Olimpijske igre sa ženama bile bi nepraktične, nezanimljive, neprilične i neestetske. Mislio je tako 1912. tadašnji predsjednih Međunarodnog olimpijskog odbora Baron Pierre de Coubertin, kojeg danas smatraju ocem modernih Olimpijskih igara.
Pariz je očito sretan grad za žene, bar kad je riječ o Olimpijskim igrama. Prve OI u kojima su sudjelovale žene održale su se upravo u ovom gradu 1900. godine. Danas, 124 godine kasnije, žene su na OI-ju prvi put zastupljene u jednakom broju kao muškarci. Francuzi su se zaista potrudili da nam ovogodišnje pariške Igre ostanu u sjećanju. MOO odredio je kvotu za sportašice i sportaše: 50:50 te prvi put u olimpijskoj povijesti stvorio potpunu ravnopravnost spolova na terenu, piše Hrvatska atletika.
Ravnopravnost spolova na Olimpijskim igrama 2024.
Desetljećima je MOO predano radio na postizanju ovog cilja. Broj sportašica na OI-ju povećavao se iz godine u godinu. Prve OI na kojima su sudjelovale i žene bile su OI u Parizu 1900. godine i tada se od ukupnog broja natjecatelja natjecalo svega 2,2 posto žena. U Los Angelesu 1984. taj se broj povećao na 23 posto, a u Londonu 2012. na 44 posto. Polovici smo se jako približili na prošlom OI-ju, 2021. godine u Tokiju, na kojemu je sudjelovalo čak 48 posto žena.
Mnogo je inicijativa koje su prethodile ovim brojkama. Kroz godine je ženama dopušteno sudjelovanje u sve većem broju sportova, a postavljene su i kvote i ciljevi. Recimo, naša najbolja džudašica Barbara Matić je u razgovoru za Sport Klub otkrila da se na ravnopravnosti spolova u džudu radi godinama.
“Sjećam se da je u Riju kvota za žene bila 16 mjesta, a za muške 22. Sada se to izjednačilo i iznosi 18 mjesta za oboje. Svaki dan je jedna muška i jedna ženska kategorija te misle na svaki detalj. Recimo, da se jedan dan natjecanje započne muškom, a drugi dan ženskom kategorijom. Također, nagradni fond je od početka isti za muškarce i žene. Ipak, zbog majčinstva nema puno ženskih trenerica. Ženama se teže posvetiti takvom poslu, ali to je nešto što će nas pratiti cijeli život”.
Pročitajte više: Koje hrvatske sportašice pratimo na OI-ju u Parizu?
Potiču države da zastavu nosi jedna žena i jedan muškarac
MOO potrudio se da i ženska i muška natjecanja budu pravedno raspoređena tijekom 16 dana Olimpijskih igara. Tako će se u Parizu ženski maraton prvi put od uvrštenja u olimpijski program 1984. održati dan nakon muškog. Tako će ženska atletika 11. kolovoza zatvoriti OI. Inače ih je zatvarao muški maraton, označen kao kulminacijski događaj za završetak OI-ja. S obzirom na to da su muški sportovi medijski puno popraćeniji od ženskih, ovaj potez pomaže i u ravnomjernijem medijskom praćenju sportašica i sportaša.
Podsjetimo, MOO od Tokija 2021. potiče nacionalne timove da i zastavu na ceremoniji otvaranja OI-ja zajedno nose jedna žena i jedan muškarac. Tako su u Parizu hrvatsku zastavu nosili upravo džudašica Barbara Matić te strijelac Giovanni Cernogoraz. Cilj ove inicijative bio je povećati vidljivost žena na ovom velikom natjecanju. Također, potiču sve Nacionalne olimpijske odbore da u svoju delegaciju uključe najmanje jednu sportašicu i jednog sportaša.
Na Olimpijskim igrama u Parizu pratimo 15 hrvatskih sportašica u osam sportova, stoji na službenoj stranici Hrvatskog olimpijskog odbora. To su atletika, jedrenje, judo, kajak-kanu, plivanje, stolni tenis, taekwondo i tenis.
Naše ovogodišnje predstavnice su:
- Atletika: Sandra Elkasević, Bojana Bjeljac, Matea Parlov Koštro, Marija Tolj i Sara Kolak
- Jedrenje: Elena Vorobjeva i Palma Čargo
- Judo: Barbara Matić i Katarina Krišto
- Kajak-kanu: Anamaria Govorčinović
- Plivanje: Jana Pavalić
- Stolni tenis: Ivana Malobabić
- Taekwondo: Lena Stojković
- Tenis: Donna Vekić i Petra Martić.
Foto: YouTube screenshot @CaribVision
