Sagorijevanje je stanje emocionalne, mentalne, a često i fizičke iscrpljenosti uzrokovano dugotrajnim ili ponavljanim stresom, a najčešće je izazvano poslom. Nedavno istraživanje LinkedIna anketiralo je više od 16.000 stručnjaka u Sjedinjenim Državama između ožujka i lipnja.
Sagorijevanje nije samo rezultat dugog rada ili žongliranja s previše zadataka, iako oboje igraju ulogu, piše N1. Cinizam, depresija i letargija karakteristični su za ovo stanje, a najčešće se javljaju kada osoba nema kontrolu nad načinom na koji se obavlja posao, piše tportal.
Fizička i mentalna iscrpljenost, osjećaj mučnine ili straha na samu pomisao na posao, česti osjećaji cinizma, ljutnje ili razdražljivosti kada je posao u pitanju ključni su znakovi sagorijevanja popraćeni osjećaj da osoba više ne može učinkovito obavljati svoj posao. Prema LinkedIn istraživanju četiri od deset radnika izjavilo je da se osjećaju zaglavljenim i iscrpljenim na svom poslu, prenosi CNBC.
Pročitajte više: Marinela Dropulić Ružić: „I strast nas može odvesti u burnout“
Prvi na listi – voditelji projekata
Posao s najvećom stopom sagorijevanja jedan je od najpopularnijih poslova danas, a to je posao voditelja projekata.
U mnogim tvrtkama više od šezdeset posto projekata nikada ne postigne puni uspjeh, a stres i sagorijevanje često se identificiraju kao glavni krivac. Radi mnogobrojnih projekata tvrtke radije puštaju loše projekte da propadnu zatrpavajući zaposlenike drugim projektima. Utjecaj sagorijevanja na voditelje projekata ili članove tima obično rezultira smanjenjem učinka tima zbog niske razine energije, trajnog umora i nedostatka motivacije, a projekt tada najčešće pati zbog propuštenih rokova i nepotpune ili loše kvalitete izrade.
Prema istraživanju kojeg je proveo LinkedIn pedeset posto stručnjaka u ovom području reklo je da se osjećaju iscrpljeno.
Direktorica magistarskog programa medicinskog obrazovanja Sveučilišta u Pennsylvaniji, Kandi Wiens tvrdi kako sagorijevanje ne proizlazi samo iz dugog radnog vremena ili velikog opterećenja, već i konstantni multitasking, strogi rokovi i posredništvo između klijenata, poslodavca i tima. Wiens je za svoju knjigu, Burnout Immunity, intervjuirala stotine ljudi koji rade u stresnom radnom okruženju, uključujući bolničke zaposlenike, voditelje projekata i poslovne rukovoditelje.
Tvrtke u svim industrijama zapošljavaju voditelje projekata kako bi držale korak s brzim tehnološkim napretkom i prilagodile se dugotrajnim poremećajima izazvanim pandemijom.
Kako bi pomogao u rješavanju ovih izazova, Institut za upravljanje projektima predviđa da će poslodavci do 2030. godine trebati najmanje 25 milijuna ljudi na poslovima upravljanja projektima što znači da će oko dva milijuna ljudi trebati ući u to područje svake godine samo da zadrže korak s potražnjom.
Ostali poslovi
Ostali poslovi s najvišim stopama sagorijevanja su oni u zdravstvenom sektoru, poslovi u području socijalne skrbi, logistici i obrazovanju. Wiens za ove poslove ističe kako se nalaze u okruženjima visokog stresa i ljudima nude ograničenu kontrolu nad rezultatima njihovog rada.
Emocionalno opterećuju, a zaposlenici su primorani nositi se s teškim i osjetljivim situacijama koje brzo iscrpe, a od kojih neke mogu imati ozbiljne posljedice za njihovu dobrobit, kao i njihove obitelji i pacijenta.
Foto: Canva
