Rodna ravnopravnost se može definirati kao ravnomjerni položaj muškarca i žene u privatnom, društvenom i javnom životu s obzirom na sva prava koja ostvaruju na pozicijama ili funkcijama. Izrazi koji se koriste kao sinonim za rodnu ravnopravnost su ravnopravnost spolova, rodna jednakost, ravnopravnost između muškaraca i žena, jednakost spolova i ravnomjerna zastupljenost žena i muškaraca.
Rodna ravnopravnost u svakom društvu je temelj demokratskih i ustavnih načela te jedna od najviših vrednota ustavnog poretka. Težnja ka stvaranju rodne ravnopravnosti na svim razinama u društvu je pokazatelj zrelosti svakog društva.
“Stoga sam u 2019. godini proveo istraživanje na temu rodne zastupljenosti žena u upravljačkim pozicijama kod 148 velikih poduzeća iznad 600 zaposlenika, i to 71 veliko poduzeće iznad 1000 zaposlenika i 77 velikih poduzeća između 600 i 1000 zaposlenika i njenog utjecaja na profitabilnost poduzeća mjerenu EBITDA maržom (engl., Earnings before interest, taxes, depreciation and amortization) i neto profitnom maržom”, rekao je kreator istraživanja doc. dr. sc. Željko Mateljak.
Pročitajte više: Žene pri zapošljavanju diskriminirane i u sustavu nepristranog algoritma?
Za izračun prethodno navedenih pokazatelja korišteni su obvezni financijski izvještaji, račun dobiti i gubitka te bilanca, objavljeni na internet stranici FINE. Prilikom provođenja analize rodne zastupljenosti u upravljačkim pozicijama korišten je jednorazinski i dvorazinski model upravljanja. Kod jednorazinskog modela upravljanja ispitana je rodna zastupljenost u upravnim odborima poduzeća, a kod dvorazinskog modela upravljanja ispitana je rodna zastupljenost u upravama poduzeća i nadzornim odborima. Kod oba modela je također utvrđena rodna zastupljenost kroz članstvo u navedenim upravljačkim organima, kao i kroz funkciju predsjednice i zamjenice predsjednika/predsjednice navedenih upravljačkih organa. Bitno je naglasiti da su rezultati istraživanja spolne zastupljenosti u upravljačkim pozicijama provedeni nad 8 članica/članova upravnih odbora, 370 članica/članova uprava društava te 552 članice/člana nadzornih odbora. Dobiveni rezultati istraživanja o rodnoj zastupljenosti u upravljačkim pozicijama istraživanih poduzeća prikazani su u tablici 1.
Kao što je vidljivo iz tablice 1. kod poduzeća koja imaju jednorazinski model upravljanja kroz upravni odbor zastupljenost žena je na razini 12,5%, dok je zastupljenost muškaraca od 87,5%. Bitno je naglasiti da je zastupljenost žena u ovom modelu upravljanja isključivo samo kroz članstvo. Kod velikih poduzeća jednorazinski model upravljanja poduzeća putem upravnog odbora imaju 2 poduzeća. S druge strane, rezultati istraživanja su potvrdili da ipak najveći broj poduzeća (146) primjenjuje dvorazinski model upravljanja koristeći upravljačke organe poput uprave društva i nadzornog odbora. Kao što je prethodno navedeno, rezultati istraživanja kod ovog modela upravljanja su pokazali da u upravama društva ima ukupno 370 članova/članica. Zastupljenost žena u upravama tih poduzeća je na razini 13,78% (51), a muškaraca 86,22% (319). Ovdje je bitno napomenuti da se od 51 žene u upravi društava samo njih 7 ili 13,72% nalaze na funkciji predsjednice uprave, dok se preostali broj odnosi na članstvo u upravama društava. Nadalje, što se tiče rodne zastupljenosti u nadzornim odborima, rezultati istraživanja su pokazali da ima ukupno 552 člana/članice. Zastupljenost žena je na razini 23,37% (129), a muškaraca 76,63% (423). Detaljnije, od ukupnog broja žena u nadzornim odborima (129), njih 14 ili 10,85% imaju funkciju predsjednice nadzornog odbora, dok 27 ili 20,93% se nalaze na funkciji zamjenice predsjednice/predsjednika nadzornog odbora. Kod ukupno analiziranih 148 poduzeća zaposleno je 224.024 zaposlenika.
