Američki novinar i osnivač tvrtke Axios Jim VandeHei u svojem je nedavnom TED govoru odlučio s javnošću podijeliti kako reći što više u što manje riječi. Za početak, ističe kako ljudi trebaju shvatiti da većina neće poslušati ili pročitati duge govore. Obratit će pažnju tek na manjinu izrečenog. Kao novinar, jako dobro zna koliko je sažimanje teksta podcijenjeno.
Čitatelji danas drugačije konzumiraju sadržaj
Radio je za velike novinske kuće, a danas želi novinarima, akademicima i menadžerima objasniti zašto i kako koristiti što manje riječi za prenošenje poruke.
„Ako sam cijeli život puno pisao, zašto govorim drugima da pišu manje? Zato što su me podaci i čitatelji natjerali,“ govori. „Jedna od najzanimljivijih i najjezivijih stvari kod tehnologije je što tvrtke znaju toliko toga o vama. Znaju što radite, gdje idete, što kupujete i, u slučaju medija, kako konzumirate sadržaj.“
Ti su podaci VandeHeiju rekli da čitatelji ne pročitaju gotovo ništa. Brzinski pogledaju naslov i istaknuti tekst i to je obično to. Cijeli tekstovi, priče, jedva se čitaju. Tekstovi na koje je računao da će ostvariti veliku čitanost je nisu ostvarili. Ljudi bi dijelili linkove i pričali o kolumni koju nisu pročitali, a čija je cijela bit na kraju samog teksta – do kojeg nisu ni došli.
Zapitao se je li problem u njemu i njegovom pisanju, no u razgovoru s drugim novinarima i akademicima shvatio je da nije.
Podaci pokazuju kako su ljudi ‘bombardirani’ informacijama sa svih strana što znači da im nešto neprestano odvlači pozornost. Ljudi letimično prolaze tekst više nego što čitaju, i to ne vlastitom krivicom.
„Ljudi moje dobi i stariji nisu imali iPhone, nisu imali Android, tad nisu postojali Facebook niti Google, a ako smo nešto htjeli naučiti, trebali smo čitati enciklopediju ili potražiti u rječniku. Za novosti smo čekali večernje vijesti ili jutarnje novine. Odjednom dolazi 2007. i svi imamo smartphone s nevjerojatnim mogućnostima za informiranje.“
Pročitajte više: Poslovna trenerica Jen Aly: “Njegujte kreativnost jer je to vaš najveći adut u poduzetništvu
Sažimanje teksta pomaže efikasnije prenijeti poruku
Danas je sve moguće pronaći ili podijeliti i lakše se povezujemo s ljudima. I to besplatno.
„Mislim da naša vrsta nije predodređena za to,“ izjavio je VandeHei dodajući kako su istraživanja pokazala kako većina ljudi dijeli priče na društvenim medijima bez da ih pročita. Oslanjaju se na naslov ili čak fotografiju.
„Svi to radimo,“ priznaje. „Naši su mozgovi preplavljeni informacijama.“
Dodaje i kako ljudi često misle da su jako dobri u multitaskingu, no zapravo gotovo nitko nije. Dobri smo u obavljanju jedne stvari i fokusiranju na jednu stvar. Jedno je istraživanje pokazalo i kako nam je potrebno 20 minuta da vratimo fokus nakon što smo ga jednom izgubili.
Promotrimo li svoj dan shvatit ćemo da smo izloženi hrpetini objava na društvenim mrežama, emailovima, porukama itd.
„Nije uopće čudno što se ljudi teško fokusiraju.“
U novinarstvu se to rješava kroz sažimanje teksta tako da uključuje samo važne informacije. Ti se tekstovi čitaju brzo, a VandeHei je osnovao tvrtku u kojoj uči novinare kako to raditi.
Novinari su brzo savladali ovaj način pisanja, a čitanost im se poboljšala. Čitatelji su čak zahvaljivali na kratkim i direktnim vijestima.
Pročitajte više: Kako se bolje fokusirati? Isprobajte dosadu.
Manje riječi, manje rečenica, a više informacija?
Prvi među savjetima koje je dao svojoj publici koja želi bolje pisati jest da prestanu biti fokusirani na sebe, već da fokus prebace na publiku.
„Kad pišemo dugačke tekstove želimo pisati o onome što je nama bitno i pišemo tekstove duge koliko mi želimo. Ne razmišljamo o svrsi članka ni o osobi za koju pišemo ni o tome što čitatelj treba znati.“
Fokus treba biti na publici, a ne na autoru.
Njegov drugi savjet jest da se svaki autor zapita što čitatelj treba upamtiti, čak i kad pišemo email ili poruku.
Treći je savjet da pišemo jednostavno. Jedna je rečenica bolja nego dvije, jedan je odlomak bolji od dva. Jednostavne riječi i rečenične strukture učimo kao djeca jer su efikasne.
„Ako pišete o banani, nećete je nazvati duguljastim žutim voćem, nego bananom.“
Njegov je četvrti savjet da budemo ljudi. U novinarstvu često viđa stvari koje ne razumije, te ima dojam da se novinari ‘ukoče’ čim se nađu za tipkovnicom.
„Pokušavamo se praviti važni u svojim tekstovima,“ govori. „Kad bih s vama razgovarao u kafiću, ne bih koristio iste te riječi, ne bih govorio u akronimima, ne bih koristio suvišne izraze.“
Izrazio se kao protivnik ‘velikih riječi’ koje mogu zbuniti čitatelje jer one jednostavno nisu prirodne i nisu riječi koje koristimo u svakodnevnim, ležernim razgovorima. One ne rezultiraju time da zvučimo pametnije, već iritiraju čitatelje.
Njegov peti i posljednji savjet jest da jednostavno stanemo.
„Koristite što manje riječi i što manje rečenica možete kako bi čitatelj shvatio što ste htjeli reći.“
Komunikacija je efikasnija što je jednostavnija i kraća, stoga je najbolje stati kad je poruka jasna.
Foto: Canva / Axios
