Ulaganje u tvrtke u ženskom vlasništvu samo je po sebi minimalno. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2020. svega 2.3% ukupnog iznosa rizičnog kapitala uloženo je u start up-ove kojima su osnivačice žene. Iako je vidljiv porast te ženski i miješani start up-ovi se smatraju rastućim trendom, i dalje se radi o veoma malom udjelu i poslu u kojem dominiraju muškarci.
Hoće li investitori poduzetnice poistovjećivati s prevaranticom?
Slučaj Elizabeth Holmes, nekad smatrane ženskim Steveom Jobsom, a danas osuđene prevarantice, nametnuo je pitanje hoće li investitori zbog toga biti još manje zainteresirani za ženske start up-ove. Uloga investitora u slučaju Holmes ostaje neistražena, uz poneko pitanje na forumima jesu li možda tražili u njoj nešto čega nema i opravdavali propuste? Iako je u nekim slučajevima o tome moguće raspravljati, u ovome nije. Theranos je slao lažirana testiranja uređaja i rezultate krvnih slika – što investitorima, što pacijentima, i to godinama. Neupitno se radi o prijevari.
Zbog svoje ambicioznosti i karizmatičnosti, Holmes je privukla pažnju i punila novinske stupce još od početka 2000.-tih, kad je kao 19-godišnjakinja pokrenula vlastiti start up. Kasnije postaje važna javna osoba i vidljiv uzor ženama u biznisu. A onda krah. Je li njen strmoglaviti pad tamnom sjenom osjenčao žensko vlasništvo u start up-ovima? Hoće li investitori nakon ovoga opreznije pristupati ženama u tom svijetu?
Prevara ima i uvijek će ih biti, važno je ne generalizirati
Hrvatska stručnjakinja za rizični kapital i predsjednica Hrvatske Private Equity and Venture Capital Asocijacije (CVCA), Mirna Marović, smatra da je Holmes izolirani slučaj koji ne bi trebao utjecati na ulaganje u ženske start up-ove. Ne vidi kako bi jedan slučaj mogao utjecati na rastući trend, sve dok podaci potvrđuju da su žene izuzetno uspješne u start up-ovima.
„Slučaj Theranosa apsolutno neće utjecati na ulaganje u žensko poduzetništvo upravo zbog statistike koja potvrđuje koliko su žene uspješne. Elizabeth Holmes je iznimka, a ne pravilo. Dapače, opći trendovi ulaganja idu u smjeru okoliša i održivosti, a pokazalo se da različitosti kao što su spol ili boja kože pomažu učinkovitosti tima. Naročito su uspješni miješani timovi, što se vidi po rezultatima.“
Prevara, smatra ona, ima i bit će. Dapače, s obzirom na to da se radi o industriji kojom dominiraju muškarci, neispravno bi bilo isticati slučaj Holmes kao prevaru iz aspekta ženskog vlasništva. Sasvim sigurno prevara ima više u muškom svijetu. Prije svega zbog toga što muškaraca ima mnogo više, a onda i zato što statistika potvrđuje uspješnost ženskih start up-ova. Prevare su gotovo uvijek individualnog karaktera, a generaliziranje nas neće dovesti nikuda.
Žene prije realiziraju exit nego muškarci!
Studije potvrđuju da se ulaganje u žene isplati, a s time se slažu i stručnjaci. „U skladu s podacima PitchBook-a, u Americi prosječno VC ulaganje u timove koji se sastoje isključivo od žena, u 2020. godini je iznosilo USD 6,8 mln u usporedbi s muškim timovima gdje je prosječno VC ulaganje iznosilo USD 18,7 mln. S druge strane, timovi koji se sastoje od ženskih osnivača izlaze (putem prodaje ili javne ponude) puno brže, i to u prosjeku manje od 7 godina u usporedbi s muškim osnivačima kojima je potrebno u prosjeku gotovo 8 godina za realizaciju izlaza,“ istaknula je Vedrana Perković Hadl, Head of Program and Project Development u tvrtki BICRO BIOCENTRE.
S njom se slaže i Mirna Marović. „Na svaki dolar duga uloženog u start up-ove, ženski start up-ovi ostvaruju 1.15 dolara prihoda u usporedbi za 0.54 dolara u isključivo muškim start up-ovima. Na svaki dolar uloženog kapitala u ženske startup-ove, startup-ovi ostvare 0.78 dolara povrata. Značajno je manji udio u isključivo muškim start up-ovima.“
Upravo zbog dokazane uspješnosti žena u tom svijetu, postavlja se pitanje zašto se onda u njih ulaže svega 2.3% ukupnog iznosa rizičnog kapitala. Mirna Marović smatra da se ne može govoriti o toliko diskriminaciji koliko o činjenici da žene u neusporedivo manjoj mjeri ulaze u to zaista rizično tržište.