Pročitajte više: Hoće li direktiva EU o transparentnosti plaća konačno smanjiti razliku u plaćama?
Nakon detaljne analize spolne zastupljenosti u upravljačkim pozicijama nad istraživanim poduzećima, u nastavku rada utvrđuje se:
- postoji vrijednosna razlika između zastupljenosti i nezastupljenosti žena u upravama istraživanih poduzeća u odnosu na profitabilnost poslovanja,
- postoji li vrijednosna razlika između zastupljenosti i nezastupljenosti žena u nadzornim odborima istraživanih poduzeća u odnosu na profitabilnost poslovanja,
- postoji li vrijednosna razlika između zastupljenosti jedne žene i više od jedne žene u upravama istraživanih poduzeća u odnosu na profitabilnost poslovanja te
- postoji li vrijednosna razlika između zastupljenosti jedne žene i više od jedne žene u nadzornim odborima istraživanih poduzeća u odnosu na profitabilnost poslovanja.
Istraživanje je provedeno u poduzećima koja primjenjuju dvorazinski model upravljanja jer je obradom podataka utvrđeno da od 148 istraživanih poduzeća samo 2 poduzeća primjenjuju jednorazinski model upravljanja putem upravnog odbora što nije bilo dovoljno značajno. U ovom radu najprije je ispitana postojanost vrijednosne razlike između uprava društava u kojima su žene zastupljene i u kojima žene nisu zastupljene u odnosu na profitabilnost poslovanja poduzeća. Dobiveni rezultati istraživanja prikazani su u tablici 2.
Iz tablice 2. vidljivo je postoji 112 (75,67%) poduzeća u kojima žene nisu zastupljene u upravama društava, dok je kod 36 (24,33%) poduzeća postoji zastupljenost žena u upravama društava. Poduzeća su prosječnu profitabilnost mjerenu pokazateljem EBITDA bez zastupljenost žena u upravama ostvarila na razini od 10,15%, a poduzeća s zastupljenosti žena u upravama na razini od 11,46%. Prema dobivenoj vrijednosti pokazatelja EBITDA može se zaključiti da su poduzeća s zastupljenosti žena u upravama društava ostvarila veću prosječnu profitabilnost od poduzeća bez zastupljenosti žena u upravama. S druge strane, poduzeća sa zastupljenosti žena u upravama društava ostvarila su prosječnu profitabilnost mjerenu neto profitnom maržom na razini od 3,14%, a poduzeća bez zastupljenosti žena u upravama na razini od 2,80%. Prema dobivenoj vrijednosti neto profitne marže može se zaključiti da su poduzeća sa zastupljenosti žena u upravama društava ostvarila veću prosječnu profitabilnost od poduzeća bez zastupljenosti žena. U nastavku je ispitana postojanost vrijednosne razlike između zastupljenosti i nezastupljenosti žena u nadzornim odborima istraživanih poduzeća u odnosu na profitabilnost poslovanja. Rezultati takvog istraživanja prikazani su u tablici 3.
Iz tablice 3. može se zaključiti da postoji 72 (48,65%) poduzeća kod kojih žene nisu zastupljene u nadzornim odborima, dok je kod 76 (51,35%) poduzeća postoji zastupljenost žena u nadzornim odborima. Poduzeća su prosječnu profitabilnost mjerenu pokazateljem EBITDA bez zastupljenosti žena u nadzornim odborima ostvarila na razini od 9,67%, a poduzeća sa zastupljenosti žena u nadzornim odborima na razini od 11,07%. Prema dobivenoj vrijednosti pokazatelja EBITDA može se zaključiti da su poduzeća sa zastupljenosti žena u nadzornim odborima ostvarila veću prosječnu profitabilnost od poduzeća bez zastupljenosti žena u nadzornim odborima. S druge strane, poduzeća sa zastupljenosti žena u nadzornim odborima su ostvarila prosječnu profitabilnost mjerenu neto profitnom maržom na razini od 2,96%, a poduzeća bez zastupljenosti žena na razini od 2,80%.
Pročitajte više: Žene napuštaju tehnološku industriju zbog diskriminacije na radnom mjestu
Nadalje, u tablici 4. prikazani su rezultati istraživanja vrijednosne razlike između zastupljenosti jedne žene i više od jedne žene u upravama društava istraživanih poduzeća u odnosu na profitabilnost poslovanja.
