. Stoga nam je za kraj rekla nešto više o ovom iskustvu za koje je balans između privatnog i poslovnog itekako potreban.
“Edukacija je konstanta u mojem životu. Od prvih školskih dana do danas uvijek sam se trudila napraviti korak više. Osoba sam koja ne voli dugo biti u comfort zoni već rasti, pa je prijava na stipendijsko natjecanja na porodiljnom dopustu bila stvar odluke za koju sam smatrala da može promijeniti moj poslovni put na bolje”, objasnila nam je Vlatka.
Znala je da je, ako osvoji MBA stipendiju, put do konačnog cilja dug. Ali, podrška kod kuće i želja da malo uključi sive stanice nakon gotovo godinu dana fokusa isključivo na probleme jedne nove mame, ipak su ju potaknuli na to da se prijavi za stipendiju.
“Čim sam osjetila adrenalin ulaskom u dvoranu rekla sam si: Ti to možeš. I ostalo je povijest, kako bi narod rekao. Nažalost tu priča ne staje. Poanta MBA školovanja je, osim učenja i networkinga, i dobra zabava, što je mojoj generaciji izostalo zbog pandemije. Praktički cijeli MBA studij sam odradila iz radne sobe putem Zoom-a što je bilo iznimno teško psihički”, zaključila je.
Foto: Vlatka Kos privatna arhiva
