Osim što je do sada odnijela više od 1,46 milijuna života, pandemija koronavirusa dovela je do masovne nezaposlenosti, socijalne izolacije, obiteljskog nasilja i tjeskobe, a u nekim zemljama, sukladno tome i do povećanja broja samoubojstava. Svjetski stručnjaci pribojavaju se globalnog porasta broja samoubojstva za vrijeme korone.
Pročitajte više: 10 podlih simptoma tjeskobe koju je donijela pandemija
Povećan broj samoubojstva za vrijeme korone
Najnovija istraživanja u Japanu otkrila su šokantnu istinu – u listopadu je u Japanu umrlo više ljudi od samoubojstva nego od korone na razini čitave godine! Mjesečna smrtnost uzrokovana samoubojstvom u Japanu u listopadu je porasla na 2153 žrtve, dok je ukupan broj smrtnih slučajeva od COVID-19, prema ministarstvu zdravstva, 2087.
Japan je jedna od rijetkih zemalja koja objavljuje podatke o samoubojstvima. Najnoviji podaci Australije datiraju, primjerice, iz 2019. godine, a iz SAD-a iz 2018.
Podaci iz Japana mogu tako drugim zemljama pružiti relevantan uvid pandemijskih mjera na mentalno zdravlje ljudi te pružiti informacije o tome koje su skupine najugroženije. Michiko Ueda, izvanredna profesorica na Sveučilištu Waseda u Tokiju, specijalizirala se za javno zdravstvo i prevenciju samoubojstava.
Za CNN je rekla da je unatoč tome što u Japanu nije došlo do lockdowna, došlo do velikih skokova u broju onih koji su si oduzeli život. “To sugerira da bi i druge zemlje mogle zabilježiti sličan ili čak veći porast broja samoubojstava u budućnosti”, rekla je. Istraživanje koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija pokazalo je Japan kao jednu od zemalja s najvećom stopom samoubojstava.
U 2016. godini stopa smrtnosti od samoubojstva iznosila je 18,5 posto na 100 000 ljudi, po čemu je Japan odmah iza Južne Koreje koja broji najveću stopu samoubojstva na svijetu. Japanski prosjek gotovo je tri puta veći od godišnjeg globalnog prosjeka od 10,6 na 100 000 ljudi.
Nagli porast samoubojstva žena u Japanu
Uzrok ovakvim statističkim podacima u Japanu su produženo radno vrijeme, pritisak u školama, socijalna izolacija te povijest kulturne stigme u vezi mentalnog zdravlja. Prema ministarstvu zdravstva, između 2009. i 2019. godine, broj samoubojstava u Japanu se smanjivao te je pao na oko 20 000 prošle godine što je bio najniži broj otkad su počeli voditi evidenciju krajem 70-ih. Čini se stoga da je pandemija preokrenula taj trend, a porast samoubojstva nejednako utječe na žene.
U zemlji koja broji više od 126,4 milijuna ljudi, povećao se broj žena koje si oduzimaju život. Prošlog mjeseca, samoubojstva među ženama porasla su za gotovo 83 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Smrt od samoubojstva kod muškaraca je porasla za gotovo 22 posto u istom razdoblju.
Žene, međutim, čine veći postotak radnika s nepunim radnim vremenom u ugostiteljstvu i maloprodaji, gdje su radnici najviše pogođeni otkazima.
Pročitajte više: Kome je “novo normalno” zapravo normalno?
Eriko Kobayashi, 43-godišnja zaposlenica nevladinih organizacija, koja je pokušala izvršiti samoubojstvo rekla je za CNN kako su mnoge njezine prijateljice otpuštene. “Ovo je društvo koje, kad se dogodi nešto loše, prvo odsiječe najslabije.”
Globalna studija u kojoj je sudjelovalo preko 10 000 ljudi otkrila je kako se čak 27 % žena susrelo s poteškoćama s mentalnim zdravljem tijekom pandemije, u usporedbi s 10 % muškaraca.
Studija “Rekla nam je tako: Brza rodna analiza – Zatvaranje praznina u podacima radi vraćanja jednakosti”, otkrila je da 55 % žena osjeća negativan utjecaj gubitka dohotka povezanog s pandemijom. 41 % žena izjavilo je da nemaju dovoljno hrane, a uz to su često prisiljene preuzeti odgovornost za odgoj i obrazovanje djece kod kuće tijekom pandemije.
Od svih zemalja G-7, Japan je jedini u kojem je samoubojstvo vodeći uzrok smrti ljudi u dobi od 15 do 39 godina.
Prema Nahu Morisakiju, glavnom istraživaču u Nacionalnom centru za dječje zdravlje i razvoj u Tokiju, zbog zatvaranja škola tijekom pandemije, na učenike se vršio veći pritisak.
Neraskidiva veza tjeskobe između djece i roditelja
U lipnju je provedena anketa nad 9000 roditelja i djece, a rezultati su pokazali da 75 % japanskih školaraca pokazuje znakove stresa zbog pandemije. Naho Morisaki vjeruje da postoji neraskidiva veza između tjeskobe koju doživljavaju djeca i one koju proživljavaju njihovi roditelji.
“Djeca koja se samoozljeđuju su pod stresom, a ne mogu o tome razgovarati sa svojim roditeljima jer vide da ih nisu u stanju slušati.”
Problem je veći time što u Japanu postoji stigma protiv priznavanja samoće i poljuljanog mentalnog stanja. Michiko Ueda vjeruje da “sramota” razgovora o depresiji često ljude dovodi upravo do želje za samoozljeđivanjem.
“Moramo stvoriti kulturu u kojoj ćemo moći pokazati svoju slabost.”
Pročitajte više: Savjeti za jačanje uma i reduciranje stresa!
U posljednjih nekoliko tjedana liječnici u Japanu upozoravaju na treći val koji bi se mogao pojačati tijekom prosinca i siječnja, a zemlja izvještava o rekordnom broju novih slučajeva zaraze. Stručnjaci, uključujući i Michiko Uedu, zabrinuti su zbog potencijalnog povećanja samoubojstva s ekonomskim padom za vrijeme korone.
“Nismo ni doživjeli pune ekonomske posljedice pandemije. Situacija se može pogoršati i može doći do lockdowna. Dogodi li se to, utjecaj na mentalno zdravlje bit će još veći.”
Foto: Pexels