Iz tablice 4. vidi se da postoji 25 (69,44%) istraživanih poduzeća u kojima je zastupljena jedna žena u upravama, dok je kod 11 (30,56%) poduzeća postoji zastupljenost više od jedne žena u upravama. Poduzeća u kojima je zastupljena jedna žena u upravama su ostvarila prosječnu profitabilnost putem EBITDA od 11,03%, a poduzeća sa zastupljenosti više od jedne žene u upravama društava na razini od 11,40%. S obzirom na dobivene vrijednosti pokazatelja EBITDA može se zaključiti da su poduzeća sa zastupljenosti više od jedne žene u upravama društava ostvarila veću prosječnu profitabilnost od poduzeća sa zastupljenosti samo jedne žene u upravama društava.
S druge strane, poduzeća sa zastupljenosti više od jedne žene u upravama društava su ostvarila prosječnu profitabilnost mjerenu neto profitnom maržom od 3,37%, a poduzeća sa zastupljenosti jedne žene u upravama na razini od 3,04%.
Nadalje, u tablici 5. također su prikazani rezultati istraživanja između zastupljenosti jedne žene i više od jedne žene u nadzornim odborima istraživanih poduzeća u odnosu na profitabilnost poslovanja.
Tablica 5. pokazuje da postoji 39 (51,32%) istraživanih poduzeća u kojima je zastupljena jedna žena u nadzornim odborima, dok je kod 37 (48,68%) poduzeća postoji zastupljenost više od jedne žena u nadzornim odborima. Poduzeća u kojima je zastupljena jedna žena u nadzornim odborima ostvarila su prosječnu profitabilnost putem EBITDA od 12,29%, a poduzeća s zastupljenosti više od jedne žene u nadzornim odborima na razini od 9,91%. Prema dobivenoj vrijednosti pokazatelja EBITDA može se zaključiti da su poduzeća sa zastupljenosti više od jedne žene u nadzornim odborima ostvarila veću prosječnu profitabilnost od poduzeća s zastupljenosti samo jedne žene u nadzornim odborima. S druge strane, poduzeća sa zastupljenosti više od jedne žene u nadzornim odborima ostvarila su prosječnu profitabilnost mjerenu neto profitnom maržom od 4,52%, a poduzeća sa zastupljenosti jedne žene u nadzornim odborima na razini od 1,90%.
Zaključno, rodna zastupljenost u upravljačkim pozicijama poduzeća je veoma zanimljiva tema u posljednje vrijeme. Na ovu temu su napravljena brojna istraživanja u svijetu, a prvi pomaci su se dogodili i u Republici Hrvatskoj. Stoga je svaka provedba istraživanja na ovu temu važan napredak u znanstvenoj i stručnoj literaturi u Republici Hrvatskoj čime se doprinosi stalnom upozoravanju važnosti rodne zastupljenosti u upravljačkim pozicijama poduzeća i stvaranju percepcije da je nužno da se na upravljačke pozicije imenuju sposobne i stručne osobe vodeći računa o ravnomjernoj rodnoj zastupljenosti te izbjegavajući svaki oblik diskriminacije na osnovi spola koji za sobom donosi i diskriminaciju na osnovi radnih uvjeta. Ovo istraživanje nije ograničeno svojim rezultatima te se shodno ostalim pokazateljima može proširiti i obogatiti ovo područje u Republici Hrvatskoj. Ovaj koncept istraživanja se također može provesti i u javnom sektoru postavljajući drugačije načine mjerenja efikasnosti s obzirom na to radi li se o profitnoj ili neprofitnoj organizaciji. Ipak, ovo istraživanje je vrijednosno pokazalo da poduzeća, s obzirom na korištene pokazatelje, koja imaju više od jedne žene u upravama društava i nadzornim odborima ostvaruju veću profitabilnost poslovanja što je poruka da između žena i muškaraca postoji veliki znak jednakosti u poslovnom svijetu.
Autor istraživanja: doc. dr. sc. Željko Mateljak, doktor ekonomskih znanosti te nositelj je na kolegij „Management“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada od strane Sveučilišta u Splitu i Ekonomskog fakulteta u Splitu za vrijedna znanstvena djela, posebno ističući nagradu Sveučilišta u Splitu za izvorni znanstveni rad koji obogaćuje područje ravnopravnosti spolova.
Foto: Izrada autora, Privatna arhiva
