Posljednjih godina svjedoci smo pojave prljavih kiša odnosno oblačnih sustava koji nam donose saharski pijesak. U pravilu imamo po nekoliko takvih epizoda na godinu, no ove su godine zaredale pa ih je već u prvoj polovici godine bilo po dvije-tri mjesečno. Mehanizam nastajanja takvih prljavih oluja je razmjerno intuitivan, bilo kakvo izraženije strujanje zraka nad pustinjama afričkog kontinenta, a osobito izraženijih pješčanih oluja, podigne veće količine pijeska, a zatim ih vjetar nosi preko Sredozemnog mora nad njegova europska obalna područja, ponekad čak i dalje u europski kontinent. Istraživanja pokazuju da Sahara izbaci od 60 do 200 milijuna tona pijeska godišnje, velike čestice padnu brže na tlo dok one manje putuju tisućama kilometara daleko.
Uz saharski pijesak, stiže pijesak i iz daleke Azije
Treba imati na umu da nije afrički (saharski) pijesak jedini koji može stići k nama, prije par godina imali smo neobičnu situaciju s azijskim pijeskom kojega su k nama donijeli dosta rjeđi istočni vjetrovi.
Saharski pijesak donose nam najčešće ciklonalni sustavi na čijoj prednjoj strani puše jugozapadni vjetar koji je uglavnom i dogovoran za ovaj transport. Međutim, na nešto većoj skali, takvog će pijeska biti više, a pojava će trajati i po nekoliko dana ako se nad Europom uspostavi takozvani blocking, stacionarna situacija u kojoj se uobičajeno zapadno strujanje blokira odnosno gura prema sjevernijim dijelovima kontinenta. Takva je, primjerice, bila sinoptička situacija na samom početku travnja.
Ovakve su pojave ipak još razmjerno rijetke i nema mnogo literature koja se njima bavi. Ili barem nije bilo, do nedavno. Unazad nekoliko godina, interes za ovu pojavu je porastao, a pojavljuju se i recenzirani znanstveni članci koji je razmatraju. Pojavljuje se i pitanje jesu li i ove pojave povezane s globalnim zatopljenjem.
Pročitajte više: Tekuće drveće – srpski znanstvenici imaju rješenje za onečišćenje zraka
Je li krivo globalno zatopljenje?
Vrlo grubo, globalno zatopljenje donosi sa sobom promjene koje, sve redom, mogu uzrokovati češće i izraženije prodore saharskog pijeska nad umjerene zemljopisne širine. Prije svega, mijenjaju se oborinski obrasci, sušna razdoblja su sve dulja, a ona su pak uzrok za više suhe zemlje i pijeska koji može biti podignut vjetrom. Više temperature uzrokuju jače isparavanje tla, ali i jače vjetrove.
Nadalje, područje Afrike i južni dijelovi Europe doživljavaju dezertifikaciju, povećanje aridnih (pustinjskih) područja koja predstavljaju izvore ovakve prašine. Naposljetku, zatopljenje se na Zemlji ne događa ravnomjerno, polovi se zagrijavaju brže od tropskih krajeva. Takvo zagrijavanje smanjilo je na sjevernoj hemisferi temperaturnu razliku između Arktika i umjerenih geografskih širina, što pogoduje češćim i izraženijim prodorima, kako sa sjevera prema jugu, tako i s juga prema sjeveru. Istraživanja pokazuju da će se, kao kombinacija više faktora, kretanje ciklona prema sjeveru pojačati.
Pročitajte više: Golfska struja može kolabirati već 2025.? Pitali smo stručnjaka je li alarmantno
Može imati i zdravstvene posljedice
Osim što ga često možemo vidjeti po tragovima eventualne slabe kiše na automobilima i drugim glatkim površinama, ponekad i kroz zamućeno žućkasto nebo i specifične boje pri zalasku sunca, saharski pijesak u zraku detektiraju i uređaji za mjerenje kvalitete zraka. Pijesak obično sadrži čestice koje su veće od 2,5 mikrometara, a manje od 10, no brojne su situacije kad se bilježi značajan porast i PM2,5 odnosno finih čestica i PM10, onih krupnijih, kao primjerice ovih dana. Prvom jačom kišom, koja je najčešće i pokazatelj sinoptičke promjene, zrak se čisti i koncentracije pijeska u zraku padaju.
Jasno je da prisustvo pijeska u zraku može imati i zdravstvene posljedice, osobito za dišne i srčane bolesnike. Za razliku od drugih onečišćivača, kao što su na primjer čestice dima i prašine koje nastaju izgaranjem ugljena, drva i drugih krutih energenata, koje možemo i moramo eliminirati na izvoru, ovdje je to znatno teže. Zato je važno pravovremeno upozoravati, ali i jačati mogućnost zdravstvenog sustava za odgovor na ovu i sve druge ugroze buduće klime.
Konačno, zanimljivo je i da se situacije s povećanim prizemnim ozonom u literaturi također povezuju sa sličnim sinoptičkim uvjetima. Baš kao i pijesak, udisanje ozona može imati ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje.
Autorica: Dunja Mazzocco Drvar, Conservation Director u WWF Adria
Foto: Canva / WWF Adria