Pročitajte više: Venture Capital fondovi: Zašto je isplativije ulagati u ženske timove?
“Trebamo poraditi na tome da žene budu odvažnije”
„Ne možemo reći da se ne daje dovoljno prostora ženama, nego se žene općenito rjeđe odlučuju za takve poslovne pothvate. Zašto? Zato što je to rizik, kao što i samo ime otkriva. To je rizični kapital. Iako su žene u tom poslu superiornije i učinkovitije, one se ne žele upuštati u pokretanje start up-a koji ima ambicije postati globalno uspješan. Upuštaju se rađe u oblike tradicionalnog poduzetništva (primjeri uključuju naročito uslužne djelatnosti poput frizerskog salona ili kemijske čistionice) koji su sigurniji i stabilniji. Na žalost, većina žena niti ne razmatra mogućnost da pokrene startup sa mogućnosti skaliranja na globalnom ili barem regionalnom nivou. Puno je razloga za to, a uključuju nedostatak znanja i kompetencija, naročito onih tehnološki, ali i manje odvažnosti da se se upusti u veliki rizik pokretanja startup-a koji zahtjeva potpunu posvećenost (24/7) sa neizvijesnim ishodom (ogromna većina startupova propadne). Trebamo raditi na tome da žene budu odvažnije.“
Neugodna je to istina, koja oslikava žensku prirodu i ‘igranje na sigurno’. Muškarci su dovoljno hrabri i ludi da krenu u nešto toliko nestabilno, ističe stručnjakinja. Radi se o poslovnoj avanturi koja će sasvim sigurno dovesti do toga da se radi 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu, ali bez sigurnosti u uspjeha. Osim toga, investicije rizičnog kapitala nisu svugdje jednako raspoređene. Prednjači, svakako, SAD, s kojim je Europa uhvatila korak tek prije koju godinu.
„Hrvatska je još uvijek u ranoj fazi razvoja tog tržišta, no pomaknuli smo se puno u odnosu na 2018. godinu i rastemo strmoglavo. Tom rastu su pripomogle uspješne poduzetničke priče od kojih su najpoznatiji Rimac automobili, Infobip, Nanobit, Photomath i Microblink. Oni su preuzeli ulogu uzora, a njihovi osnivači drugima pružaju podršku i mentorstvo.“
Pročitajte više: Startup Mikrotvornica koristi najnovije aditivne tehnologije, a njihova snaga leži u izvrsnim odnosima u timu
U 2021. čak 120 perspektivnih start up-ova
Mirna je nedavno bila i članicom žirija za izbor NovacHR TOP25 Start up-a koji je izabrao 25 startupova koje valja pratiti u 2022. Izbor nije bio nimalo lagan jer članovi stručnog žirija nisu skrivali oduševljenje sa čak 120 perspektivnih start up-ova koji su bili nominirani od najmanje dva člana stručnog žirija. Prije nekoliko desetaka godina, Hrvatska nije ni sanjala da će jednog dana imati toliko start up-ova, a ako se trend nastavi moglo bi ih biti i puno više. „Danas hrvatski startup ekosustav broj skoro 600 startup-ova koji marljivo rade da transformiraju hrvatsko gospodarstvo i društvo u cijelini u ono kakvo priželjkujemo s naglaskom na digitalnu, ali i zelenu transformaciju“, izjavila je Marović.
Na napredak upućuju i iz Feelsgood Capital Partnersa. Smatraju da je Hrvatska krenula relativno kasno za ostalim članicama EU, međutim procjenjuju da je ponuda adekvatna i da mogućnosti ima. “Rizični kapital ne poznaje razliku u spolovima. Ulaže u projekte koje vode potentni timovi i koji pokazuju potencijal eksponencijalnog rasta bez obzira na gender strukturu tima.”
Stručnjaci za investicije rizičnog kapitala se slažu – na dobrom smo putu.
„Nikad nismo imali veću raspoloživost i pristup investicijama. Nema garancije da će svatko dobiti investiciju, no za dobre ideje će se uvijek pronaći sredstva. To je sigurno. Naša start up zajednica je vibrantna, podražava se i zaista smo dobar ekosustav iz kojeg nastaju uspješne poduzetničke priče,“ zaključuje Mirna Marović, zadovoljna trenutnim stanjem i uz pouzdanje da će hrvatska startup zajednica dalje samo rasti.
Foto: Canva/ Mirna Marić, privatna arhiva
