Do 14. srpnja možete izabrati četiri žene po kojima će biti nazvane četiri riječke dizalice. Dizalice će biti postavljene na Rijeka Gateway terminalu i nedvojbeno će odrediti vizuru grada. Osim toga, ovim će se činom odati priznanje četirima ženama koje su zadužile ovaj grad. Glasati se može na Facebook stranici tvrtke te na web portalu Novog lista. Tko su (bile) moćne riječke junakinje?
Ada Felice Rošić, nositeljica postratne obnove
Drugi svjetski rat prekinuo je njezino školovanje na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Studij je bila prisiljena zamijeniti angažmanom u oslobađanju Rijeke i pomoći partizanskim borcima ovog kraja. Ipak, Ada Felice Rošić svoju je arhitektonsku diplomu stekla po završetku rata.
Potom se kao jedna od pripadnica prve generacije fakultetski obrazovanih arhitektica u postratnoj Hrvatskoj i Jugoslaviji vratila u Rijeku i sudjelovala u obnovi uništenog grada. Projektirala je neke od najprepoznatljivijih i važnih riječkih zgrada, poput Robne kuće Korzo te zgrade Trgovačke i tekstilne škole.
Antonija Reljac, grobnička mlikarica
Opskrbljivala je često imućne riječke obitelji svježim mlijekom vlastite proizvodnje. Kao žene koje su bile zadužene ne samo za othranjivanje obitelji nego i održavanje cijelog obiteljskog gospodarstva, brigu o životinjskom blagu i poljoprivredi, mlikarice su poznate po tome da su svakoga dana pješice prevaljivale desetke kilometara kako bi u Rijeku donijele desetke litara svježeg mlijeka.
Reljac i druge mlikarice pored svih su ranih dizanja, poslova održavanja doma, odgajanja djece, poslova u vrtu i štali bile zadužene i za mužnju krava, pravljenje sira i drugih mliječnih proizvoda te njihovu prodaju na riječkim kućnim pragovima.
Pročitajte više: Bravo Zagreb! ‘Ustaškim ulicama’ dodijelit će se imena ovih istaknutih žena
Zora Matijević, borbena prosvjetarka
Kao diplomirana nastavnica i povjesničarka život je posvetila obrazovanju djece i odraslih, posebno žena. Kao aktivna borkinja i junakinja Drugog svjetskog rata, preživjela je nekoliko zatvaranja, mučenja i boravaka u logorima. Zbog svog partizanskog djelovanja i članstva u Komunističkoj partiji, više se puta našla na meti fašističke okupacije. Bavila se obavještajnim i špijunskim radom iza neprijateljskih linija i oslobađanjima suboraca iz talijanskih i njemačkih zatvora.
U završnoj fazi rata bila je zatočena u nizu njemačkih logora, a svoja je logoraška svjedočanstva objavila u knjizi “Ravensbrück – ženski logor smrti” iz 1946. Također, kao prosvjetarka, autorica i novinarka Matijević je sudjelovala u pokretanjima i djelovanju vrtića, škola, kulturnih ustanova i drugih brojnih institucija koje i danas čine temelj riječkog života.
Vanda Ekl, čuvarica baštine
Bila je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka koja se tijekom svoje karijere bavila istraživanjem baštine Istre i Kvarnera, osobito Rijeke i Opatije. Nakon rada u Jadranskom/Sjevernojadranskom institutu JAZU u Rijeci, vodila je Naučnu knjižnicu u Rijeci, a zatim postala redovita profesorica na Graditeljskom fakultetu u Rijeci.
U svom se istraživačkom radu posebno bavila srednjovjekovnom umjetnosti Istre. Ovjekovječila ju je u monografiji “Gotičko kiparstvo u Istri” i drugim znanstvenim radovima objavljenima u zbornicima i časopisima. Igrala je važnu ulogu u pokretanju i vođenju Mediteranskog kiparskog simpozija u Dubrovi u okolici Labina te katedre Čakavskog sabora u Opatiji. Jedne od stuba na Kampusu Sveučilišta u Rijeci na Trsatu nose ime po ovoj doktorici umjetnosti.
Pročitajte više: Svjetske, a naše: Tko su najpoznatije Hrvatice?
