Međunarodni kazneni sud (ICC) trebao bi prepoznati rodnu diskriminaciju u Afganistanu kao zločin protiv čovječnosti te istražiti te zločine s ciljem procesuiranja svih odgovornih osoba, izjavio je jučer UN-ov izaslanik Gordon Brown, prenosi Reuters.
Svoj je zahtjev i argumente Brown iznio tužitelju ICC-a Karimu Khanu, na drugu godišnjicu povratka Talibana na vlast u Afganistanu.
Rodna diskriminacija: Afganistan krši ljudska prava
“To je najteži primjer kršenja ljudskih prava djevojčica i žena u svijetu. Ako dopustimo da se to dogodi i nekažnjeno nastavi tada će to pokušati činiti i drugi”, rekao je Brown.
Naime, otkad se SAD nakon 20 godina povukao iz Afganistana i vlast prije dvije godine ponovno preuzeli Talibani, djevojčice i žene susrele su se s mnogim represijama.
Između ostalog, djevojčice iznad 12 godina isključene su iz škola, Talibani su zabranili ženama rad u humanitarnim agencijama, zatvorili su salone za uljepšavanje i zabranili ženama putovanje bez muške pratnje. Kako izvještava HRT, novi režim i zaokret u strogu interpretaciju islama žene je vratio stoljeće unatrag.
“Međunarodni kazneni sud trebao bi priznati rodnu diskriminaciju kao zločin protiv čovječnosti”, rekao je bivši britanski premijer. Ured tužitelja Khana nije odmah odgovorio na Reutersov zahtjev za komentarom no Khan istražuje navode o ratnim zločinima počinjenima u Afganistanu u proteklih 20 godina.
Dok međunarodna zajednica oštro osuđuje Talibane zbog kršenja obećanja da će novi režim biti manje opresivan od onog kakav je bio prije dolaska SAD-a, Talibani tvrde da poštuju ljudska prava u skladu s tumačenjem islamskog prava. Brown je pozvao zemlje s muslimanskom većinom da pošalju izaslanstvo u Kandahar i uvjere talibanske vođe da ukinu zabranu školovanja za djevojčice i zapošljavanja za žene čemu nema temelja u Kuranu ili islamskoj religiji.
Pročitajte više: Malala Yousafzai: “Bojim se za svoje afganistanske sestre!”
Zločin protiv čovječnosti – što uključuje?
Rodna diskriminacija nije definirana kao zločin protiv čovječnosti, a što je i što jesu zločini protiv čovječnosti? To su djela počinjena kao dio opsežnog ili sustavnog napada usmjerenog protiv bilo kojeg civilnog stanovništva, poput ubojstva, deportacije, mučenja i silovanja.
Zločin protiv čovječnosti odnosi se na određene teške povrede ljudskih prava koje se provode na širokoj ili sustavnoj osnovi protiv civilnog stanovništva. Međunarodni kazneni sud (ICC) definira zločine protiv čovječnosti u članku 7. Rimskog statuta, koji je osnivački dokument suda. Prema Rimskom statutu, zločin protiv čovječnosti može uključivati:
- ubojstvo
- istrebljenje
- porobljivanje
- protjerivanje ili prisilni premještaj stanovništva
- zatočenje ili drugo ozbiljno oduzimanje osobne slobode suprotno temeljnim pravilima međunarodnog prava
- mučenje
- silovanje, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, prisilna trudnoća, prisilna sterilizacija ili bilo koji drugi oblik seksualnog nasilja usporedive težine
- proganjanje bilo koje odredive skupine ili zajednice na političkoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj, vjerskoj, spolnoj – kako je određeno u stavku 3. ovoga članka – ili drugoj osnovi koja se općenito prema međunarodnom pravu smatra nedopustivom, počinjeno u svezi s bilo kojom radnjom opisanom u ovome stavku ili s bilo kojim kaznenim djelom u nadležnosti Suda
- prisilno nestajanje osoba
- zločin apartheida
- ostala nečovječna djela slične naravi kojima se namjerno uzrokuje teška patnja, teška ozljeda odnosno povreda duševnog ili tjelesnog zdravlja.
Primarni organ koji istražuje i procesuira zločine protiv čovječnosti na međunarodnoj razini je Međunarodni kazneni sud. Međutim, druge međunarodne ili regionalne institucije i ad hoc sudovi također su se bavili ovakvim zločinima. Poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ili Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR),
Nacionalne jurisdikcije također mogu procesuirati zločine protiv čovječnosti unutar svojih granica prema svojim zakonima, pod uvjetom da su u skladu s međunarodnim standardima.
Pročitajte više: Mlade afganistanske poduzetnice i studentice zabrinute su za svoju budućnost: Prijete im sustavna silovanja
Koja su sve obećanja Talibani prekršili?
U dvije godine na vlasti život u Afganistanu potpuno se promijenio u odnosu na život kakav su imali prethodnih 20 godina. Ponajviše je to traga ostavilo na djevojčice i žene, no niti ostalim članovima društva nije lako. Zemlju trese gospodarska i humanitarna kriza, a s glađu se bori 15 milijuna ljudi, piše HRT.
Talibani su obećali svašta, ali – “obećanje, ludom radovanje”. Još prošle godine DW je popisao neispunjena obećanja Talibana. Izdvojili smo neke od njih.
Glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid obećao je na svojoj prvoj konferenciji za novinare u kolovozu 2021. da će žene biti vrlo aktivne u društvu, ali unutar okvira islama. I dodao da će im u tim okvirima biti omogućeni rad i učenje. Ipak, kao što smo već ranije naveli – stanje je suprotno. Prema dekretu, strogo se preporučuje da žene izlaze iz kuće samo kada je to neophodno.
Obećana je i opća amnestija za bivše neprijatelje. 17. kolovoza 2021. glasnogovornik talibana Zabihullah Mujahid je obznanio da “bilo da se radi o prevoditeljima, vojnim djelatnicima ili civilima, nitko od njih neće biti izložen revanšizmu”. Ipak, Amnesty International je izvještavao o početnom valu represije, odmazde i ubojstava i lova i potrage od vrata do vrata za navodnim izdajnicima u danima koji su pratili preuzimanje vlasti u Kabulu.
Misija Ujedinjenih naroda za pomoć u Afganistanu (UNAMA) zabilježila je najmanje 160 izvansudskih ubojstava, 178 proizvoljnih hapšenja, 23 hapšenja i odvođenja u samicu i 56 slučajeva mučenja bivših vladinih i sigurnosnih dužnosnika koje su počinile talibanske vlasti samo između 15. kolovoza 2021. i 15. lipnja 2022.
Popis zločina, zabrana i diskriminacije u međuvremenu se nastavio nizati.
Foto: Canva