Milojka Mezzorana Skvaž, borkinja i logorašica
Bila je aktivna sudionica Narodno-oslobodilačke borbe i još je kao 14-godišnjakinja počela pisati svoj dnevnik o ratnim iskustvima. Riskirala je život u borbi protiv okupatora, zbog čega je internirana u logore u Trstu i Auschwitzu. Ondje je pretrpjela neizrecive patnje i poniženja. Nakon rata posvetila se radu u prosvjeti i obrazovanju, između ostalog i kao tajnica Leksikografskog zavoda i profesorica engleskog jezika u Sušačkoj gimnaziji.
Sačuvani dio njezinog dnevnika “Incasso” (“Optužujem”), koji govori o ratnim događajima nakon kapitulacije Italije, danas se čuva u Muzeju grada Rijeke. Prozvana je riječkom Annom Frank.
Marisa Madieri, svestrana intelektualka
Riječka spisateljica nakon završetka rata izbjegla je u Italiju. U svojoj knjizi “Verde acqua” (“Vodnozeleno”) opisala je egzodus svoje obitelji iz Rijeke, proces zaboravljanja hrvatskog jezika koji je kao dijete govorila. Progovarala o pitanjima identiteta i svom odnosu kao odrasle žene s gradom koji više ne poznaje.
U ostatku njezina opusa nalaze se bajka “La radura” (Čistina), zbirka “Školjka i druge priče” objavljena posthumno i fragment nedovršenog romana “Maria”. Bila je supruga velikog talijanskog pisca Claudija Magrisa. Uz novinarski rad te nastavnički staž tijekom kojeg je predavala engleski i talijanski jezik, bavila se i volonterskim radom s napuštenom djecom. Zato je jedan od parkova u Trstu, gradu u kojemu je umrla 1996., nazvan njezinim imenom.
Pročitajte više: Profesor, doktor i – gospođa. Mjerna jedinica za opisivanje žene nisu ni brak ni godine!
Snježana Pejčić, uspješna sportašica
Riječ je o 41-godišnjoj umirovljenoj riječkoj streljačici. Prva je žena nakon hrvatske samostalnosti koja je na Ljetnim olimpijskim igrama osvojila medalju. Broncu na Olimpijskim igrama 2008. u Pekingu osvojila je u disciplini zračna puška – deset metara. Tijekom karijere osvojila je brojna odličja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji na najvećim streljačkim prvenstvima.
Višestruka je rekorderka na svjetskoj, europskoj i državnoj razini. Trenutno obnaša funkciju voditeljice Karijernog centra za sportaše koji djeluje pri Hrvatskom olimpijskom odboru. Cilj je poticati i informirati sportaše o mogućnostima visokog obrazovanja tijekom i nakon završetka sportske karijere.
Danica Kragić Jensfelt, istaknuta robotičarka
Prof. dr. sc. Danica Kragić Jensfelt jedna je od vodećih robotičarki koja živi i radi u Švedskoj. Profesorica je računalnih znanosti na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu i članica Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci.
Za svoj je projekt “Bimanual Manipulation of Rigid and Deformable Objects” 2019. dobila financiranje od Europskog istraživačkog vijeća (ERC). Time je zaslužila titulu dobitnice znanstvenog Oskara, dok je 2021. u izboru krovne švedske organizacije za tehnološke tvrtke TechSverige proglašena Osobom godine. Osim što je prestižna znanstvenica, Kragić Jensfelt je također članica nadzornog odbora u svjetski poznatim tvrtkama poput Saab i H&M.
Natalia Mrnjavac, molekularna biologinja
Riječ je o znanstvenici koja radi na Institutu molekularne evolucije Sveučilišta u Düsseldorfu. Članica je tima od sedam znanstvenika koji su 2016. stigli do velikog postignuća u istraživanju tzv. posljednjeg univerzalnog zajedničkog pretka svih živih bića (LUCA).
Nakon završetka prirodoslovno-matematičkog smjera u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji, Mrnjavac je diplomirala molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu. Trenutno je doktorski student na Sveučilištu u Düsseldorfu. Iza nje je 10-ak publiciranih radova u području molekularne evolucije.
Foto: Canva
